Matović, Marijana

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0009-0005-2488-5530
  • Matović, Marijana (6)
Projects

Author's Bibliography

Medijske generacije u Srbiji

Matović, Marijana

(Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Department of Ethnology and Anthropology : Belgrade, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Matović, Marijana
PY  - 2021
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/998
AB  - U radu je istraživana mogućnost koncipiranja medijskih generacija u Sr-biji. Glavno istraživačko pitanje od kojeg se krenulo je oko kojih medija (kao tehno-logije i sadržaja)i iskustava povezanih sa njima se formirala generacijska pripadnost pripadnika tri generacije u Srbiji i kako se ona reflektuje u njihovom korišćenju medija u savremenom digitalnom okruženju? Uzorak su činili pripadnici tri generacije, svi su korisnici interneta i rođeni pre njegovog komercijalnog uvođenja u Srbiji: Posleratna generacija/Generacija  P  (1946–1964),  Generacija  X  (1965–1980)  i  Milenijumci/Ge-neracija M (1981–1995). Polazeći od modela koji je definisao Goran Bolin, najpre je opisan „objektivni medijski ambijent“ koji opisuje razvoj medija i prelomni događaji tokom perioda odrastanja definisanih generacija. Zatim su fokus grupnim istraživanjem identifikovana medijska iskustva iz formativnog perioda života pripadnika generacija, ključna za razvoj osećanja generacijske pripadnosti i specifičnih korisničkih obraza-ca, kao i način na koji se oni danas manifestuju u digitalnom okruženju. Analizom je utvrđen značaj dva formativna perioda života. Kada je reč o medijima, pokazano je da pre možemo govoriti o generacijskim jedinicama koje manifestuju svoje specifičnosti unutar svake od definisanih generacija. Takođe, pokazano je i da medijske generacije možemo razlikovati prema korisničkim navikama, načinu na koji vide ulogu medija u društvu, očekivanjima koje imaju od medija i sopstvenom mestu kao korisnicima istih. Tako najstarija, „generacija tradicionalnih medija“ medije primarno vidi kao sadržaj. Za srednju, „miks-medijsku generaciju“ mediji su najpre tehnologija koja pruža različite mogućnosti. Dok su najmlađoj i prvoj „umreženoj generaciji“ mediji prostor u kome su stalno povezani sa drugima dok se istovremeno informišu, zabavljaju i uče/rade.
AB  - This paper represents a small contribution to the study of media generations in Serbia. The research on which the paper is based starts from the model formu-lated by Goran Bolin, who drew on Karl Mannheim’s theoretical postulates. The principal question that has served as the starting point of inquiry is in what way media (as technologies and content) and related experiences affect the forming of generational belonging of media generations in Serbia, and how they influ-ence their use of media in the contemporary digital environment. In order to understand the context of the historical development of media in the formative period of life of generation members, the paper first provides a description of the “objective media environment”. It consists of key years in the development of media in Serbia, crucial social events reported on by the media, and socio-logical analyses that contribute significantly to the understanding of each of the generations studied. For the purposes of the second and third level of analysis, a focus group study was carried out with members of three generations. Using the classification proposed by Oblinger and Oblinger, also used today by the Pew Research Center, the generations have been defined as (1) the Post-war Generation or Generation P (1946–1964), Generation X (1965–1980) and Gen-eration M or Millennials (1981–1995). Their members were born before the intruduction of commercial intenet in Serbia, and grew up in different media and social environments. The second level of analysis, which Bolin terms the “subjective media environment”, involved a phenomenological approach to the study of generation members’ recollections of “first contacts” and subjective experiences contributing to the creation of a sense of generational belonging. Then, in order to establish which specific generational patterns are manifested in the contemporary media environment, an analysis was conducted of the way in which members of different generations use media today, which is the very reason they can be referred to as media generations. The research has high-lighted the importance of two formative life periods; also, it suggests that it is in fact media generational units that manifest their specificities within each of the defined generations. In addition, it has been found that media generations can be distinguished not only according to their current media habits, but also according to the way they perceive the role of the media in society, the expec-tations they have of the media, and their understanding of their own position as users of these media. Thus Generation P, as the “generation of traditional media”, perceives media primarily as content. Generation X, as a “mix of radio/music and internet generations”, sees media primarily as technology that offers various possibilities. Generation M, on the other hand, can be said to be the first “networked generation” for which the media are a space that enables them to be continuously connected to others, and in which they can obtain information, find entertainment, and study/work.
AB  - Dans ce travail c’est la possibilité de concevoir des générations médiatiques en Serbie qui a été examinée. La principale question posée ici et le point de dé-part de la recherche est la suivante: autour de quels médias (en tant que techno-logie et contenu) et expériences liées à ceux-ci l’appartenance générationnelle des représentants de trois générations en Serbie s’est-elle formée et comment se manifeste-t-elle dans leur utilisation des médias dans l’environnement numé-rique contemporain ? L’échantillon est composé des représentants de trois gé-nérations, tous utilisateurs d’internet et nés avant son introduction commerciale en Serbie: La génération de l’après-guerre / Génération P (1946–1964), Généra-tion X (1965–1980) i Génération du millénaire/ Génération Y (1981–1995). En partant du modèle défini par Goran Bolin, c’est « l’environnement médiatique objectif » qui a d’abord été décrit, celui-ci englobant le développement des mé-dias et des événements décisifs au cours de la période de mûrissement des géné-rations définies. Ensuite, le travail se concentre sur les expériences médiatiques identifiées par une recherche de groupe de la période formative des vies des représentants des générations, décisives pour le développement d’un sentiment d’appartenance générationnelle et des modèles spécifiques d’utilisateurs, ainsi que la manière dont ils se manifestent aujourd’hui dans l’environnement numé-rique. L’analyse a confirmé l’importance de deux périodes formatives de la vie. Lorsqu’il s’agit des médias, il a été démontré que l’on peut plutôt parler des uni-tés générationnelles qui manifestent leurs spécificités à l’intérieur de chacune des générations définies. Il a aussi été démontré que les générations médiatiques peuvent être distinguées selon leurs habitudes. Il a aussi été démontré que nous pouvons distinguer les générations médiatiques selon leurs habitudes d’utilisa-teurs, la manière dont ils voient le rôle des médias dans la société, les espérances que leur apportent les médias et leur propre place en tant qu’utilisateurs de ceux-ci. Ainsi la « génération des médias traditionnels », la plus âgée, voit les médias principalement comme du contenu. Pour la génération « médiatique mixte », les médias sont avant tout de la technologie qui offre des possibilités variées. Enfin, pour la génération la plus jeune et la première « mise en réseau », les médias sont un espace dans lequel ils sont constamment connectés avec les autres, alors qu’ils s’informent, se divertissent et étudient/travaillent en même temps.
PB  - Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Department of Ethnology and Anthropology : Belgrade
T2  - Etnoantropološki problemi / Issues in Ethnology and Anthropology
T1  - Medijske generacije u Srbiji
T1  - Media Generations in Serbia
T1  - Générations médiatiques en Serbie
EP  - 490
IS  - 2
SP  - 459
VL  - 16
DO  - 10.21301/eap.v16i2.6
ER  - 
@article{
author = "Matović, Marijana",
year = "2021",
abstract = "U radu je istraživana mogućnost koncipiranja medijskih generacija u Sr-biji. Glavno istraživačko pitanje od kojeg se krenulo je oko kojih medija (kao tehno-logije i sadržaja)i iskustava povezanih sa njima se formirala generacijska pripadnost pripadnika tri generacije u Srbiji i kako se ona reflektuje u njihovom korišćenju medija u savremenom digitalnom okruženju? Uzorak su činili pripadnici tri generacije, svi su korisnici interneta i rođeni pre njegovog komercijalnog uvođenja u Srbiji: Posleratna generacija/Generacija  P  (1946–1964),  Generacija  X  (1965–1980)  i  Milenijumci/Ge-neracija M (1981–1995). Polazeći od modela koji je definisao Goran Bolin, najpre je opisan „objektivni medijski ambijent“ koji opisuje razvoj medija i prelomni događaji tokom perioda odrastanja definisanih generacija. Zatim su fokus grupnim istraživanjem identifikovana medijska iskustva iz formativnog perioda života pripadnika generacija, ključna za razvoj osećanja generacijske pripadnosti i specifičnih korisničkih obraza-ca, kao i način na koji se oni danas manifestuju u digitalnom okruženju. Analizom je utvrđen značaj dva formativna perioda života. Kada je reč o medijima, pokazano je da pre možemo govoriti o generacijskim jedinicama koje manifestuju svoje specifičnosti unutar svake od definisanih generacija. Takođe, pokazano je i da medijske generacije možemo razlikovati prema korisničkim navikama, načinu na koji vide ulogu medija u društvu, očekivanjima koje imaju od medija i sopstvenom mestu kao korisnicima istih. Tako najstarija, „generacija tradicionalnih medija“ medije primarno vidi kao sadržaj. Za srednju, „miks-medijsku generaciju“ mediji su najpre tehnologija koja pruža različite mogućnosti. Dok su najmlađoj i prvoj „umreženoj generaciji“ mediji prostor u kome su stalno povezani sa drugima dok se istovremeno informišu, zabavljaju i uče/rade., This paper represents a small contribution to the study of media generations in Serbia. The research on which the paper is based starts from the model formu-lated by Goran Bolin, who drew on Karl Mannheim’s theoretical postulates. The principal question that has served as the starting point of inquiry is in what way media (as technologies and content) and related experiences affect the forming of generational belonging of media generations in Serbia, and how they influ-ence their use of media in the contemporary digital environment. In order to understand the context of the historical development of media in the formative period of life of generation members, the paper first provides a description of the “objective media environment”. It consists of key years in the development of media in Serbia, crucial social events reported on by the media, and socio-logical analyses that contribute significantly to the understanding of each of the generations studied. For the purposes of the second and third level of analysis, a focus group study was carried out with members of three generations. Using the classification proposed by Oblinger and Oblinger, also used today by the Pew Research Center, the generations have been defined as (1) the Post-war Generation or Generation P (1946–1964), Generation X (1965–1980) and Gen-eration M or Millennials (1981–1995). Their members were born before the intruduction of commercial intenet in Serbia, and grew up in different media and social environments. The second level of analysis, which Bolin terms the “subjective media environment”, involved a phenomenological approach to the study of generation members’ recollections of “first contacts” and subjective experiences contributing to the creation of a sense of generational belonging. Then, in order to establish which specific generational patterns are manifested in the contemporary media environment, an analysis was conducted of the way in which members of different generations use media today, which is the very reason they can be referred to as media generations. The research has high-lighted the importance of two formative life periods; also, it suggests that it is in fact media generational units that manifest their specificities within each of the defined generations. In addition, it has been found that media generations can be distinguished not only according to their current media habits, but also according to the way they perceive the role of the media in society, the expec-tations they have of the media, and their understanding of their own position as users of these media. Thus Generation P, as the “generation of traditional media”, perceives media primarily as content. Generation X, as a “mix of radio/music and internet generations”, sees media primarily as technology that offers various possibilities. Generation M, on the other hand, can be said to be the first “networked generation” for which the media are a space that enables them to be continuously connected to others, and in which they can obtain information, find entertainment, and study/work., Dans ce travail c’est la possibilité de concevoir des générations médiatiques en Serbie qui a été examinée. La principale question posée ici et le point de dé-part de la recherche est la suivante: autour de quels médias (en tant que techno-logie et contenu) et expériences liées à ceux-ci l’appartenance générationnelle des représentants de trois générations en Serbie s’est-elle formée et comment se manifeste-t-elle dans leur utilisation des médias dans l’environnement numé-rique contemporain ? L’échantillon est composé des représentants de trois gé-nérations, tous utilisateurs d’internet et nés avant son introduction commerciale en Serbie: La génération de l’après-guerre / Génération P (1946–1964), Généra-tion X (1965–1980) i Génération du millénaire/ Génération Y (1981–1995). En partant du modèle défini par Goran Bolin, c’est « l’environnement médiatique objectif » qui a d’abord été décrit, celui-ci englobant le développement des mé-dias et des événements décisifs au cours de la période de mûrissement des géné-rations définies. Ensuite, le travail se concentre sur les expériences médiatiques identifiées par une recherche de groupe de la période formative des vies des représentants des générations, décisives pour le développement d’un sentiment d’appartenance générationnelle et des modèles spécifiques d’utilisateurs, ainsi que la manière dont ils se manifestent aujourd’hui dans l’environnement numé-rique. L’analyse a confirmé l’importance de deux périodes formatives de la vie. Lorsqu’il s’agit des médias, il a été démontré que l’on peut plutôt parler des uni-tés générationnelles qui manifestent leurs spécificités à l’intérieur de chacune des générations définies. Il a aussi été démontré que les générations médiatiques peuvent être distinguées selon leurs habitudes. Il a aussi été démontré que nous pouvons distinguer les générations médiatiques selon leurs habitudes d’utilisa-teurs, la manière dont ils voient le rôle des médias dans la société, les espérances que leur apportent les médias et leur propre place en tant qu’utilisateurs de ceux-ci. Ainsi la « génération des médias traditionnels », la plus âgée, voit les médias principalement comme du contenu. Pour la génération « médiatique mixte », les médias sont avant tout de la technologie qui offre des possibilités variées. Enfin, pour la génération la plus jeune et la première « mise en réseau », les médias sont un espace dans lequel ils sont constamment connectés avec les autres, alors qu’ils s’informent, se divertissent et étudient/travaillent en même temps.",
publisher = "Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Department of Ethnology and Anthropology : Belgrade",
journal = "Etnoantropološki problemi / Issues in Ethnology and Anthropology",
title = "Medijske generacije u Srbiji, Media Generations in Serbia, Générations médiatiques en Serbie",
pages = "490-459",
number = "2",
volume = "16",
doi = "10.21301/eap.v16i2.6"
}
Matović, M.. (2021). Medijske generacije u Srbiji. in Etnoantropološki problemi / Issues in Ethnology and Anthropology
Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Department of Ethnology and Anthropology : Belgrade., 16(2), 459-490.
https://doi.org/10.21301/eap.v16i2.6
Matović M. Medijske generacije u Srbiji. in Etnoantropološki problemi / Issues in Ethnology and Anthropology. 2021;16(2):459-490.
doi:10.21301/eap.v16i2.6 .
Matović, Marijana, "Medijske generacije u Srbiji" in Etnoantropološki problemi / Issues in Ethnology and Anthropology, 16, no. 2 (2021):459-490,
https://doi.org/10.21301/eap.v16i2.6 . .

The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective

Matović, Marijana; Juraite, K.; Gutiérrez, A.

(Taylor and Francis Inc., 2017)

TY  - CHAP
AU  - Matović, Marijana
AU  - Juraite, K.
AU  - Gutiérrez, A.
PY  - 2017
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/628
PB  - Taylor and Francis Inc.
T2  - Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons
T1  - The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective
EP  - 193
SP  - 159
DO  - 10.4324/9781315628851
ER  - 
@inbook{
author = "Matović, Marijana and Juraite, K. and Gutiérrez, A.",
year = "2017",
publisher = "Taylor and Francis Inc.",
journal = "Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons",
booktitle = "The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective",
pages = "193-159",
doi = "10.4324/9781315628851"
}
Matović, M., Juraite, K.,& Gutiérrez, A.. (2017). The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective. in Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons
Taylor and Francis Inc.., 159-193.
https://doi.org/10.4324/9781315628851
Matović M, Juraite K, Gutiérrez A. The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective. in Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons. 2017;:159-193.
doi:10.4324/9781315628851 .
Matović, Marijana, Juraite, K., Gutiérrez, A., "The role of non-governmental actors in media and information literacy: A comparative media systems perspective" in Public Policies in Media and Information Literacy in Europe: Cross-Country Comparisons (2017):159-193,
https://doi.org/10.4324/9781315628851 . .
33
1

Reality programs in Serbia and 'inappropriate content'

Milin-Perković, Snežana; Matović, Marijana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Milin-Perković, Snežana
AU  - Matović, Marijana
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/440
AB  - Concerning issues of behaviour and themes that are proposed by reality programs, often there is a talk about the appropriateness of their content and potential harm it could mean for viewers. It is particularly important being that reality formats are various and aired throughout the day by most broadcasters. Additionally, the protagonists of such programs are promoted as guests or current topics in press, new media and television shows. Using relevant data from a research about television content rating in Serbia (supported by UNICEF's Office and UNS), this text questions two hypotheses: (1) a program's format can influence opinions about harmful content and induce lower levels of tolerance towards specific contents; (2) reality programs cast light on questions of appropriate or harmful content that is considered undesirable, and is often connected to socially important issues.
AB  - Zbog brojnih problema u vezi sa temama i ponašanjem učesnika rijaliti programa, neretko se govori o (ne)primerenosti njihovog sadržaja. To je posebno značajno zbog raznovrsnosti i zastupljenosti rijaliti programa, koji se emituju na svim televizijama u celodnevnim terminima i često predstavljaju temu u štampanim, novim medijima i televizijskim emisijama zabavnog karaktera, gde se učesnici dodatno promovišu kao gosti ili tema razgovora. Koristeći podatke istraživanja o praksi označavanja televizijskog programa u Srbiji (Kancelarija UNICEF-a i UNS), koje je obuhvatilo analizu šestomesečnog programa pet nacionalnih emitera i podatke fokus grupa sa roditeljima dece uzrasta 10-17 godina sprovedenih u pet gradova Srbije, ovaj tekst preispituje dve pretpostavke: (1) format programa utiče na tumačenje neprimerenog; (2) rijaliti programi upućuju na pitanja o neprimerenim, štetnim sadržajima koje je teško obeležiti, odnosno onim koji se smatraju nepoželjnim za emitovanje, a u vezi su sa društveno značajnim temama.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Reality programs in Serbia and 'inappropriate content'
T1  - Rijaliti programi u Srbiji i 'neprimereni sadržaj'
EP  - 146
IS  - 11
SP  - 131
VL  - 8
DO  - 10.5937/GodFPN1411131M
ER  - 
@article{
author = "Milin-Perković, Snežana and Matović, Marijana",
year = "2014",
abstract = "Concerning issues of behaviour and themes that are proposed by reality programs, often there is a talk about the appropriateness of their content and potential harm it could mean for viewers. It is particularly important being that reality formats are various and aired throughout the day by most broadcasters. Additionally, the protagonists of such programs are promoted as guests or current topics in press, new media and television shows. Using relevant data from a research about television content rating in Serbia (supported by UNICEF's Office and UNS), this text questions two hypotheses: (1) a program's format can influence opinions about harmful content and induce lower levels of tolerance towards specific contents; (2) reality programs cast light on questions of appropriate or harmful content that is considered undesirable, and is often connected to socially important issues., Zbog brojnih problema u vezi sa temama i ponašanjem učesnika rijaliti programa, neretko se govori o (ne)primerenosti njihovog sadržaja. To je posebno značajno zbog raznovrsnosti i zastupljenosti rijaliti programa, koji se emituju na svim televizijama u celodnevnim terminima i često predstavljaju temu u štampanim, novim medijima i televizijskim emisijama zabavnog karaktera, gde se učesnici dodatno promovišu kao gosti ili tema razgovora. Koristeći podatke istraživanja o praksi označavanja televizijskog programa u Srbiji (Kancelarija UNICEF-a i UNS), koje je obuhvatilo analizu šestomesečnog programa pet nacionalnih emitera i podatke fokus grupa sa roditeljima dece uzrasta 10-17 godina sprovedenih u pet gradova Srbije, ovaj tekst preispituje dve pretpostavke: (1) format programa utiče na tumačenje neprimerenog; (2) rijaliti programi upućuju na pitanja o neprimerenim, štetnim sadržajima koje je teško obeležiti, odnosno onim koji se smatraju nepoželjnim za emitovanje, a u vezi su sa društveno značajnim temama.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Reality programs in Serbia and 'inappropriate content', Rijaliti programi u Srbiji i 'neprimereni sadržaj'",
pages = "146-131",
number = "11",
volume = "8",
doi = "10.5937/GodFPN1411131M"
}
Milin-Perković, S.,& Matović, M.. (2014). Reality programs in Serbia and 'inappropriate content'. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 8(11), 131-146.
https://doi.org/10.5937/GodFPN1411131M
Milin-Perković S, Matović M. Reality programs in Serbia and 'inappropriate content'. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2014;8(11):131-146.
doi:10.5937/GodFPN1411131M .
Milin-Perković, Snežana, Matović, Marijana, "Reality programs in Serbia and 'inappropriate content'" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 8, no. 11 (2014):131-146,
https://doi.org/10.5937/GodFPN1411131M . .
5

Gender dimension of journalism in Serbia

Matović, Marijana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Matović, Marijana
PY  - 2013
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/426
AB  - This paper discusses how the Serbian news media reflect gender inequality in the society through gender structure on the production level. The paper is based on Serbian journalistic community's research done from June 2010 to July 2012 and a secondary analysis of the other published research in the media field. Although findings cannot be generalized, they certainly point to the main problems and mechanisms within the media organizations. From the owners' and managers' positions through the editorial boards, gender structure, choice of topics and interlocutors, to the manner of reporting on specific topics of public interest, media perpetuate a picture of gender roles. This applies in particular to the role of women whose media images often do not correspond with their roles and emancipation in real life. Thus, the social role of women in their communities is limited to patriarchal patterns, and their contribution to the community is minimized. .
AB  - U ovom radu biće pokazano kako informativni mediji u Srbiji, kroz rodnu strukturu na nivou produkcije, oslikavaju rodnu neravnopravnost koja postoji u društvu i na taj način obezbeđuju da se ona bitno ne menja ni na nivou reprezentacije. Rad je zasnovan na istraživanju novinarske zajednice u Srbiji u periodu od juna 2010. do jula 2012. godine i sekundarnoj analizi drugih objavljenih istraživanja u oblasti medija i predstavlja doprinos boljem razumevanju problema rodne neravnopravnosti u novinarskoj profesiji u Srbiji. Iako se svi dosadašnji nalazi ne mogu generalizovati, oni svakako upućuju na glavne probleme i mehanizme. Unutar samih medijskih organizacija, od pozicije vlasnika i menadžera, preko rodnog sastava redakcije, izbora tema, sagovornika i načina izveštavanja o određenim temama od javnog značaja, mediji održavaju određenu sliku rodnih uloga. Fokus je stavljen na informativne medije i redakcije, jer se upravo na tom mestu - gde novinarstvo potvrđuje svoju društvenu odgovornost i profesionalne ciljeve - očitava poseban oblik 'normalizacije' diskriminacije u medijskoj reprezentaciji žena koje rade u medijskoj industriji, preko njihovih sagovornica, do publike čija su životna iskustva ostala van novinarskih sadržaja. Na taj način se i društvena uloga žena u njihovim zajednicama ograničava na patrijarhalne obrasce, a njihov doprinos minimizira. .
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd
T2  - Genero
T1  - Gender dimension of journalism in Serbia
T1  - Rodna dimenzija novinarske profesije u Srbiji
EP  - 118
IS  - 17
SP  - 97
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_426
ER  - 
@article{
author = "Matović, Marijana",
year = "2013",
abstract = "This paper discusses how the Serbian news media reflect gender inequality in the society through gender structure on the production level. The paper is based on Serbian journalistic community's research done from June 2010 to July 2012 and a secondary analysis of the other published research in the media field. Although findings cannot be generalized, they certainly point to the main problems and mechanisms within the media organizations. From the owners' and managers' positions through the editorial boards, gender structure, choice of topics and interlocutors, to the manner of reporting on specific topics of public interest, media perpetuate a picture of gender roles. This applies in particular to the role of women whose media images often do not correspond with their roles and emancipation in real life. Thus, the social role of women in their communities is limited to patriarchal patterns, and their contribution to the community is minimized. ., U ovom radu biće pokazano kako informativni mediji u Srbiji, kroz rodnu strukturu na nivou produkcije, oslikavaju rodnu neravnopravnost koja postoji u društvu i na taj način obezbeđuju da se ona bitno ne menja ni na nivou reprezentacije. Rad je zasnovan na istraživanju novinarske zajednice u Srbiji u periodu od juna 2010. do jula 2012. godine i sekundarnoj analizi drugih objavljenih istraživanja u oblasti medija i predstavlja doprinos boljem razumevanju problema rodne neravnopravnosti u novinarskoj profesiji u Srbiji. Iako se svi dosadašnji nalazi ne mogu generalizovati, oni svakako upućuju na glavne probleme i mehanizme. Unutar samih medijskih organizacija, od pozicije vlasnika i menadžera, preko rodnog sastava redakcije, izbora tema, sagovornika i načina izveštavanja o određenim temama od javnog značaja, mediji održavaju određenu sliku rodnih uloga. Fokus je stavljen na informativne medije i redakcije, jer se upravo na tom mestu - gde novinarstvo potvrđuje svoju društvenu odgovornost i profesionalne ciljeve - očitava poseban oblik 'normalizacije' diskriminacije u medijskoj reprezentaciji žena koje rade u medijskoj industriji, preko njihovih sagovornica, do publike čija su životna iskustva ostala van novinarskih sadržaja. Na taj način se i društvena uloga žena u njihovim zajednicama ograničava na patrijarhalne obrasce, a njihov doprinos minimizira. .",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd",
journal = "Genero",
title = "Gender dimension of journalism in Serbia, Rodna dimenzija novinarske profesije u Srbiji",
pages = "118-97",
number = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_426"
}
Matović, M.. (2013). Gender dimension of journalism in Serbia. in Genero
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka - Centar za studije roda i politike, Beograd i Centar za ženske studije, Beograd.(17), 97-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_426
Matović M. Gender dimension of journalism in Serbia. in Genero. 2013;(17):97-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_426 .
Matović, Marijana, "Gender dimension of journalism in Serbia" in Genero, no. 17 (2013):97-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_426 .

Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism

Matović, Marijana

(Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Matović, Marijana
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/385
AB  - This paper will show how the private media, incurred with a primarily professional goal and mission, deal with the challenges brought on by new technologies. The leaders in this group of media are local newspapers and radio stations, whose future became uncertain under pressure of the global economic crisis, emergence of the Internet and strengthening of gigantic media corporations taking over their public and advertisers. Through the research conducted within the project 'Profession on the intersection journalism on threshold of information society' (2011-2012), media are analyzed and then grouped on the basis of five indicators indicating their social position, problems they face and the way they respond to change. These indicators relate to their economic situation, relationship to the state, newsroom technological equipment, journalists' knowledge, and skills in terms of professional standards as well as the work in the new media environment and journalist networking, i.e. types of public interaction and developing relationship toward citizens' involvement in news creation. These are challenges for the owners of a group of researched media who perceive journalists as the 'keepers of democracy' and journalism as a profession with a great social responsibility. Even though most of analyzed media are in tough economic position, their business plans do not turn toward greater commercialization, but rather to diverse forms of cooperation, both among other media and journalists and public. At the end, possible scenarios of their further development are shown, from owner/director perspective based on the in depth interviews done.
AB  - U ovom tekstu biće prikazano na koji način se privatni mediji, koji su nastali sa primarno profesionalnim ciljem i misijom, suočavaju sa izazovima koje donose nove tehnologije. Primeri ove grupe medija su prvenstveno lokalne novine i radio-stanice, čija je budućnost postala neizvesna, pod pritiskom ekonomske krize na globalnom nivou, pojavom interneta i jačanjem velikih medijskih korporacija koje preuzimaju njihove oglašivače i publiku. U istraživanju koje je sprovedeno u okviru projekta 'Profesija na raskršću-novinarstvo na pragu informacionog društva (2011-2012), mediji su analizirani a zatim grupisani na osnovu pet indikatora koji ukazuju na njihov položaj u društvu, probleme sa kojima se suočavaju i na koji način odgovaraju na promene. Ovi indikatori odnose se na njihov ekonomski položaj, odnos prema državi, tehnološku opremljenost redakcija, znanja i veštine novinara koji podrazumevaju kako na profesionalne standarde tako i rad u novom medijskom ambijentu i umreženo novinarstvo, odnosno, oblike interaktivnosti sa publikom i razvijanje odnosa prema učestvovanju građana u stvaranju vesti. Karakteristično za vlasnike ovih medija je da novinare doživljavaju kao 'čuvare demokratije' a novinarstvo kao profesiju sa velikom društvenom odgovornošću. Iako se skoro svi ovi mediji nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji, biznis planovima koje razvijaju ne okreću se ka većoj komercijalizaciji sadržaja, već ka drugačijim oblicima saradnje, kako sa drugim medijima i novinarima, tako i u samom odnosu prema publici. Na kraju, biće prikazan mogući scenario njihovog daljeg razvoja, iz ugla njihovih vlasnika/direktora sa kojima su urađeni dubinski intervjui.
PB  - Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
T1  - Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism
T1  - Novinarstvo i medijska industrija u Srbiji - borba za očuvanje profesionalizma
EP  - 149
IS  - 24
SP  - 133
VL  - 7
DO  - 10.5937/comman1224133M
ER  - 
@article{
author = "Matović, Marijana",
year = "2012",
abstract = "This paper will show how the private media, incurred with a primarily professional goal and mission, deal with the challenges brought on by new technologies. The leaders in this group of media are local newspapers and radio stations, whose future became uncertain under pressure of the global economic crisis, emergence of the Internet and strengthening of gigantic media corporations taking over their public and advertisers. Through the research conducted within the project 'Profession on the intersection journalism on threshold of information society' (2011-2012), media are analyzed and then grouped on the basis of five indicators indicating their social position, problems they face and the way they respond to change. These indicators relate to their economic situation, relationship to the state, newsroom technological equipment, journalists' knowledge, and skills in terms of professional standards as well as the work in the new media environment and journalist networking, i.e. types of public interaction and developing relationship toward citizens' involvement in news creation. These are challenges for the owners of a group of researched media who perceive journalists as the 'keepers of democracy' and journalism as a profession with a great social responsibility. Even though most of analyzed media are in tough economic position, their business plans do not turn toward greater commercialization, but rather to diverse forms of cooperation, both among other media and journalists and public. At the end, possible scenarios of their further development are shown, from owner/director perspective based on the in depth interviews done., U ovom tekstu biće prikazano na koji način se privatni mediji, koji su nastali sa primarno profesionalnim ciljem i misijom, suočavaju sa izazovima koje donose nove tehnologije. Primeri ove grupe medija su prvenstveno lokalne novine i radio-stanice, čija je budućnost postala neizvesna, pod pritiskom ekonomske krize na globalnom nivou, pojavom interneta i jačanjem velikih medijskih korporacija koje preuzimaju njihove oglašivače i publiku. U istraživanju koje je sprovedeno u okviru projekta 'Profesija na raskršću-novinarstvo na pragu informacionog društva (2011-2012), mediji su analizirani a zatim grupisani na osnovu pet indikatora koji ukazuju na njihov položaj u društvu, probleme sa kojima se suočavaju i na koji način odgovaraju na promene. Ovi indikatori odnose se na njihov ekonomski položaj, odnos prema državi, tehnološku opremljenost redakcija, znanja i veštine novinara koji podrazumevaju kako na profesionalne standarde tako i rad u novom medijskom ambijentu i umreženo novinarstvo, odnosno, oblike interaktivnosti sa publikom i razvijanje odnosa prema učestvovanju građana u stvaranju vesti. Karakteristično za vlasnike ovih medija je da novinare doživljavaju kao 'čuvare demokratije' a novinarstvo kao profesiju sa velikom društvenom odgovornošću. Iako se skoro svi ovi mediji nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji, biznis planovima koje razvijaju ne okreću se ka većoj komercijalizaciji sadržaja, već ka drugačijim oblicima saradnje, kako sa drugim medijima i novinarima, tako i u samom odnosu prema publici. Na kraju, biće prikazan mogući scenario njihovog daljeg razvoja, iz ugla njihovih vlasnika/direktora sa kojima su urađeni dubinski intervjui.",
publisher = "Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "CM - časopis za upravljanje komuniciranjem",
title = "Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism, Novinarstvo i medijska industrija u Srbiji - borba za očuvanje profesionalizma",
pages = "149-133",
number = "24",
volume = "7",
doi = "10.5937/comman1224133M"
}
Matović, M.. (2012). Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 7(24), 133-149.
https://doi.org/10.5937/comman1224133M
Matović M. Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem. 2012;7(24):133-149.
doi:10.5937/comman1224133M .
Matović, Marijana, "Journalism and media industry in Serbia: The struggle to retain professionalism" in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem, 7, no. 24 (2012):133-149,
https://doi.org/10.5937/comman1224133M . .
1

Gender stereotypes in Walt Disney cartoons

Matović, Marijana

(Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2010)

TY  - JOUR
AU  - Matović, Marijana
PY  - 2010
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/261
AB  - Disney Corporation is one of the largest media corporations that creates children's culture all around the world. The Disney's images of innocence, magic and fun send to young generations massages and meanings which are strong means of socialization. They are supportive of social values that correspond to the prevailing relations of power in the society, values that should be 'taken for granted'. Disney does it trough his cartoons, movies for children and family movies, in addition with highly developed marketing techniques, creating the atmosphere that children grow out in, and get accustomed with. This paper analyzes the gender stereotypes and values that are mostly presented in movies made by Disney Corporation. Ten cartoons with princesses and princes were selected for analysis. From its first cartoon 'Snow-white and the seven dwarfs', gender roles are changing their forms, but the essence remains the same. The children are socialized with gender roles that are socially acceptable, that do not challenge the status quo and do not ask questions. System of values does not change, and its key element remains the domination of white male figure. .
AB  - Dizni korporacija jedna je od najvećih medijskih korporacija koja kreira dečiju kulturu širom sveta. Ona slikama nevinosti, magije i zabave, mladom naraštaju prenosi poruke i značenja, socijalizuje ih u vrednostima koje podržavaju odnose moći u društvu, a koje treba prihvatiti 'zdravo za gotovo'. Dizni to čini kroz svoje crtane filmove, filmove za decu i porodične filmove uz podršku visoko razvijenih marketinških tehnika stvarajući atmosferu u kojoj deca odrastaju, i na nju se privikavaju. Ovaj tekst se bavi analizom rodnih stereotipa i vrednosti koji se najčešće pojavljuju u crtanim filmovima Volta Diznija. Analizirano je deset crtanih filmova u kojima postoje princeze i prinčevi. Rodne uloge su od prvog Diznijevog dugometražnog filma 'Snežana i sedam patuljaka' menjale formu, ali je suština uvek ostajala ista. Posledica toga je socijalizacija dece u rodnim ulogama koje su opšte prihvatljive, koje ne remete poredak i ne postavljaju pitanja. Vrednosni sistem suštinski uvek ostaje isti, a njegov ključni momenat je dominacija belog muškarca. .
PB  - Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
T1  - Gender stereotypes in Walt Disney cartoons
T1  - Rodni stereotipi u crtanim filmovima Volta Diznija
EP  - 121
IS  - 15
SP  - 107
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_261
ER  - 
@article{
author = "Matović, Marijana",
year = "2010",
abstract = "Disney Corporation is one of the largest media corporations that creates children's culture all around the world. The Disney's images of innocence, magic and fun send to young generations massages and meanings which are strong means of socialization. They are supportive of social values that correspond to the prevailing relations of power in the society, values that should be 'taken for granted'. Disney does it trough his cartoons, movies for children and family movies, in addition with highly developed marketing techniques, creating the atmosphere that children grow out in, and get accustomed with. This paper analyzes the gender stereotypes and values that are mostly presented in movies made by Disney Corporation. Ten cartoons with princesses and princes were selected for analysis. From its first cartoon 'Snow-white and the seven dwarfs', gender roles are changing their forms, but the essence remains the same. The children are socialized with gender roles that are socially acceptable, that do not challenge the status quo and do not ask questions. System of values does not change, and its key element remains the domination of white male figure. ., Dizni korporacija jedna je od najvećih medijskih korporacija koja kreira dečiju kulturu širom sveta. Ona slikama nevinosti, magije i zabave, mladom naraštaju prenosi poruke i značenja, socijalizuje ih u vrednostima koje podržavaju odnose moći u društvu, a koje treba prihvatiti 'zdravo za gotovo'. Dizni to čini kroz svoje crtane filmove, filmove za decu i porodične filmove uz podršku visoko razvijenih marketinških tehnika stvarajući atmosferu u kojoj deca odrastaju, i na nju se privikavaju. Ovaj tekst se bavi analizom rodnih stereotipa i vrednosti koji se najčešće pojavljuju u crtanim filmovima Volta Diznija. Analizirano je deset crtanih filmova u kojima postoje princeze i prinčevi. Rodne uloge su od prvog Diznijevog dugometražnog filma 'Snežana i sedam patuljaka' menjale formu, ali je suština uvek ostajala ista. Posledica toga je socijalizacija dece u rodnim ulogama koje su opšte prihvatljive, koje ne remete poredak i ne postavljaju pitanja. Vrednosni sistem suštinski uvek ostaje isti, a njegov ključni momenat je dominacija belog muškarca. .",
publisher = "Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "CM - časopis za upravljanje komuniciranjem",
title = "Gender stereotypes in Walt Disney cartoons, Rodni stereotipi u crtanim filmovima Volta Diznija",
pages = "121-107",
number = "15",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_261"
}
Matović, M.. (2010). Gender stereotypes in Walt Disney cartoons. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 5(15), 107-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_261
Matović M. Gender stereotypes in Walt Disney cartoons. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem. 2010;5(15):107-121.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_261 .
Matović, Marijana, "Gender stereotypes in Walt Disney cartoons" in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem, 5, no. 15 (2010):107-121,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_261 .