Kljajić, Milica

Link to this page

Authority KeyName Variants
6f22aa65-5e99-4172-aa9c-6d017f1949d6
  • Kljajić, Milica (3)
Projects

Author's Bibliography

Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia

Kljajić, Veselin; Kljajić, Milica

(Sociološko društvo Srbije, Beograd, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Kljajić, Veselin
AU  - Kljajić, Milica
PY  - 2015
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/533
AB  - The paper examines the differences in editorial policy between the online and print editions of the two most famous and most influential Serbian news magazines - NIN and Vreme. All the elements of the editorial policies that exist in the modern media system are analyzed - media content (topics), internal agenda settings, form, media, visual and audio elements, gate keepers, readers/consumers, as well as the system of advertising and subscriptions. Based on four years of research, six months content analysis and interviewing the journalists employed in these newsrooms, it was found that only two elements of editorial policy can be defined as different between online and print editions. This implies unconformity regarding new media of the most important print media, e.g. media which addresses decision makers and the most educated part of the society.
AB  - Rad se bavi razlikom između uređivačkih politika on-lajn i štampanih izdanja dva najpoznatija i najuticajnija srpska nedeljnika - NIN i Vreme. Svi elementi uređivačke politike koji postoje u sistemu modernih medija su analizirani - medijski sadržaj (teme), unutrašnja agenda, forma, medij, vizuelni i audio elementi, čuvari kapija, čitaoci/konzumenti, kao i sistem pretplate i oglašavanja. Zaključak izveden na osnovu četvorogodišnjeg istraživanja, šestomesečne analize sadržaja i intervjua sa novinarima zaposlenim u analiziranim redakcijama, ukazuje da se samo dva elementa uređivačke politike razlikuju u štampanim i on-lajn izdanjima, što govori o neprilagođenosti novim medijima najvažnijih štampanih medija, odnosno medija koji se obraćaju donosiocima odluka i najobrazovanijem delu društva.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia
T1  - Najuticajniji štampani mediji i uticaj interneta na uređivački koncept - on-lajn i štampana izdanja njuz magazina u Srbiji
EP  - 69
IS  - 1
SP  - 47
VL  - 49
DO  - 10.5937/socpreg1501047K
ER  - 
@article{
author = "Kljajić, Veselin and Kljajić, Milica",
year = "2015",
abstract = "The paper examines the differences in editorial policy between the online and print editions of the two most famous and most influential Serbian news magazines - NIN and Vreme. All the elements of the editorial policies that exist in the modern media system are analyzed - media content (topics), internal agenda settings, form, media, visual and audio elements, gate keepers, readers/consumers, as well as the system of advertising and subscriptions. Based on four years of research, six months content analysis and interviewing the journalists employed in these newsrooms, it was found that only two elements of editorial policy can be defined as different between online and print editions. This implies unconformity regarding new media of the most important print media, e.g. media which addresses decision makers and the most educated part of the society., Rad se bavi razlikom između uređivačkih politika on-lajn i štampanih izdanja dva najpoznatija i najuticajnija srpska nedeljnika - NIN i Vreme. Svi elementi uređivačke politike koji postoje u sistemu modernih medija su analizirani - medijski sadržaj (teme), unutrašnja agenda, forma, medij, vizuelni i audio elementi, čuvari kapija, čitaoci/konzumenti, kao i sistem pretplate i oglašavanja. Zaključak izveden na osnovu četvorogodišnjeg istraživanja, šestomesečne analize sadržaja i intervjua sa novinarima zaposlenim u analiziranim redakcijama, ukazuje da se samo dva elementa uređivačke politike razlikuju u štampanim i on-lajn izdanjima, što govori o neprilagođenosti novim medijima najvažnijih štampanih medija, odnosno medija koji se obraćaju donosiocima odluka i najobrazovanijem delu društva.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia, Najuticajniji štampani mediji i uticaj interneta na uređivački koncept - on-lajn i štampana izdanja njuz magazina u Srbiji",
pages = "69-47",
number = "1",
volume = "49",
doi = "10.5937/socpreg1501047K"
}
Kljajić, V.,& Kljajić, M.. (2015). Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 49(1), 47-69.
https://doi.org/10.5937/socpreg1501047K
Kljajić V, Kljajić M. Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia. in Sociološki pregled. 2015;49(1):47-69.
doi:10.5937/socpreg1501047K .
Kljajić, Veselin, Kljajić, Milica, "Printed VS on-line media and challenges for editorial concepts: Example of news magazines in Serbia" in Sociološki pregled, 49, no. 1 (2015):47-69,
https://doi.org/10.5937/socpreg1501047K . .

Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study)

Kljajić, Veselin; Kljajić, Milica

(Univerzitet u Nišu, Niš, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Kljajić, Veselin
AU  - Kljajić, Milica
PY  - 2015
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/509
AB  - The aim of this paper is to examine the structure of the editorial board of Serbian (weekly) news magazines and the level of education of the journalists employed in these editorial boards through the analysis of a questionnaire on the attitudes and education of journalists in Serbian news magazines, as well as to determine their correlates. On a sample of 43 respondents (more than a half of the employees in the two most influential Serbian news magazines - NIN and Vreme), the study analyzes the correlation of knowledge and skills of Serbian journalists, as well as the requirements that contemporary online journalism places before the media workers. The following items are singled out as the most important elements of the analysis: the surveyed journalists have a lower level of education than the average of Serbian journalists and in most cases they have secondary education, while in 90 percent of the cases they do not have any journalism education; the journalists who participated in the survey have a very high opinion of their education and skills needed for work in most cases, while the percentage of correct answers regarding the questions pertaining to their field of knowledge is very low. Modern job positions that have existed in international magazines for a long time are not yet present in the local media companies, and the largest number of the interviewed journalists have no experience with online journalism, which indicates that the human resources for developing the online editions of Serbian weekly magazines cannot be found among the existing members of the editorial board; instead, new experts whose education should be constantly updated throughout their career need to be hired.
AB  - Cilj ovog rada predstavlja ispitivanje strukture redakcija srpskih njuz magazina, kao i nivoa obrazovanja novinara zaposlenih u ovim redakcijama, kroz analizu Upitnika o stavovima novinara i obrazovanju novinara u srpskim njuz magazinima, kao i određivanje njihovih korelata. Na primeru 43 ispitanika (više od polovine zaposlenih u dva najuticajnija srpska njuz magazina - NIN i Vreme), u radu se analizira i korelacija znanja i sposobnosti koje poseduju srpski novinari i potreba koje savremeno novinarstvo na mreži postavlja pred medijske radnike. Kao najznačajniji elementi analize izdvajaju se sledeće stavke: anketirani novinari su manje obrazovani od srpskog novinarskog proseka i u najvećem broju slučajeva imaju završenu srednju školu, a u čak 90 odsto slučajeva nemaju obrazovanje novinarskog usmerenja; novinari koji su učestvovali u istraživanju u najvećem broju slučajeva imaju izuzetno visoko mišljenje o svom obrazovanju i sposobnosti za rad, dok na pitanjima iz oblasti znanja pokazuju izuzetno nizak procenat tačnih odgovora. Savremene pozicije koje odavno postoje u svetskim magazinima još uvek nisu prisutne u domaćim medijskim kućama, a najveći broj novinara koji su anketirani nema nikakvo iskustvo u on-lajn novinarstvu, što ukazuje da se ljudski resursi za razvijanje on-lajn izdanja srpskih nedeljnika vesti ne mogu pronaći među postojećim članovima redakcije, već se moraju uposliti novi stručnjaci na čijem bi se obrazovanju radilo aktivno tokom čitavog njihovog radnog veka.
PB  - Univerzitet u Nišu, Niš
T2  - Teme
T1  - Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study)
T1  - Srpski nedeljnici u tranziciji i potreba za celoživotnim obrazovanjem novinara - (studija slučaja NIN i Vreme)
EP  - 1562
IS  - 4
SP  - 1549
VL  - 39
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_509
ER  - 
@article{
author = "Kljajić, Veselin and Kljajić, Milica",
year = "2015",
abstract = "The aim of this paper is to examine the structure of the editorial board of Serbian (weekly) news magazines and the level of education of the journalists employed in these editorial boards through the analysis of a questionnaire on the attitudes and education of journalists in Serbian news magazines, as well as to determine their correlates. On a sample of 43 respondents (more than a half of the employees in the two most influential Serbian news magazines - NIN and Vreme), the study analyzes the correlation of knowledge and skills of Serbian journalists, as well as the requirements that contemporary online journalism places before the media workers. The following items are singled out as the most important elements of the analysis: the surveyed journalists have a lower level of education than the average of Serbian journalists and in most cases they have secondary education, while in 90 percent of the cases they do not have any journalism education; the journalists who participated in the survey have a very high opinion of their education and skills needed for work in most cases, while the percentage of correct answers regarding the questions pertaining to their field of knowledge is very low. Modern job positions that have existed in international magazines for a long time are not yet present in the local media companies, and the largest number of the interviewed journalists have no experience with online journalism, which indicates that the human resources for developing the online editions of Serbian weekly magazines cannot be found among the existing members of the editorial board; instead, new experts whose education should be constantly updated throughout their career need to be hired., Cilj ovog rada predstavlja ispitivanje strukture redakcija srpskih njuz magazina, kao i nivoa obrazovanja novinara zaposlenih u ovim redakcijama, kroz analizu Upitnika o stavovima novinara i obrazovanju novinara u srpskim njuz magazinima, kao i određivanje njihovih korelata. Na primeru 43 ispitanika (više od polovine zaposlenih u dva najuticajnija srpska njuz magazina - NIN i Vreme), u radu se analizira i korelacija znanja i sposobnosti koje poseduju srpski novinari i potreba koje savremeno novinarstvo na mreži postavlja pred medijske radnike. Kao najznačajniji elementi analize izdvajaju se sledeće stavke: anketirani novinari su manje obrazovani od srpskog novinarskog proseka i u najvećem broju slučajeva imaju završenu srednju školu, a u čak 90 odsto slučajeva nemaju obrazovanje novinarskog usmerenja; novinari koji su učestvovali u istraživanju u najvećem broju slučajeva imaju izuzetno visoko mišljenje o svom obrazovanju i sposobnosti za rad, dok na pitanjima iz oblasti znanja pokazuju izuzetno nizak procenat tačnih odgovora. Savremene pozicije koje odavno postoje u svetskim magazinima još uvek nisu prisutne u domaćim medijskim kućama, a najveći broj novinara koji su anketirani nema nikakvo iskustvo u on-lajn novinarstvu, što ukazuje da se ljudski resursi za razvijanje on-lajn izdanja srpskih nedeljnika vesti ne mogu pronaći među postojećim članovima redakcije, već se moraju uposliti novi stručnjaci na čijem bi se obrazovanju radilo aktivno tokom čitavog njihovog radnog veka.",
publisher = "Univerzitet u Nišu, Niš",
journal = "Teme",
title = "Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study), Srpski nedeljnici u tranziciji i potreba za celoživotnim obrazovanjem novinara - (studija slučaja NIN i Vreme)",
pages = "1562-1549",
number = "4",
volume = "39",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_509"
}
Kljajić, V.,& Kljajić, M.. (2015). Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study). in Teme
Univerzitet u Nišu, Niš., 39(4), 1549-1562.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_509
Kljajić V, Kljajić M. Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study). in Teme. 2015;39(4):1549-1562.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_509 .
Kljajić, Veselin, Kljajić, Milica, "Serbian news magazines in transition and need for life-long journalists education (NIN and Vreme case study)" in Teme, 39, no. 4 (2015):1549-1562,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_509 .

Post journalism in the fourth technological revolution

Kljajić, Veselin; Kljajić, Milica

(Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Kljajić, Veselin
AU  - Kljajić, Milica
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/461
AB  - This paper is considering essential changes which the new media brought to contemporary journalism, also called post journalism by certain authors. These changes are most visible in the following relations: information-source-journalist-journalism-reader/consumer. They are evident in all parts of the communication process and are related to the quality and independence of journalism, as well as its interpretability, analyticity and diversity. Despite expectations, the multi-screen society did not bring significant quality changes, the Serbian media and journalists did not find themselves in it (with rare tabloid profile exceptions), while trivial content has additionally increased the 'polluted' online domain already saturated with multitudes of information. An apparent authorship crisis, inability to find a tenable business model, continuation of impowerishment, a crisis of creative industry and a domination of swallowing the content instead of creating it, has additionally complicated the professional, ethical and sociological habitat. Authors are trying to establish a relation between the causes and the consequences of all these phenomena, offering solutions and emphasizing that increasing atomization, fragmentation and segmentation of the audience, narrowing of their interests and expansion of an antisocial mood could have far-reaching consequences. Not as much for the mass media as for the society itself and for the journalism that forms its integral part as one of the pillars of the civil democratic society - both globally and locally.
AB  - Ovaj rad razmatra suštinske promene koje su novi mediji doneli savremenom novinarstvu, koje neki autori već nazivaju i postžurnalizam. Te promene najvidljivije su u sferama odnosa: informacija - izvor - novinar - novinarstvo - čitalac/ konzument i evidentne su u svim delovima komunikacionog procesa, te se tiču kako kvaliteta i nezavisnosti novinarstva, tako i njegove interpretativnosti, analitičnosti i raznovrsnosti. Multiekransko društvo međutim, nasuprot očekivanjima nije donelo značajne kvalitativne promene, srpski mediji i novinari se u tome nisu najbolje snašli (uz retke izuzetke dominantno tabloidnog profila), a trivijalni sadržaji dodatno su povećali ionako 'zagađenu' i, preobiljem informacija, zasićenu medijsku pogotovo onlajn scenu. Očigledna kriza autorstva, neiznalaženje održivog poslovnog modela, kontinuirano osiromašenje, kriza kreativne industrije i dominacija obrade umesto kreiranja sadržaja - dodatno su zakomplikovali profesionalni, etički, ali i sociološki i demokratski habitus u njihovom izvornom značenju. Autori pokušavaju da uspostave odnos između uzroka i posledica svih ovih fenomena nudeći rešenja, ali i ističući da narastajuća atomizacija, fragmentacija, segmentacija publike, sužavanje njenog interesovanja i širenje antisocijalnog raspoloženja mogu imati dalekosežne posledice. Ne toliko po masovne medije koliko po samo društvo i novinarstvo kao njegov integralni deo i jedan od stubova građanskog demokratskog poretka. Kako na globalnom, tako pogotovo na lokalnom nivou.
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T1  - Post journalism in the fourth technological revolution
T1  - Postnovinarstvo u četvrtoj tehnološkoj revoluciji
EP  - 122
IS  - 145
SP  - 105
DO  - 10.5937/kultura1445105k
ER  - 
@article{
author = "Kljajić, Veselin and Kljajić, Milica",
year = "2014",
abstract = "This paper is considering essential changes which the new media brought to contemporary journalism, also called post journalism by certain authors. These changes are most visible in the following relations: information-source-journalist-journalism-reader/consumer. They are evident in all parts of the communication process and are related to the quality and independence of journalism, as well as its interpretability, analyticity and diversity. Despite expectations, the multi-screen society did not bring significant quality changes, the Serbian media and journalists did not find themselves in it (with rare tabloid profile exceptions), while trivial content has additionally increased the 'polluted' online domain already saturated with multitudes of information. An apparent authorship crisis, inability to find a tenable business model, continuation of impowerishment, a crisis of creative industry and a domination of swallowing the content instead of creating it, has additionally complicated the professional, ethical and sociological habitat. Authors are trying to establish a relation between the causes and the consequences of all these phenomena, offering solutions and emphasizing that increasing atomization, fragmentation and segmentation of the audience, narrowing of their interests and expansion of an antisocial mood could have far-reaching consequences. Not as much for the mass media as for the society itself and for the journalism that forms its integral part as one of the pillars of the civil democratic society - both globally and locally., Ovaj rad razmatra suštinske promene koje su novi mediji doneli savremenom novinarstvu, koje neki autori već nazivaju i postžurnalizam. Te promene najvidljivije su u sferama odnosa: informacija - izvor - novinar - novinarstvo - čitalac/ konzument i evidentne su u svim delovima komunikacionog procesa, te se tiču kako kvaliteta i nezavisnosti novinarstva, tako i njegove interpretativnosti, analitičnosti i raznovrsnosti. Multiekransko društvo međutim, nasuprot očekivanjima nije donelo značajne kvalitativne promene, srpski mediji i novinari se u tome nisu najbolje snašli (uz retke izuzetke dominantno tabloidnog profila), a trivijalni sadržaji dodatno su povećali ionako 'zagađenu' i, preobiljem informacija, zasićenu medijsku pogotovo onlajn scenu. Očigledna kriza autorstva, neiznalaženje održivog poslovnog modela, kontinuirano osiromašenje, kriza kreativne industrije i dominacija obrade umesto kreiranja sadržaja - dodatno su zakomplikovali profesionalni, etički, ali i sociološki i demokratski habitus u njihovom izvornom značenju. Autori pokušavaju da uspostave odnos između uzroka i posledica svih ovih fenomena nudeći rešenja, ali i ističući da narastajuća atomizacija, fragmentacija, segmentacija publike, sužavanje njenog interesovanja i širenje antisocijalnog raspoloženja mogu imati dalekosežne posledice. Ne toliko po masovne medije koliko po samo društvo i novinarstvo kao njegov integralni deo i jedan od stubova građanskog demokratskog poretka. Kako na globalnom, tako pogotovo na lokalnom nivou.",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura",
title = "Post journalism in the fourth technological revolution, Postnovinarstvo u četvrtoj tehnološkoj revoluciji",
pages = "122-105",
number = "145",
doi = "10.5937/kultura1445105k"
}
Kljajić, V.,& Kljajić, M.. (2014). Post journalism in the fourth technological revolution. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(145), 105-122.
https://doi.org/10.5937/kultura1445105k
Kljajić V, Kljajić M. Post journalism in the fourth technological revolution. in Kultura. 2014;(145):105-122.
doi:10.5937/kultura1445105k .
Kljajić, Veselin, Kljajić, Milica, "Post journalism in the fourth technological revolution" in Kultura, no. 145 (2014):105-122,
https://doi.org/10.5937/kultura1445105k . .