TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Simić, Marina
PY  - 2019
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/751
AB  - Tema ovog broja Glasnika Etnografskog instituta jeste teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana, čiji rad je ostavio izuzetnog traga u društvenim naukama i mnogim humanističkim disciplinama. Povod za ovakvu temu broja jeste nedavna smrt obojice autora - Tomasa Lukmana u maju 2016. godine, samo nekoliko dana posle simpozijuma održanog povodom pedesetogodišnjice prvog izdanja Društvene konstrukcije stvarnosti, na njegovom i Bergerovom alma mater u Beču, a Pitera Bergera samo godinu dana kasnije. Njihovo kapitalno delo, Društvena konstrukcija stvarnosti: rasprava o sociologiji znanja, smatra se jednom od najznačajnijih socioloških knjiga svih vremena, čiji uticaj prevazilazi disciplinarne okvire.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana
EP  - 13
IS  - 1
SP  - 7
VL  - 67
DO  - 10.2298/GEI1901007S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Simić, Marina",
year = "2019",
abstract = "Tema ovog broja Glasnika Etnografskog instituta jeste teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana, čiji rad je ostavio izuzetnog traga u društvenim naukama i mnogim humanističkim disciplinama. Povod za ovakvu temu broja jeste nedavna smrt obojice autora - Tomasa Lukmana u maju 2016. godine, samo nekoliko dana posle simpozijuma održanog povodom pedesetogodišnjice prvog izdanja Društvene konstrukcije stvarnosti, na njegovom i Bergerovom alma mater u Beču, a Pitera Bergera samo godinu dana kasnije. Njihovo kapitalno delo, Društvena konstrukcija stvarnosti: rasprava o sociologiji znanja, smatra se jednom od najznačajnijih socioloških knjiga svih vremena, čiji uticaj prevazilazi disciplinarne okvire.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana",
pages = "13-7",
number = "1",
volume = "67",
doi = "10.2298/GEI1901007S"
}

Simić, M.,& Simić, M.. (2019). Teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 67(1), 7-13.
https://doi.org/10.2298/GEI1901007S

Simić M, Simić M. Teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2019;67(1):7-13.
doi:10.2298/GEI1901007S .

Simić, Marina, Simić, Marina, "Teorijsko nasleđe Pitera Bergera i Tomasa Lukmana" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 67, no. 1 (2019):7-13,
https://doi.org/10.2298/GEI1901007S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Simić, Marina
PY  - 2019
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/723
AB  - In this paper, I want to discuss the main proposition from Berger and Luckmann's seminal book, the social construction of reality (or. 1966) - the idea that the everyday is the arena through which the social world comes into being--and to pair it with the understanding of memories and everyday life in postsocialist studies. It seems that various disciplines dealing with postsocialism sometimes treat the memories of socialism as an untheorized background of the analysis. I propose that postsocialist studies should do better by actively engaging in understanding the memories of socialism (and its aftermath) as an active force in shaping the present that should be addressed not only through the narratives of the past, but through the concept of the "everyday." for that purpose, I deploy the contemporary Western idea of ethnography as a specific qualitative study of the present that can be a useful tool for the understanding of society and social reality in the way they are described by Berger and Luckmann. I believe that Berger and Luckmann's account may shed new light on some of the central topics of related to the post-Yugoslav predicament (like the state, society, morality, and "normality") and I offer new readings of some scholarly works that deal with these concepts (including my own).
AB  - U ovom radu analizira se jedna od osnovnih teza Bergera i Lukmana izneta u poznatoj knjizi Socijalna konstrukcija stvarnosti (or. 1966) po kojoj su prostor i vreme svakodnevice ključni za rauzmevanje načina na koji nastaje naša socijalna stvarnost. Polazeći od postulata Bergera i Lukmana, autorka ukazuje na mogućnost upotrebe etnografije kao teorijsko-metodološkog okvira za razumevanje postsocijalističke transformacije u Evropi. Objašnjavajući značenje ovog pojma, autorka predlaže da se uloga sećanja (i na socijalizam i na prve godine "tranzicije") u razumevanju sadašnjice i zamišljanju budućnosti sagleda posredstvom analize svakodnevnih praksi, umesto uobičajenog fokusa na narative. Koristeći navedeni teorijsko-metodološki okvir, autorka nudi novo čitanje nekih od centralnih tema postsocijalističke transformacije u Srbiji, kao što su društo, država, moral i "normalnost".
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Social construction of (post)postsocialist reality: Ethnographic research into the everyday
T1  - Socijalna konstrukcija (post)postsocijalističke realnosti - etnografsko istraživanje svakodnevnog
EP  - 134
IS  - 1
SP  - 121
VL  - 67
DO  - 10.2298/GEI1901121S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Simić, Marina",
year = "2019",
abstract = "In this paper, I want to discuss the main proposition from Berger and Luckmann's seminal book, the social construction of reality (or. 1966) - the idea that the everyday is the arena through which the social world comes into being--and to pair it with the understanding of memories and everyday life in postsocialist studies. It seems that various disciplines dealing with postsocialism sometimes treat the memories of socialism as an untheorized background of the analysis. I propose that postsocialist studies should do better by actively engaging in understanding the memories of socialism (and its aftermath) as an active force in shaping the present that should be addressed not only through the narratives of the past, but through the concept of the "everyday." for that purpose, I deploy the contemporary Western idea of ethnography as a specific qualitative study of the present that can be a useful tool for the understanding of society and social reality in the way they are described by Berger and Luckmann. I believe that Berger and Luckmann's account may shed new light on some of the central topics of related to the post-Yugoslav predicament (like the state, society, morality, and "normality") and I offer new readings of some scholarly works that deal with these concepts (including my own)., U ovom radu analizira se jedna od osnovnih teza Bergera i Lukmana izneta u poznatoj knjizi Socijalna konstrukcija stvarnosti (or. 1966) po kojoj su prostor i vreme svakodnevice ključni za rauzmevanje načina na koji nastaje naša socijalna stvarnost. Polazeći od postulata Bergera i Lukmana, autorka ukazuje na mogućnost upotrebe etnografije kao teorijsko-metodološkog okvira za razumevanje postsocijalističke transformacije u Evropi. Objašnjavajući značenje ovog pojma, autorka predlaže da se uloga sećanja (i na socijalizam i na prve godine "tranzicije") u razumevanju sadašnjice i zamišljanju budućnosti sagleda posredstvom analize svakodnevnih praksi, umesto uobičajenog fokusa na narative. Koristeći navedeni teorijsko-metodološki okvir, autorka nudi novo čitanje nekih od centralnih tema postsocijalističke transformacije u Srbiji, kao što su društo, država, moral i "normalnost".",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Social construction of (post)postsocialist reality: Ethnographic research into the everyday, Socijalna konstrukcija (post)postsocijalističke realnosti - etnografsko istraživanje svakodnevnog",
pages = "134-121",
number = "1",
volume = "67",
doi = "10.2298/GEI1901121S"
}

Simić, M.,& Simić, M.. (2019). Social construction of (post)postsocialist reality: Ethnographic research into the everyday. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 67(1), 121-134.
https://doi.org/10.2298/GEI1901121S

Simić M, Simić M. Social construction of (post)postsocialist reality: Ethnographic research into the everyday. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2019;67(1):121-134.
doi:10.2298/GEI1901121S .

Simić, Marina, Simić, Marina, "Social construction of (post)postsocialist reality: Ethnographic research into the everyday" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 67, no. 1 (2019):121-134,
https://doi.org/10.2298/GEI1901121S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Simić, Ivan
PY  - 2019
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/710
AB  - This study explores public childcare policies in socialist Yugoslavia and their postsocialist transformation in Serbia. Focusing on gender regimes of the state provided childcare, we examine how they reflect ideology of availability of public childcare facilities-creches and kindergartens. Basing our work on archival sources, interviews, and ethnographic material, we show that despite the socialist state's ideology of gender equality, women continued to be primary caregivers, while the female kinship networks acted as an additional safety net due to unavailability of childcare facilities. This article reveals long-term patterns of childcare practices, only slightly altered with the fall of socialism.
PB  - Sage Publications Inc, Thousand Oaks
T2  - Journal of Family History
T1  - "Who Should Care about Our Children?": Public Childcare Policy in Yugoslav Socialism and Its Serbian Aftermath
EP  - 158
IS  - 2
SP  - 145
VL  - 44
DO  - 10.1177/0363199019831402
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Simić, Ivan",
year = "2019",
abstract = "This study explores public childcare policies in socialist Yugoslavia and their postsocialist transformation in Serbia. Focusing on gender regimes of the state provided childcare, we examine how they reflect ideology of availability of public childcare facilities-creches and kindergartens. Basing our work on archival sources, interviews, and ethnographic material, we show that despite the socialist state's ideology of gender equality, women continued to be primary caregivers, while the female kinship networks acted as an additional safety net due to unavailability of childcare facilities. This article reveals long-term patterns of childcare practices, only slightly altered with the fall of socialism.",
publisher = "Sage Publications Inc, Thousand Oaks",
journal = "Journal of Family History",
title = ""Who Should Care about Our Children?": Public Childcare Policy in Yugoslav Socialism and Its Serbian Aftermath",
pages = "158-145",
number = "2",
volume = "44",
doi = "10.1177/0363199019831402"
}

Simić, M.,& Simić, I.. (2019). "Who Should Care about Our Children?": Public Childcare Policy in Yugoslav Socialism and Its Serbian Aftermath. in Journal of Family History
Sage Publications Inc, Thousand Oaks., 44(2), 145-158.
https://doi.org/10.1177/0363199019831402

Simić M, Simić I. "Who Should Care about Our Children?": Public Childcare Policy in Yugoslav Socialism and Its Serbian Aftermath. in Journal of Family History. 2019;44(2):145-158.
doi:10.1177/0363199019831402 .

Simić, Marina, Simić, Ivan, ""Who Should Care about Our Children?": Public Childcare Policy in Yugoslav Socialism and Its Serbian Aftermath" in Journal of Family History, 44, no. 2 (2019):145-158,
https://doi.org/10.1177/0363199019831402 . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/701
AB  - In this paper we analyse the presentation of "others" in Stevan Sremac's short stories. Starting from the understanding of identity and stereotypes in imagology we focus on hetero stereotypes and the portraits of others in two Sremac's short stores - Kir Geras and Kir Moša Abenšaam, or the History about the way in which Kir Moša lost one o f his benefits. Use of humour enables Sremac to portrait the "foreigners" not as "monstrous others" of European cultural tradition, but as close neighbours with whom the readers easily sympathize.
AB  - U radu se analiziraju predstave o drugima u pripovetkama Stevana Sremca. Krećući se od razumevanja identiteta i sterotipa u imagološkim proučavanjima književnosti, rad se fokusira na heterosterotipe i ideju "stranca" u pripovetkama Kir Geras i Ćir Moša Abenšaam, ili Istorija o tome: kako je Ćir Moša izgubio jednu svoju povlasticu. Upotreba humora u obe pripovetke, iako uvek etničkog humora kojim se heterostereotipi afirmišu, omogućava prepoznavanja sebe u drugome, koji se stoga ne doživljava kao "monstruozni sused" iz evropske kulturne tradicije, već kao sused, koji iako i dalje drugi, ne ostaje stranac.
PB  - Matica srpska, Novi Sad
T2  - Zbornik Matice srpske za književnost i jezik
T1  - Hetero stereotypes in Stevan Sremac's short stories: Study in Serbian imagology
T1  - Heterostereotipi u pripovetkama Stevana Sremca - ogled iz domaće imagologije
EP  - 488
IS  - 2
SP  - 469
VL  - 66
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_701
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2018",
abstract = "In this paper we analyse the presentation of "others" in Stevan Sremac's short stories. Starting from the understanding of identity and stereotypes in imagology we focus on hetero stereotypes and the portraits of others in two Sremac's short stores - Kir Geras and Kir Moša Abenšaam, or the History about the way in which Kir Moša lost one o f his benefits. Use of humour enables Sremac to portrait the "foreigners" not as "monstrous others" of European cultural tradition, but as close neighbours with whom the readers easily sympathize., U radu se analiziraju predstave o drugima u pripovetkama Stevana Sremca. Krećući se od razumevanja identiteta i sterotipa u imagološkim proučavanjima književnosti, rad se fokusira na heterosterotipe i ideju "stranca" u pripovetkama Kir Geras i Ćir Moša Abenšaam, ili Istorija o tome: kako je Ćir Moša izgubio jednu svoju povlasticu. Upotreba humora u obe pripovetke, iako uvek etničkog humora kojim se heterostereotipi afirmišu, omogućava prepoznavanja sebe u drugome, koji se stoga ne doživljava kao "monstruozni sused" iz evropske kulturne tradicije, već kao sused, koji iako i dalje drugi, ne ostaje stranac.",
publisher = "Matica srpska, Novi Sad",
journal = "Zbornik Matice srpske za književnost i jezik",
title = "Hetero stereotypes in Stevan Sremac's short stories: Study in Serbian imagology, Heterostereotipi u pripovetkama Stevana Sremca - ogled iz domaće imagologije",
pages = "488-469",
number = "2",
volume = "66",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_701"
}

Simić, M.. (2018). Hetero stereotypes in Stevan Sremac's short stories: Study in Serbian imagology. in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik
Matica srpska, Novi Sad., 66(2), 469-488.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_701

Simić M. Hetero stereotypes in Stevan Sremac's short stories: Study in Serbian imagology. in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik. 2018;66(2):469-488.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_701 .

Simić, Marina, "Hetero stereotypes in Stevan Sremac's short stories: Study in Serbian imagology" in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 66, no. 2 (2018):469-488,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_701 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/686
AB  - This paper aims to discuss the meanings and scope of the ontological turn in contemporary anthropology. It discusses various other approaches usually labelled as "ontological" and explains the specificities of the ontological turn itself: reflexivity, conceptualisation, and experimentation. According to the primary authors of the ontological turn, Martin Holbraad and Morten Pedersen, ontology is not the base on which politics, culture, society builds, but the methodological assumptions that centre anthropological knowledge on ethnography as a concept-generating device. Although the ontological turn offers a radical platform for the study of the political, it has not had many followers in regional anthropology. This paper offers a few possible explanations for such a development.
PB  - Slovene Anthropological Soc, Ljubljana
T2  - Anthropological Notebooks
T1  - (Not) turning in the Widening Gyre: The (im)possibility of the ontological turn in Eastern Europe
EP  - 73
IS  - 2
SP  - 61
VL  - 24
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_686
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2018",
abstract = "This paper aims to discuss the meanings and scope of the ontological turn in contemporary anthropology. It discusses various other approaches usually labelled as "ontological" and explains the specificities of the ontological turn itself: reflexivity, conceptualisation, and experimentation. According to the primary authors of the ontological turn, Martin Holbraad and Morten Pedersen, ontology is not the base on which politics, culture, society builds, but the methodological assumptions that centre anthropological knowledge on ethnography as a concept-generating device. Although the ontological turn offers a radical platform for the study of the political, it has not had many followers in regional anthropology. This paper offers a few possible explanations for such a development.",
publisher = "Slovene Anthropological Soc, Ljubljana",
journal = "Anthropological Notebooks",
title = "(Not) turning in the Widening Gyre: The (im)possibility of the ontological turn in Eastern Europe",
pages = "73-61",
number = "2",
volume = "24",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_686"
}

Simić, M.. (2018). (Not) turning in the Widening Gyre: The (im)possibility of the ontological turn in Eastern Europe. in Anthropological Notebooks
Slovene Anthropological Soc, Ljubljana., 24(2), 61-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_686

Simić M. (Not) turning in the Widening Gyre: The (im)possibility of the ontological turn in Eastern Europe. in Anthropological Notebooks. 2018;24(2):61-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_686 .

Simić, Marina, "(Not) turning in the Widening Gyre: The (im)possibility of the ontological turn in Eastern Europe" in Anthropological Notebooks, 24, no. 2 (2018):61-73,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_686 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/664
AB  - In this paper, I would like to draw attention to the challenges of theorizing and teaching about everyday practices of postsocialist transformation in the former Yugoslavia. I focus on the master course entitled "Cultural and Social Practices of Postsocialism: A Case Study of the Former Yugoslavia" (later renamed "Culture of Socialism and Postsocialism") taught as an elective course at the Faculty of Political Sciences at the University of Belgrade. It is designed to offer understanding of different and often contradictory ways in which dramatic changes in Eastern Europe from 1989 onwards have been played out in everyday life of people who live in these regions. The main challenge of teaching this course was to encourage students to critically think about politics in its various guises and connect their everyday experiences with political and cultural theory. Not only does it show that teaching is always political, but that the actual challenge lies in teaching (and learning) the political from the sources and practices of everyday life.
AB  - U ovom radu bavim se izazovima koje donosi predavanje na master kursu o svakodnevici u postsocijalizmu. Izborni master kurs "Kultura socijalizma i postsocijalizma" na master programu Teorije kulture (ranije Teorije kulture i studije roda) nudi kritičku analizu različitih i često protivrečnih puteva postsocijalističkih transformacija u Evropi i načina na koje su se ove promene konstruisale kroz svakodnevicu ljudi koji žive u ovom regionu. Kurs obrađuje različite teme vezane za specifčnosti društvene i kulturne transformacije u bivšoj Jugoslaviji, kao što su promene vezane za sferu rada i dokolice, popularne kulture i potrošnje, istovremeno ih smeštajući u šire okvire društvenih i političkih promena u Evropi. Glavni cilj kursa je da preispita uobičajenu podelu između makronivoa političkih promena i načina na koji se one "održavaju" u svakodnevnom životu, pokušavajući da svakodnevni život vidi ne samo kao prostor kroz koji se promene manifestuju, već i kao njihov izvor. Najveći izazov u ovako zamišljenoj koncepciji predmeta bio je podstaći studente i studentkinje da kritički preispitaju one teorijske pristupe koji polaze "odozdo" i dovedu u pitanje uobičajene puteve od "teorije" ili "visoke politike" ka "običnim" ljudima i praksama. U tom smislu, moj cilj je bio ne samo da podstaknem studente i studentkinje da misle kritički o politici u njenim raznolikim formama, već i da povežu svoja svakodnevna iskustva i prakse sa političkom i kulturnom teorijom. To pokazuje ne samo da je obrazovanje uvek političko, već da pravi izazov leži u razumevanju političkog na osnovu svakodnevnih praksi, koje uključuju i samo obrazovanje. Na taj način, kritičko razumevanje načina na koji se političko predaje pruža važne uvide i u procese savremenih (postsocijalističkih) promena i u prirodu onoga što pod političkim podrazumevamo.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Teaching postsocialism in a postsocialist country: Everyday as a source of the political
T1  - Predavati postsocijalizam u postsocijalističkoj zemlji - svakodnevica kao izvor političkog
EP  - 161
IS  - 22
SP  - 143
DO  - 10.5937/Genero1822143S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2018",
abstract = "In this paper, I would like to draw attention to the challenges of theorizing and teaching about everyday practices of postsocialist transformation in the former Yugoslavia. I focus on the master course entitled "Cultural and Social Practices of Postsocialism: A Case Study of the Former Yugoslavia" (later renamed "Culture of Socialism and Postsocialism") taught as an elective course at the Faculty of Political Sciences at the University of Belgrade. It is designed to offer understanding of different and often contradictory ways in which dramatic changes in Eastern Europe from 1989 onwards have been played out in everyday life of people who live in these regions. The main challenge of teaching this course was to encourage students to critically think about politics in its various guises and connect their everyday experiences with political and cultural theory. Not only does it show that teaching is always political, but that the actual challenge lies in teaching (and learning) the political from the sources and practices of everyday life., U ovom radu bavim se izazovima koje donosi predavanje na master kursu o svakodnevici u postsocijalizmu. Izborni master kurs "Kultura socijalizma i postsocijalizma" na master programu Teorije kulture (ranije Teorije kulture i studije roda) nudi kritičku analizu različitih i često protivrečnih puteva postsocijalističkih transformacija u Evropi i načina na koje su se ove promene konstruisale kroz svakodnevicu ljudi koji žive u ovom regionu. Kurs obrađuje različite teme vezane za specifčnosti društvene i kulturne transformacije u bivšoj Jugoslaviji, kao što su promene vezane za sferu rada i dokolice, popularne kulture i potrošnje, istovremeno ih smeštajući u šire okvire društvenih i političkih promena u Evropi. Glavni cilj kursa je da preispita uobičajenu podelu između makronivoa političkih promena i načina na koji se one "održavaju" u svakodnevnom životu, pokušavajući da svakodnevni život vidi ne samo kao prostor kroz koji se promene manifestuju, već i kao njihov izvor. Najveći izazov u ovako zamišljenoj koncepciji predmeta bio je podstaći studente i studentkinje da kritički preispitaju one teorijske pristupe koji polaze "odozdo" i dovedu u pitanje uobičajene puteve od "teorije" ili "visoke politike" ka "običnim" ljudima i praksama. U tom smislu, moj cilj je bio ne samo da podstaknem studente i studentkinje da misle kritički o politici u njenim raznolikim formama, već i da povežu svoja svakodnevna iskustva i prakse sa političkom i kulturnom teorijom. To pokazuje ne samo da je obrazovanje uvek političko, već da pravi izazov leži u razumevanju političkog na osnovu svakodnevnih praksi, koje uključuju i samo obrazovanje. Na taj način, kritičko razumevanje načina na koji se političko predaje pruža važne uvide i u procese savremenih (postsocijalističkih) promena i u prirodu onoga što pod političkim podrazumevamo.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Teaching postsocialism in a postsocialist country: Everyday as a source of the political, Predavati postsocijalizam u postsocijalističkoj zemlji - svakodnevica kao izvor političkog",
pages = "161-143",
number = "22",
doi = "10.5937/Genero1822143S"
}

Simić, M.. (2018). Teaching postsocialism in a postsocialist country: Everyday as a source of the political. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(22), 143-161.
https://doi.org/10.5937/Genero1822143S

Simić M. Teaching postsocialism in a postsocialist country: Everyday as a source of the political. in Genero. 2018;(22):143-161.
doi:10.5937/Genero1822143S .

Simić, Marina, "Teaching postsocialism in a postsocialist country: Everyday as a source of the political" in Genero, no. 22 (2018):143-161,
https://doi.org/10.5937/Genero1822143S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Jović, Danica
AU  - Simić, Marina
AU  - Jović, Danica
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/650
AB  - This paper investigates the relationship between anthropology and folkloristics. We are interested in theoretical and methodological similarities and differences between these disciplines, rather than in institutional (political) solutions that differenced the two and produced certain forms of knowledge. It seems that the main difference between folkloristics and anthropology lays in anthropological focus on social and cultural context and processes, while traditional folkloristics focus on folklore forms as such. Contemporary folklore studies remake anthropological idea that "folklore" is a form of communication that has to be understood in its social and cultural context. However, we believe that anthropology has still to expand its view of folklore in order to go beyond its traditional paradigms of social contextualisation that basically interpret all social phenomena in structural functionalist paradigm. In that sense, we suggest Alfred Gell's theory of art as an experimental attempt for building of a new theoretical foundation for both disciplines.
AB  - U ovom radu bavimo se odnosom antropologije i folkloristike. Pri tome nas pre svega zanimaju teorijske i metodološke sličnosti i razlike između ove dve discipline, a manje institucionalna (politička) rešenja koja su proizvela određene forme znanja. Čini se da je razlika između folkloristike i antropologije pre svega u tome što se antropologija fokusira na socijalni i kulturni "kontekst" procesa, pojava i artefakata, dok se folkloristika, u svojim počecima, bavila proučavanjem folklornih umetničkih formi. Antropološki pristup u folkloristici doprineo je da se folklor posmatra u konkretnoj komunikativnoj situaciji, te da se folklorne forme sagledaju u društvenom i kulturnom kontekstu u kojem nastaju, čime se proširuju granice proučavanja i širi opseg samog pojma folklora. Antropologija bi iz folkloristike mogla da preuzme razumevanje folklora kao "estetske intervencije" u kulturi/društvu i pitanjima folklora pristupi van socioloških paradigmi "dpuštvene funkcije". U tom smislu, predlažemo upotrebu teorije umetnosti Alfreda Gela, kao eksperimentalni pokušaj proširivanja prostora za susret ove dve discipline.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Anthropology and folkloristics: Alfred Gell's theory of art and understanding of folklore
T1  - Antropologija i folkloristika - problem tumačenja foklornog dela i teorija Alfreda Gela
EP  - 318
IS  - 2
SP  - 303
VL  - 66
DO  - 10.2298/GEI1802303S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Jović, Danica and Simić, Marina and Jović, Danica",
year = "2018",
abstract = "This paper investigates the relationship between anthropology and folkloristics. We are interested in theoretical and methodological similarities and differences between these disciplines, rather than in institutional (political) solutions that differenced the two and produced certain forms of knowledge. It seems that the main difference between folkloristics and anthropology lays in anthropological focus on social and cultural context and processes, while traditional folkloristics focus on folklore forms as such. Contemporary folklore studies remake anthropological idea that "folklore" is a form of communication that has to be understood in its social and cultural context. However, we believe that anthropology has still to expand its view of folklore in order to go beyond its traditional paradigms of social contextualisation that basically interpret all social phenomena in structural functionalist paradigm. In that sense, we suggest Alfred Gell's theory of art as an experimental attempt for building of a new theoretical foundation for both disciplines., U ovom radu bavimo se odnosom antropologije i folkloristike. Pri tome nas pre svega zanimaju teorijske i metodološke sličnosti i razlike između ove dve discipline, a manje institucionalna (politička) rešenja koja su proizvela određene forme znanja. Čini se da je razlika između folkloristike i antropologije pre svega u tome što se antropologija fokusira na socijalni i kulturni "kontekst" procesa, pojava i artefakata, dok se folkloristika, u svojim počecima, bavila proučavanjem folklornih umetničkih formi. Antropološki pristup u folkloristici doprineo je da se folklor posmatra u konkretnoj komunikativnoj situaciji, te da se folklorne forme sagledaju u društvenom i kulturnom kontekstu u kojem nastaju, čime se proširuju granice proučavanja i širi opseg samog pojma folklora. Antropologija bi iz folkloristike mogla da preuzme razumevanje folklora kao "estetske intervencije" u kulturi/društvu i pitanjima folklora pristupi van socioloških paradigmi "dpuštvene funkcije". U tom smislu, predlažemo upotrebu teorije umetnosti Alfreda Gela, kao eksperimentalni pokušaj proširivanja prostora za susret ove dve discipline.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Anthropology and folkloristics: Alfred Gell's theory of art and understanding of folklore, Antropologija i folkloristika - problem tumačenja foklornog dela i teorija Alfreda Gela",
pages = "318-303",
number = "2",
volume = "66",
doi = "10.2298/GEI1802303S"
}

Simić, M., Jović, D., Simić, M.,& Jović, D.. (2018). Anthropology and folkloristics: Alfred Gell's theory of art and understanding of folklore. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 66(2), 303-318.
https://doi.org/10.2298/GEI1802303S

Simić M, Jović D, Simić M, Jović D. Anthropology and folkloristics: Alfred Gell's theory of art and understanding of folklore. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2018;66(2):303-318.
doi:10.2298/GEI1802303S .

Simić, Marina, Jović, Danica, Simić, Marina, Jović, Danica, "Anthropology and folkloristics: Alfred Gell's theory of art and understanding of folklore" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 66, no. 2 (2018):303-318,
https://doi.org/10.2298/GEI1802303S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Ničić, Miloš
AU  - Simić, Marina
AU  - Ničić, Miloš
PY  - 2017
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/626
AB  - Dok su neke druge discipline prolazile kroz kulturni obrt, antropologija je osamdesetih godina prošlog veka doživela 'politički preokret' (Spencer 2007, up. Vincent 1990), ne samo u smislu oživljavanja političke antropologije kao grane antropologije, već i u smislu antropološkog interesovanja za političko - i kao izraz sopstvene pozicije (istraživača i/ili discipline) i kao polje istraživanja1. S tim u vezi, javilo se interesovanje i za antropološko proučavanje države, koja je dugo bila van glavnog fokusa discipline. Razlog za to je jednostavan - antropologija se kao disciplina formirala u proučavanjima 'društava bez države', iako su neki od očeva osnivača kao primarnu temu svojih istraživanja imali upravo 'državu' ili razumevanje njenog nastanka i razvoja (na pr. Luis Henri Morgan). Ovo oživljavanje interesovanja za 'državu' kao fenomen i predmet analize dovelo je do interesovanja za razumevanje različitih oblika moći i vladanja kao kulturno i istorijski specifičnih.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Antropologija države - doprinos studija bivše Jugoslavije
EP  - 13
IS  - 1
SP  - 7
VL  - 65
DO  - 10.2298/GEI1701007S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Ničić, Miloš and Simić, Marina and Ničić, Miloš",
year = "2017",
abstract = "Dok su neke druge discipline prolazile kroz kulturni obrt, antropologija je osamdesetih godina prošlog veka doživela 'politički preokret' (Spencer 2007, up. Vincent 1990), ne samo u smislu oživljavanja političke antropologije kao grane antropologije, već i u smislu antropološkog interesovanja za političko - i kao izraz sopstvene pozicije (istraživača i/ili discipline) i kao polje istraživanja1. S tim u vezi, javilo se interesovanje i za antropološko proučavanje države, koja je dugo bila van glavnog fokusa discipline. Razlog za to je jednostavan - antropologija se kao disciplina formirala u proučavanjima 'društava bez države', iako su neki od očeva osnivača kao primarnu temu svojih istraživanja imali upravo 'državu' ili razumevanje njenog nastanka i razvoja (na pr. Luis Henri Morgan). Ovo oživljavanje interesovanja za 'državu' kao fenomen i predmet analize dovelo je do interesovanja za razumevanje različitih oblika moći i vladanja kao kulturno i istorijski specifičnih.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Antropologija države - doprinos studija bivše Jugoslavije",
pages = "13-7",
number = "1",
volume = "65",
doi = "10.2298/GEI1701007S"
}

Simić, M., Ničić, M., Simić, M.,& Ničić, M.. (2017). Antropologija države - doprinos studija bivše Jugoslavije. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 65(1), 7-13.
https://doi.org/10.2298/GEI1701007S

Simić M, Ničić M, Simić M, Ničić M. Antropologija države - doprinos studija bivše Jugoslavije. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2017;65(1):7-13.
doi:10.2298/GEI1701007S .

Simić, Marina, Ničić, Miloš, Simić, Marina, Ničić, Miloš, "Antropologija države - doprinos studija bivše Jugoslavije" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 65, no. 1 (2017):7-13,
https://doi.org/10.2298/GEI1701007S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2017
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/624
AB  - The main aim of this paper is to show the ways in which socialist legacies were constructed through museum practices. The paper focuses on the importance and meaning of gifts to socialist leaders and the representation of gifts received by Tito in Belgrade's Museum of Yugoslav History. Starting with usual Foucauldian readings of museums and museum narratives in new museology, the paper moves to new readings of classical anthropological theories of gifts and Michael Herzfeld's theory of cultural intimacy and offers a more anthropologically grounded analysis of the Museum's narrative. Concentrating on the House of Flowers - Tito's former winter garden and the place of his tomb where the current permeant exhibition is placed, it is concluded that both former socialist and contemporary Serbian state is encompassed by a singular museum narrative, whose meaning is brought out through the shared cultural intimacy of its visitors.
AB  - Ovaj rad ima za cilj da pokaže načine na koje se socijalističko nasleđe konstruiše kroz muzejsku praksu. Rad se fokusira na značaj i značenje poklona koje su primali socijalistički lideri i njihovu muzeološku institucionalizaciju u Muzeju istorije Jugoslavije. Koristeći nova čitanja klasičnih antropoloških koncepata dara i kulturne intimnosti, rad se nadovezuje na uobičajena tumačenja muzejskih postavki tzv. nove muzeologije i nudi dodatni pogled na načine na koje se konstruiše muzejski narativ. U radu se zaključuje da kroz savremenu stalnu postavku u Kući cveća, nekadašnja jugoslovenska socijalistička država i savremena srpska država bivaju obuhvaćene jedinstvenim muzejskim narativom, koji pripada specifičnom korpusu kulturne intimnosti.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Musealisation of the socialist legacy: Anthropological analysis of the Museum of Yugoslav history
T1  - Muzealizacija socijalističkog nasleđa - preliminarna antropološka analiza Muzeja istorije Jugoslavije
EP  - 135
IS  - 21
SP  - 117
DO  - 10.5937/Genero1721117S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2017",
abstract = "The main aim of this paper is to show the ways in which socialist legacies were constructed through museum practices. The paper focuses on the importance and meaning of gifts to socialist leaders and the representation of gifts received by Tito in Belgrade's Museum of Yugoslav History. Starting with usual Foucauldian readings of museums and museum narratives in new museology, the paper moves to new readings of classical anthropological theories of gifts and Michael Herzfeld's theory of cultural intimacy and offers a more anthropologically grounded analysis of the Museum's narrative. Concentrating on the House of Flowers - Tito's former winter garden and the place of his tomb where the current permeant exhibition is placed, it is concluded that both former socialist and contemporary Serbian state is encompassed by a singular museum narrative, whose meaning is brought out through the shared cultural intimacy of its visitors., Ovaj rad ima za cilj da pokaže načine na koje se socijalističko nasleđe konstruiše kroz muzejsku praksu. Rad se fokusira na značaj i značenje poklona koje su primali socijalistički lideri i njihovu muzeološku institucionalizaciju u Muzeju istorije Jugoslavije. Koristeći nova čitanja klasičnih antropoloških koncepata dara i kulturne intimnosti, rad se nadovezuje na uobičajena tumačenja muzejskih postavki tzv. nove muzeologije i nudi dodatni pogled na načine na koje se konstruiše muzejski narativ. U radu se zaključuje da kroz savremenu stalnu postavku u Kući cveća, nekadašnja jugoslovenska socijalistička država i savremena srpska država bivaju obuhvaćene jedinstvenim muzejskim narativom, koji pripada specifičnom korpusu kulturne intimnosti.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Musealisation of the socialist legacy: Anthropological analysis of the Museum of Yugoslav history, Muzealizacija socijalističkog nasleđa - preliminarna antropološka analiza Muzeja istorije Jugoslavije",
pages = "135-117",
number = "21",
doi = "10.5937/Genero1721117S"
}

Simić, M.. (2017). Musealisation of the socialist legacy: Anthropological analysis of the Museum of Yugoslav history. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(21), 117-135.
https://doi.org/10.5937/Genero1721117S

Simić M. Musealisation of the socialist legacy: Anthropological analysis of the Museum of Yugoslav history. in Genero. 2017;(21):117-135.
doi:10.5937/Genero1721117S .

Simić, Marina, "Musealisation of the socialist legacy: Anthropological analysis of the Museum of Yugoslav history" in Genero, no. 21 (2017):117-135,
https://doi.org/10.5937/Genero1721117S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Simić, Marina
PY  - 2017
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/614
AB  - The aim of this paper is twofold. It should point to the main directions in contemporary studies of the state as an idea and a set of institutional practices and to the ways in which the state can be theorized in the studies of European postsocialism. Anthropological studies of the changes in Eastern Europe after the fall of the Berlin wall can be turned in the real laboratory for the studies of the state. Central characteristic of these changes is transformation of the state and political system. Anthropological studies of these processes are not merely an illustration of global processes, but an important contribution to the understanding of contemporary political processes in general.
AB  - Ovaj tekst ima dvojak cilj: da ukaže na osnovne pravce u savremenim antropološkim proučavanjima države kao ideje i sistema institucionalnih praksi, i načine na koji je tako shvaćena država teoretizovana u istraživanjima evropskog postsocijalizma i bivše Jugoslavije. Antropološka proučavanja istočne Evrope i promena koje su se u Evropi desile od pada Berlinskog zida predstavljaju pravu laboratoriju za antropološka proučavanja države. Transformacija državnog i političkog sistema centralna je karakteristika ovih promena i uvidi koje su donela istraživanja istočne Evrope i bivše Jugoslavije nisu samo ilustracija globalnih političkih procesa, već značajan doprinos antropološkom razumevanju savremenih političkih procesa.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Anthropological research of the state: A view on postsocialism
T1  - Antropološko proučavanje države - pogled na postsocijalizam
EP  - 29
IS  - 1
SP  - 15
VL  - 65
DO  - 10.2298/GEI1701015S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Simić, Marina",
year = "2017",
abstract = "The aim of this paper is twofold. It should point to the main directions in contemporary studies of the state as an idea and a set of institutional practices and to the ways in which the state can be theorized in the studies of European postsocialism. Anthropological studies of the changes in Eastern Europe after the fall of the Berlin wall can be turned in the real laboratory for the studies of the state. Central characteristic of these changes is transformation of the state and political system. Anthropological studies of these processes are not merely an illustration of global processes, but an important contribution to the understanding of contemporary political processes in general., Ovaj tekst ima dvojak cilj: da ukaže na osnovne pravce u savremenim antropološkim proučavanjima države kao ideje i sistema institucionalnih praksi, i načine na koji je tako shvaćena država teoretizovana u istraživanjima evropskog postsocijalizma i bivše Jugoslavije. Antropološka proučavanja istočne Evrope i promena koje su se u Evropi desile od pada Berlinskog zida predstavljaju pravu laboratoriju za antropološka proučavanja države. Transformacija državnog i političkog sistema centralna je karakteristika ovih promena i uvidi koje su donela istraživanja istočne Evrope i bivše Jugoslavije nisu samo ilustracija globalnih političkih procesa, već značajan doprinos antropološkom razumevanju savremenih političkih procesa.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Anthropological research of the state: A view on postsocialism, Antropološko proučavanje države - pogled na postsocijalizam",
pages = "29-15",
number = "1",
volume = "65",
doi = "10.2298/GEI1701015S"
}

Simić, M.,& Simić, M.. (2017). Anthropological research of the state: A view on postsocialism. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 65(1), 15-29.
https://doi.org/10.2298/GEI1701015S

Simić M, Simić M. Anthropological research of the state: A view on postsocialism. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2017;65(1):15-29.
doi:10.2298/GEI1701015S .

Simić, Marina, Simić, Marina, "Anthropological research of the state: A view on postsocialism" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 65, no. 1 (2017):15-29,
https://doi.org/10.2298/GEI1701015S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2016
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/551
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog Instituta SANU
T1  - Moral (Dis)order and Social Anomie: Concepts of
Community and Society in Post-Socialist Serbia
EP  - 104
IS  - 1
SP  - 93
VL  - 64
DO  - 10.2298/GEI1601093S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2016",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog Instituta SANU",
title = "Moral (Dis)order and Social Anomie: Concepts of
Community and Society in Post-Socialist Serbia",
pages = "104-93",
number = "1",
volume = "64",
doi = "10.2298/GEI1601093S"
}

Simić, M.. (2016). Moral (Dis)order and Social Anomie: Concepts of
Community and Society in Post-Socialist Serbia. in Glasnik Etnografskog Instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 64(1), 93-104.
https://doi.org/10.2298/GEI1601093S

Simić M. Moral (Dis)order and Social Anomie: Concepts of
Community and Society in Post-Socialist Serbia. in Glasnik Etnografskog Instituta SANU. 2016;64(1):93-104.
doi:10.2298/GEI1601093S .

Simić, Marina, "Moral (Dis)order and Social Anomie: Concepts of
Community and Society in Post-Socialist Serbia" in Glasnik Etnografskog Instituta SANU, 64, no. 1 (2016):93-104,
https://doi.org/10.2298/GEI1601093S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2015
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/520
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Pojedinci i pojedinke - prilog za istoriju ideje građanstva - Adriana Zaharijević: Ko je pojedinac: genealoško propitivanje ideje građanina, Karpos, Loznica, 2014
EP  - 180
IS  - 19
SP  - 175
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_520
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2015",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Pojedinci i pojedinke - prilog za istoriju ideje građanstva - Adriana Zaharijević: Ko je pojedinac: genealoško propitivanje ideje građanina, Karpos, Loznica, 2014",
pages = "180-175",
number = "19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_520"
}

Simić, M.. (2015). Pojedinci i pojedinke - prilog za istoriju ideje građanstva - Adriana Zaharijević: Ko je pojedinac: genealoško propitivanje ideje građanina, Karpos, Loznica, 2014. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(19), 175-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_520

Simić M. Pojedinci i pojedinke - prilog za istoriju ideje građanstva - Adriana Zaharijević: Ko je pojedinac: genealoško propitivanje ideje građanina, Karpos, Loznica, 2014. in Genero. 2015;(19):175-180.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_520 .

Simić, Marina, "Pojedinci i pojedinke - prilog za istoriju ideje građanstva - Adriana Zaharijević: Ko je pojedinac: genealoško propitivanje ideje građanina, Karpos, Loznica, 2014" in Genero, no. 19 (2015):175-180,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_520 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/494
AB  - This paper discusses the relationship between social (or cultural) anthropology and cultural studies. During the crisis of representation in the 1980s, anthropology rediscussed its own theoretical positions becoming aware of its political and epistemological positions which pushed the discipline towards the growing trends in cultural studies. This opened up anthropology to various theoretical paradigms that did not originate in the anthropology itself (such as theory of deconstruction, various theories of agency and so on), while at the same time, anthropology still got tied to ethnography as it is core methodological principle. In the meantime, cultural studies lost the political edge they had at a time when it seemed that "cultural studies will be the death of anthropology" facing the crisis of critique, and it seems that it is time for cultural studies to take a look at anthropology. That does not mean that "anthropology will be the death of cultural studies", but rather that cultural studies can meet anthropology through the dialogue with current anthropological paradigms that seem rather distant from the current trends in cultural studies. Primarily, I believe that so-called ontological turn in anthropology deals with radical cultural alterity and calls for the rethinking of current epistemological and political positions in social sciences. Regardless of the position one takes for/against those theoretical developments, the dialogue between these two disciplines should open up space for a new critical rethinking of the contemporary world.
AB  - U ovom radu razmatra se odnos između socio-kulturne antropologije i studija kulture sa dodatnim osvrtom na njihov odnos u domaćoj sredini. Sa pojavom tzv. "krize reprezentacije" osamdesetih godina prošlog veka preispitujući svoje političke i epistemološke pozicije, antropologija je postala svesna svojih političkih pozicija i upustila se u dijalog sa tada narastajućim trendovima studija kulture. Ovaj dijalog doveo je do otvaranja antropologije prema različitim teorijskim paradigmama koje nisu dolazile iz same discipline, već iz različitih pravaca studija kulture (dekonstruktivistička kritika, različite teorije "moći delovanja"), pri tome se najčešće i dalje (s pravom) držeći ideje da je specifičnost antropologije "terenski rad" - određena vrsta etnografske imaginacije. U međuvremenu, sa "krizom kritike", studije kulture izgubile su politički zamajac iz vremena kada se činilo da će "studije kulture biti smrt antropologije", te je situacija danas takva da su studije kulture te koje bi svoju kritičku oštricu mogle da povrate oslanjajući se na neke nove paradigme iz antropologije. To ne znači da će "antropologija biti smrt studija kulture", već pre da se kroz dijalog sa paradigmama koje se čine prilično udaljenim od savremenih kretanja u studijama kulture (kao što je "ontološki obrt") otvori prostor za istinsko promišljanje savremenog sveta, čemu su studije kulture oduvek težile.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Cultural studies and anthropology: Clash of the titans or narcissism of small differences?
T1  - Studije kulture i antropologija - sudar titana ili narcizam malih razlika?
EP  - 108
IS  - 18
SP  - 89
DO  - 10.5937/Genero1418089S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2014",
abstract = "This paper discusses the relationship between social (or cultural) anthropology and cultural studies. During the crisis of representation in the 1980s, anthropology rediscussed its own theoretical positions becoming aware of its political and epistemological positions which pushed the discipline towards the growing trends in cultural studies. This opened up anthropology to various theoretical paradigms that did not originate in the anthropology itself (such as theory of deconstruction, various theories of agency and so on), while at the same time, anthropology still got tied to ethnography as it is core methodological principle. In the meantime, cultural studies lost the political edge they had at a time when it seemed that "cultural studies will be the death of anthropology" facing the crisis of critique, and it seems that it is time for cultural studies to take a look at anthropology. That does not mean that "anthropology will be the death of cultural studies", but rather that cultural studies can meet anthropology through the dialogue with current anthropological paradigms that seem rather distant from the current trends in cultural studies. Primarily, I believe that so-called ontological turn in anthropology deals with radical cultural alterity and calls for the rethinking of current epistemological and political positions in social sciences. Regardless of the position one takes for/against those theoretical developments, the dialogue between these two disciplines should open up space for a new critical rethinking of the contemporary world., U ovom radu razmatra se odnos između socio-kulturne antropologije i studija kulture sa dodatnim osvrtom na njihov odnos u domaćoj sredini. Sa pojavom tzv. "krize reprezentacije" osamdesetih godina prošlog veka preispitujući svoje političke i epistemološke pozicije, antropologija je postala svesna svojih političkih pozicija i upustila se u dijalog sa tada narastajućim trendovima studija kulture. Ovaj dijalog doveo je do otvaranja antropologije prema različitim teorijskim paradigmama koje nisu dolazile iz same discipline, već iz različitih pravaca studija kulture (dekonstruktivistička kritika, različite teorije "moći delovanja"), pri tome se najčešće i dalje (s pravom) držeći ideje da je specifičnost antropologije "terenski rad" - određena vrsta etnografske imaginacije. U međuvremenu, sa "krizom kritike", studije kulture izgubile su politički zamajac iz vremena kada se činilo da će "studije kulture biti smrt antropologije", te je situacija danas takva da su studije kulture te koje bi svoju kritičku oštricu mogle da povrate oslanjajući se na neke nove paradigme iz antropologije. To ne znači da će "antropologija biti smrt studija kulture", već pre da se kroz dijalog sa paradigmama koje se čine prilično udaljenim od savremenih kretanja u studijama kulture (kao što je "ontološki obrt") otvori prostor za istinsko promišljanje savremenog sveta, čemu su studije kulture oduvek težile.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Cultural studies and anthropology: Clash of the titans or narcissism of small differences?, Studije kulture i antropologija - sudar titana ili narcizam malih razlika?",
pages = "108-89",
number = "18",
doi = "10.5937/Genero1418089S"
}

Simić, M.. (2014). Cultural studies and anthropology: Clash of the titans or narcissism of small differences?. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(18), 89-108.
https://doi.org/10.5937/Genero1418089S

Simić M. Cultural studies and anthropology: Clash of the titans or narcissism of small differences?. in Genero. 2014;(18):89-108.
doi:10.5937/Genero1418089S .

Simić, Marina, "Cultural studies and anthropology: Clash of the titans or narcissism of small differences?" in Genero, no. 18 (2014):89-108,
https://doi.org/10.5937/Genero1418089S . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/493
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Volja za poretkom - Jessica Greenberg: After the revolution: Youth, democracy, and the politics of disappointment in Serbia, Stanford University Press, Stanford, CA, 2014
EP  - 216
IS  - 18
SP  - 209
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_493
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2014",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Volja za poretkom - Jessica Greenberg: After the revolution: Youth, democracy, and the politics of disappointment in Serbia, Stanford University Press, Stanford, CA, 2014",
pages = "216-209",
number = "18",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_493"
}

Simić, M.. (2014). Volja za poretkom - Jessica Greenberg: After the revolution: Youth, democracy, and the politics of disappointment in Serbia, Stanford University Press, Stanford, CA, 2014. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(18), 209-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_493

Simić M. Volja za poretkom - Jessica Greenberg: After the revolution: Youth, democracy, and the politics of disappointment in Serbia, Stanford University Press, Stanford, CA, 2014. in Genero. 2014;(18):209-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_493 .

Simić, Marina, "Volja za poretkom - Jessica Greenberg: After the revolution: Youth, democracy, and the politics of disappointment in Serbia, Stanford University Press, Stanford, CA, 2014" in Genero, no. 18 (2014):209-216,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_493 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
AU  - Simić, Marina
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/443
AB  - In this paper I address an old anthropological problem of the relationship between nature and culture, this time not as ontological qualities, but as political concepts that shape current forms of political struggle in certain parts of the world. I have tried to show that the persistence of the idea that 'primitive people' are green is the consequence of many interrelated factors and that it is necessary to see native groups within a concrete historical context instead of simply labelling them as more natural than we are. Sill, my aim it is not to say that industrial societies do not have anything to learn about environmental responsibilities from the non-industrial ones, but following Milton (1999), to show the value of more nuanced and historically situated approach to the understanding of the ways different societies understand and interact with their environment.
AB  - U ovom tekstu razmatra se stari antropološki problem odnosa između prirode i kulture, ali ne kao dveju ontoloških kategorija, već kao političkih koncepata koji oblikuju savremenu političku borbu u određenim delovima sveta. Pokušala sam ovde da pokažem da je opstajanje ideje da 'primitivni ljudi' poseduju neku vrstu ekološke mudrosti - nasleđe evropske kolonijalne istorije i rezultat kombinacije više faktora. Nadovezujući se na rad Roj Elen (Ellen 1986), koji je prvi skrenuo pažnju na važnost dekonstruisanja ove ideje, u radu se razmatra nekoliko razloga za njeno opstajanje. Prvo, neka društva zaista imaju ideologije i kosmološka verovanja koja ističu ekološku harmoniju. Drugo, neke nativne grupe zaista vrše veoma mali uticaj na svoju okolinu. I konačno, sami antropolozi i drugi istraživači u društvenim naukama opisali su društva za koja se činilo da poseduju neku vrstu samoodržive ekonomije. Ja ovde predlažem još dva usko povezana razloga. Jedan je taj da mnoge ekološke grupe i razne druge institucije koriste ove ideje za različite političke ciljeve, a drugi je taj da mnoge nativne grupe preuzimaju ove ideje u svoje sopstvene svrhe. Smatram da antropolozi treba da pristupe proučavanju i ekoloških i (oba i su bila data kurzivom?) nativnih grupa koje koriste određene ekološke strategije u svojoj političkoj borbi tako što će razumeti i analizirati istorijski i kulturni kontekst aproprijacije ovih ideja. To, međutim, ne znači da industrijska društva nemaju šta da nauče o ekološkoj odgovornosti od onih neindustrijskih. Međutim, smatram da je za ozbiljno razumevanje 'ekološke politike' nativnih grupa neophodno otići izvan jednostavnog prisvajanja dekontekstualizovanih ideja o 'kosmičkom skladu', te da je to jedini put koji nas oslobađa od kolonijalnog nasleđa u kojem se nativne grupe razumeju kao one koje su bliže prirodi.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - On the border with culture: Or who are the ˮgreenˮ natives?
T1  - Na granici sa kulturom - koje su to 'zelene' nativne grupe?
EP  - 99
IS  - 1
SP  - 87
VL  - 62
DO  - 10.2298/GEI1401087S
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina and Simić, Marina",
year = "2014",
abstract = "In this paper I address an old anthropological problem of the relationship between nature and culture, this time not as ontological qualities, but as political concepts that shape current forms of political struggle in certain parts of the world. I have tried to show that the persistence of the idea that 'primitive people' are green is the consequence of many interrelated factors and that it is necessary to see native groups within a concrete historical context instead of simply labelling them as more natural than we are. Sill, my aim it is not to say that industrial societies do not have anything to learn about environmental responsibilities from the non-industrial ones, but following Milton (1999), to show the value of more nuanced and historically situated approach to the understanding of the ways different societies understand and interact with their environment., U ovom tekstu razmatra se stari antropološki problem odnosa između prirode i kulture, ali ne kao dveju ontoloških kategorija, već kao političkih koncepata koji oblikuju savremenu političku borbu u određenim delovima sveta. Pokušala sam ovde da pokažem da je opstajanje ideje da 'primitivni ljudi' poseduju neku vrstu ekološke mudrosti - nasleđe evropske kolonijalne istorije i rezultat kombinacije više faktora. Nadovezujući se na rad Roj Elen (Ellen 1986), koji je prvi skrenuo pažnju na važnost dekonstruisanja ove ideje, u radu se razmatra nekoliko razloga za njeno opstajanje. Prvo, neka društva zaista imaju ideologije i kosmološka verovanja koja ističu ekološku harmoniju. Drugo, neke nativne grupe zaista vrše veoma mali uticaj na svoju okolinu. I konačno, sami antropolozi i drugi istraživači u društvenim naukama opisali su društva za koja se činilo da poseduju neku vrstu samoodržive ekonomije. Ja ovde predlažem još dva usko povezana razloga. Jedan je taj da mnoge ekološke grupe i razne druge institucije koriste ove ideje za različite političke ciljeve, a drugi je taj da mnoge nativne grupe preuzimaju ove ideje u svoje sopstvene svrhe. Smatram da antropolozi treba da pristupe proučavanju i ekoloških i (oba i su bila data kurzivom?) nativnih grupa koje koriste određene ekološke strategije u svojoj političkoj borbi tako što će razumeti i analizirati istorijski i kulturni kontekst aproprijacije ovih ideja. To, međutim, ne znači da industrijska društva nemaju šta da nauče o ekološkoj odgovornosti od onih neindustrijskih. Međutim, smatram da je za ozbiljno razumevanje 'ekološke politike' nativnih grupa neophodno otići izvan jednostavnog prisvajanja dekontekstualizovanih ideja o 'kosmičkom skladu', te da je to jedini put koji nas oslobađa od kolonijalnog nasleđa u kojem se nativne grupe razumeju kao one koje su bliže prirodi.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "On the border with culture: Or who are the ˮgreenˮ natives?, Na granici sa kulturom - koje su to 'zelene' nativne grupe?",
pages = "99-87",
number = "1",
volume = "62",
doi = "10.2298/GEI1401087S"
}

Simić, M.,& Simić, M.. (2014). On the border with culture: Or who are the ˮgreenˮ natives?. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 62(1), 87-99.
https://doi.org/10.2298/GEI1401087S

Simić M, Simić M. On the border with culture: Or who are the ˮgreenˮ natives?. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2014;62(1):87-99.
doi:10.2298/GEI1401087S .

Simić, Marina, Simić, Marina, "On the border with culture: Or who are the ˮgreenˮ natives?" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 62, no. 1 (2014):87-99,
https://doi.org/10.2298/GEI1401087S . .

TY  - CHAP
AU  - Simić, Marina
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/442
PB  - Palgrave Macmillan
T2  - Mobilities in Socialist and Post-Socialist States: Societies on the Move
T1  - Travel and the State after the 'Fall': Everyday Modes of Transport in Post-Socialist Serbia
EP  - 193
SP  - 173
DO  - 10.1057/9781137267290
ER  - 

@inbook{
author = "Simić, Marina",
year = "2014",
publisher = "Palgrave Macmillan",
journal = "Mobilities in Socialist and Post-Socialist States: Societies on the Move",
booktitle = "Travel and the State after the 'Fall': Everyday Modes of Transport in Post-Socialist Serbia",
pages = "193-173",
doi = "10.1057/9781137267290"
}

Simić, M.. (2014). Travel and the State after the 'Fall': Everyday Modes of Transport in Post-Socialist Serbia. in Mobilities in Socialist and Post-Socialist States: Societies on the Move
Palgrave Macmillan., 173-193.
https://doi.org/10.1057/9781137267290

Simić M. Travel and the State after the 'Fall': Everyday Modes of Transport in Post-Socialist Serbia. in Mobilities in Socialist and Post-Socialist States: Societies on the Move. 2014;:173-193.
doi:10.1057/9781137267290 .

Simić, Marina, "Travel and the State after the 'Fall': Everyday Modes of Transport in Post-Socialist Serbia" in Mobilities in Socialist and Post-Socialist States: Societies on the Move (2014):173-193,
https://doi.org/10.1057/9781137267290 . .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2010
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/271
AB  - This paper presents some similarities between epistemological paradigms in anthropological museum exhibitions and ethnographic films. Both the museum and ethnographic films are analysed as the models of representations based on the domination of vision as mode of knowledge through which curators and film ma­kers produce subjects of their representations. Paradigmatic shifts in the 1980s with the critique of 'modern constitution' and domination of vision as a major 'sense of knowledge' in Western thought had great impact on museum curators and ethnographic film authors who in the last two decades tried to incorporate those changes in their practices. The paper presents some examples of film and ethno­graphic practices that followed those theoretical shifts and try to deconstruct their own representational practices and evaluate the results of those attempts.
AB  - U ovom radu predstavljene su paralele između antropoloških muzejskih postavki i etnografskog filma kao modela reprezentacije koji se zasnivaju na dominaciji vizuelnog kao specifičnog oblika znanja o svetu kroz koje se objekti tih reprezentacija proizvode. Promena paradigme antropološke discipline osamdestih godina prošlog veka, kritika velikog 'modernističkog ustrojstva' i dominacije vizuelnog kao paradigmatskog 'čula saznavanja' imala je velikog uticaja i na muzejske kustose i na autore etnografskog filma koji su u protekle dve decenije na različite načine pokušavali da na tu promenu odgovore. U radu su predstavljeni i kritički evaluirani neki od pokušaja dekonstrukcije i ponovnog uspostavljanja muzejske i filmske antropološke prakse.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Vision and visuality: Regimes of knowledge and appropriation of others in ethnographic museums and ethnographic film
T1  - Vid i viđenje - režimi znanja i aproprijacija drugih u etnografskim muzejima i etnografskom filmu
EP  - 99
IS  - 1
SP  - 85
VL  - 58
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_271
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2010",
abstract = "This paper presents some similarities between epistemological paradigms in anthropological museum exhibitions and ethnographic films. Both the museum and ethnographic films are analysed as the models of representations based on the domination of vision as mode of knowledge through which curators and film ma­kers produce subjects of their representations. Paradigmatic shifts in the 1980s with the critique of 'modern constitution' and domination of vision as a major 'sense of knowledge' in Western thought had great impact on museum curators and ethnographic film authors who in the last two decades tried to incorporate those changes in their practices. The paper presents some examples of film and ethno­graphic practices that followed those theoretical shifts and try to deconstruct their own representational practices and evaluate the results of those attempts., U ovom radu predstavljene su paralele između antropoloških muzejskih postavki i etnografskog filma kao modela reprezentacije koji se zasnivaju na dominaciji vizuelnog kao specifičnog oblika znanja o svetu kroz koje se objekti tih reprezentacija proizvode. Promena paradigme antropološke discipline osamdestih godina prošlog veka, kritika velikog 'modernističkog ustrojstva' i dominacije vizuelnog kao paradigmatskog 'čula saznavanja' imala je velikog uticaja i na muzejske kustose i na autore etnografskog filma koji su u protekle dve decenije na različite načine pokušavali da na tu promenu odgovore. U radu su predstavljeni i kritički evaluirani neki od pokušaja dekonstrukcije i ponovnog uspostavljanja muzejske i filmske antropološke prakse.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Vision and visuality: Regimes of knowledge and appropriation of others in ethnographic museums and ethnographic film, Vid i viđenje - režimi znanja i aproprijacija drugih u etnografskim muzejima i etnografskom filmu",
pages = "99-85",
number = "1",
volume = "58",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_271"
}

Simić, M.. (2010). Vision and visuality: Regimes of knowledge and appropriation of others in ethnographic museums and ethnographic film. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 58(1), 85-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_271

Simić M. Vision and visuality: Regimes of knowledge and appropriation of others in ethnographic museums and ethnographic film. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2010;58(1):85-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_271 .

Simić, Marina, "Vision and visuality: Regimes of knowledge and appropriation of others in ethnographic museums and ethnographic film" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 58, no. 1 (2010):85-99,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_271 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2010
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/255
AB  - In this paper I want to address some problems of so-called 'native anthropology' and anthropology more broadly, through the native anthropologists' double - insider-outsider position. Drawing from my own fieldwork research on post-socialist transition and cosmopolitanism in the northern Serbian town of Novi Sad in 2005 and 2006, I want to investigate the issue of location and complex processes of positioning and othering in which I was caught myself due to my 'double position' as an insider and outsider and through which my informants understood and made sense of their 'place in the world'. This positioning is relevant for the investigation of the social processes of identification and location-building as a one of the key anthropological issues, as well as for understanding of the construction of anthropological location itself.
AB  - Problematizujući ideju antropološkog terena nastalu na staroj modernističkoj ideji putovanja, mnogi antropolozi su devedestih godina prošlog veka pisali protiv 'hijerarhije mesta terena' (Gupta and Ferguson 1997b) zalažući se za dekonstrukciju dihotomije tradicionalne antropologije zasnovane na opoziciji između pozicija insadjera-'domaćeg' i autsajdera-stranaca, pre svega kroz dekonstrukcije koncepta kulture kao holističke i jasno omeđene celine - kao stvari. Međutim, ova dekonsturkcija često nije bila dovoljna za ukidanje 'hijerarihije mesta', koja još uvek predstavlja implicitni diskurs koji operiše i u akademskoj antropološkoj praksi, i na 'terenima' kojima se antropolozi bave, čineći tako problem mesta (lokacije) i lociranja podjednako važnim i za antropologe i za njihove informante. U ovom radu želela sam da istražim neke od problema takozvane 'nativne antropologije' i antropologije uopšte kroz analizu dvostruke pozicije nativnih antropologa, kao insajdera i autsajdera. Fokusirajući se tako na jednu vrstu antropologije kod kuće, pokušala sam da odgovorim na nekoliko pitanja: koja vrsta antropologije je antropologija kod kuće, kakvi antropolozi su nativni antropolozi i kakvi mogu biti subjekti istraživanja nastali u nativnoj antropološkoj praksi. Bazirajući se na terenskom proučavanju post-socijalističke tranzicije i kosmopolitizma u Novom Sadu 2005. i 2006. godine, u ovom radu sam analizirala neke od problema lociranja i kompleksnih procesa pozicioniranja i podrugojačenja (othering) kroz koje su moji informanti razumeli svoje 'mesto u svetu' i društveno-političke promene koje su se oko njih dešavale i u kojima sam i sama morala da učestvujem zahvaljujući svojoj dvostrukoj poziciji. Procesi pozicioniranja kroz koje se ove prakse realizuju važne su za proučavanje društvenih procesa identifikacije i konstrukcije mesta(location-building) kao jedne od ključnih tema antropologije uopšte, kao i za konstrukciju mesta i terena same antropologije.
PB  - Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd
T2  - Glasnik Etnografskog instituta SANU
T1  - Fieldwork dillemas: Problems of location, insiderhood and implicit discourses
T1  - Teren nativne antropologije - problemi lociranja, pripadnosti i implicitnih diskursa
EP  - 42
IS  - 2
SP  - 29
VL  - 58
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_255
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2010",
abstract = "In this paper I want to address some problems of so-called 'native anthropology' and anthropology more broadly, through the native anthropologists' double - insider-outsider position. Drawing from my own fieldwork research on post-socialist transition and cosmopolitanism in the northern Serbian town of Novi Sad in 2005 and 2006, I want to investigate the issue of location and complex processes of positioning and othering in which I was caught myself due to my 'double position' as an insider and outsider and through which my informants understood and made sense of their 'place in the world'. This positioning is relevant for the investigation of the social processes of identification and location-building as a one of the key anthropological issues, as well as for understanding of the construction of anthropological location itself., Problematizujući ideju antropološkog terena nastalu na staroj modernističkoj ideji putovanja, mnogi antropolozi su devedestih godina prošlog veka pisali protiv 'hijerarhije mesta terena' (Gupta and Ferguson 1997b) zalažući se za dekonstrukciju dihotomije tradicionalne antropologije zasnovane na opoziciji između pozicija insadjera-'domaćeg' i autsajdera-stranaca, pre svega kroz dekonstrukcije koncepta kulture kao holističke i jasno omeđene celine - kao stvari. Međutim, ova dekonsturkcija često nije bila dovoljna za ukidanje 'hijerarihije mesta', koja još uvek predstavlja implicitni diskurs koji operiše i u akademskoj antropološkoj praksi, i na 'terenima' kojima se antropolozi bave, čineći tako problem mesta (lokacije) i lociranja podjednako važnim i za antropologe i za njihove informante. U ovom radu želela sam da istražim neke od problema takozvane 'nativne antropologije' i antropologije uopšte kroz analizu dvostruke pozicije nativnih antropologa, kao insajdera i autsajdera. Fokusirajući se tako na jednu vrstu antropologije kod kuće, pokušala sam da odgovorim na nekoliko pitanja: koja vrsta antropologije je antropologija kod kuće, kakvi antropolozi su nativni antropolozi i kakvi mogu biti subjekti istraživanja nastali u nativnoj antropološkoj praksi. Bazirajući se na terenskom proučavanju post-socijalističke tranzicije i kosmopolitizma u Novom Sadu 2005. i 2006. godine, u ovom radu sam analizirala neke od problema lociranja i kompleksnih procesa pozicioniranja i podrugojačenja (othering) kroz koje su moji informanti razumeli svoje 'mesto u svetu' i društveno-političke promene koje su se oko njih dešavale i u kojima sam i sama morala da učestvujem zahvaljujući svojoj dvostrukoj poziciji. Procesi pozicioniranja kroz koje se ove prakse realizuju važne su za proučavanje društvenih procesa identifikacije i konstrukcije mesta(location-building) kao jedne od ključnih tema antropologije uopšte, kao i za konstrukciju mesta i terena same antropologije.",
publisher = "Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd",
journal = "Glasnik Etnografskog instituta SANU",
title = "Fieldwork dillemas: Problems of location, insiderhood and implicit discourses, Teren nativne antropologije - problemi lociranja, pripadnosti i implicitnih diskursa",
pages = "42-29",
number = "2",
volume = "58",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_255"
}

Simić, M.. (2010). Fieldwork dillemas: Problems of location, insiderhood and implicit discourses. in Glasnik Etnografskog instituta SANU
Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Etnografski institut, Beograd., 58(2), 29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_255

Simić M. Fieldwork dillemas: Problems of location, insiderhood and implicit discourses. in Glasnik Etnografskog instituta SANU. 2010;58(2):29-42.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_255 .

Simić, Marina, "Fieldwork dillemas: Problems of location, insiderhood and implicit discourses" in Glasnik Etnografskog instituta SANU, 58, no. 2 (2010):29-42,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_255 .

TY  - JOUR
AU  - Simić, Marina
PY  - 2010
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/238
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Cultural studies after culture
T1  - Studije kulture posle kulture - Jelena Đorđević: Postkultura - uvod u studije kulture, Clio, Beograd, 2009
EP  - 487
IS  - 4
SP  - 481
VL  - 4
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_238
ER  - 

@article{
author = "Simić, Marina",
year = "2010",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Cultural studies after culture, Studije kulture posle kulture - Jelena Đorđević: Postkultura - uvod u studije kulture, Clio, Beograd, 2009",
pages = "487-481",
number = "4",
volume = "4",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_238"
}

Simić, M.. (2010). Cultural studies after culture. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 4(4), 481-487.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_238

Simić M. Cultural studies after culture. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2010;4(4):481-487.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_238 .

Simić, Marina, "Cultural studies after culture" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 4, no. 4 (2010):481-487,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_238 .