Beljinac, Nikola

Link to this page

Authority KeyName Variants
72c64228-c4b0-47bf-9699-64d29cad3214
  • Beljinac, Nikola (6)
Projects

Author's Bibliography

Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi

Beljinac, Nikola; Lončar, Jelena

(Beograd : Institut društvenih nauka, 2021)

TY  - CHAP
AU  - Beljinac, Nikola
AU  - Lončar, Jelena
PY  - 2021
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1239
AB  - U tekstu se ispituje teorijsko utemeljenje kulturne autonomije nacionalnih
manjina, kao i njene praktične implikacije na primeru
funkcionisanja nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji. U
prvom delu se mapiraju normativne pretpostavke koncepta, na koji
se u drugom delu nastavlja razmatranje teorijskih nedoumica i praktičnih
poteškoća u vezi sa formalno-proceduralnim aspektima vršenja
kulturne autonomije i kontroverzama koje prate izbor i delovanje
predstavničkih tela manjinske samouprave u Srbiji. U trećem
delu se problematizuje način na koji se manjinski etnički identiteti,
unutar okvira kulturne autonomije, konstruišu i održavaju, s posebnim
akcentom na opasnost njihovog esencijalističkog razumevanja.
Četvrto i zaključno poglavlje bavi se (dez)integrativnim učincima
kulturne autonomije. Pitanje (ne)uključenosti nacionalnih manjina
u širu zajednicu vezuje se za reprodukovanje osećaja nepripadanja
koji nije otklonjen u režimu multikulturnog građanstva.
PB  - Beograd : Institut društvenih nauka
PB  - Beograd : SANU : Akademska mreža za saradnju u Jugoistočnoj Evropi
T2  - Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica : zbornici
T1  - Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi
T1  - Cultural autonomy of national minorities: theoretical perspectives and practical challenges
EP  - 21
SP  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1239
ER  - 
@inbook{
author = "Beljinac, Nikola and Lončar, Jelena",
year = "2021",
abstract = "U tekstu se ispituje teorijsko utemeljenje kulturne autonomije nacionalnih
manjina, kao i njene praktične implikacije na primeru
funkcionisanja nacionalnih saveta nacionalnih manjina u Srbiji. U
prvom delu se mapiraju normativne pretpostavke koncepta, na koji
se u drugom delu nastavlja razmatranje teorijskih nedoumica i praktičnih
poteškoća u vezi sa formalno-proceduralnim aspektima vršenja
kulturne autonomije i kontroverzama koje prate izbor i delovanje
predstavničkih tela manjinske samouprave u Srbiji. U trećem
delu se problematizuje način na koji se manjinski etnički identiteti,
unutar okvira kulturne autonomije, konstruišu i održavaju, s posebnim
akcentom na opasnost njihovog esencijalističkog razumevanja.
Četvrto i zaključno poglavlje bavi se (dez)integrativnim učincima
kulturne autonomije. Pitanje (ne)uključenosti nacionalnih manjina
u širu zajednicu vezuje se za reprodukovanje osećaja nepripadanja
koji nije otklonjen u režimu multikulturnog građanstva.",
publisher = "Beograd : Institut društvenih nauka, Beograd : SANU : Akademska mreža za saradnju u Jugoistočnoj Evropi",
journal = "Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica : zbornici",
booktitle = "Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi, Cultural autonomy of national minorities: theoretical perspectives and practical challenges",
pages = "21-10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1239"
}
Beljinac, N.,& Lončar, J.. (2021). Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi. in Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica : zbornici
Beograd : Institut društvenih nauka., 10-21.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1239
Beljinac N, Lončar J. Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi. in Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica : zbornici. 2021;:10-21.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1239 .
Beljinac, Nikola, Lončar, Jelena, "Kulturna autonomija nacionalnih manjina: teorijske perspektive i praktični izazovi" in Kulturna autonomija nacionalnih manjina u svetlu činjenica : zbornici (2021):10-21,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1239 .

The object and nature of patriotic allegiance in plural societies.

Beljinac, Nikola

(Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka, 2019)

TY  - THES
AU  - Beljinac, Nikola
PY  - 2019
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=6995
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:20520/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=518514263
UR  - http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/11657
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/825
AB  - The subject of this doctoral dissertation is the ground of patriotic allegiance in plural liberal-democratic societies. In this work I explore the normative scope of the three most influential theoretical approaches to patriotism: liberal nationalism, new republicanism and constitutional patriotism. I argue that, in a multicultural context, a normatively justified conception of patriotic allegiance must rest on an extended understanding of equality that includes equality in belonging to the political community. Equality in belonging exists when every citizen, on an equal basis and independently of her particular identities, can experience the state she inhabits as her political home. The work is consisted of seven chapters. In the first chapter, I propose that patriotism should be defined as a form of allegiance expressed through care for the welfare of the patria and compatriots. Patriotic allegiance is then analytically divided into two parts: the object and nature of allegiance. Below is an overview of the historical genesis of the patriotic ethos through the following epochs: ancient Greece, ancient Rome, early Christianity, feudalism, the period of absolute monarchies and the age of the nation state. I ascertain that patriotism has sunk into nationalist discourse with the emergence of the nation state. The second chapter is devoted to ethical debates on patriotism. Ethical debates on the moral status of special ties are responsible for the return of patriotism to the sphere of academic study. I first divide ethical arguments in favor of patriotism in two groups: the consequentialist and non- consequentialist, and then I reconsider them in detail through the model of assigned responsibilities, the theory of fair play and gratitude, the theory of natural duties, and the Kantian theory. In the third chapter, I reflect on the place of patriotic allegiance in the liberal-communal debate. I pay special attention to the communal arguments of the unencumbered self, the social thesis and moral education. In the fourth chapter, I analyze the object and nature of patriotic allegiance in the theories of liberal nationalism. I affirm that the ethnic component of the national identity prevents the object of patriotic allegiance to be equally accessible to all citizens, which can induce the lack of self-esteem and selfevaluation among members of ethno-cultural minorities. The fifth chapter deals with the object and the nature of patriotic allegiance in the new republicanism, with the emphasis on Viroli's rooted republicanism. I consider Viroli's patriotism to be inappropriate for multicultural societies because it imposes a double burden to the members of ethnocultural minorities: they are asked to accept the cultural pattern of the republic and to take active care for the condition of the institutions of the republic. In chapter six I examine the tenets of the theory of constitutional patriotism in the works of Dolf Sternerger, Jürgen Habermas, Jan-Werner Müller and Patchen Markell. I reject the conceptions of constitutional patriotism in which the object of allegiance is fixed, but also those approaches that permanently reject any objects of allegiance. I advocate the version of constitutional patriotism in which nature of patriotic allegiance creates a political environment to which we are committed. In the last chapter I summarize my findings and conclude that the modified theory of constitutional patriotism is normatively most suitable for plural societies.
AB  - Predmet doktorske disertacije je osnov osećanja patriotske privrženosti u pluralnim liberalno-demokratskim društvima. U radu istražujem normativne domete tri najuticajnija teorijska pristupa patriotizmu: liberalnog nacionalizma, novog republikanizma i ustavnog patriotizma. Zastupam tezu da, u multikulturnom kontekstu, normativno opravdana koncepcija patriotske privrženosti mora počivati na proširenom shvatanju jednakosti koje u sebe uključuje jednakost u pripadanju političkoj zajednici. Jednakost u pripadanju postoji onda kada svaki građanin, na jednakoj osnovi i nezavisno od svojih posebnih identiteta, može doživeti državu koju nastanjuje kao svoj politički dom. Rad je sačinjen od sedam poglavlja. U prvom poglavlju predlažem da patriotizam odredimo kao formu privrženosti koja se izražava putem brige za dobrobit patrie i zemljaka. Patriotska privrženost se potom analitički deli u dva dela: predmet i prirodu privrženosti. U nastavku sledi pregled istorijske geneze patriotskog etosa kroz sledeće epohe: antička Grčka, antički Rim, rano Hrišćanstvo, feudalno doba, period apsolustičkih monarhija i doba nacionalne države. Konstatujem da se s pojavom nacionalne države patriotizam utopio u nacionalistički diskurs. Drugo poglavlje je posvećeno etičkim raspravama o patriotizmu. Etičke debate o moralnom statusu posebnih odnosa zaslužne su za povratak patriotizma u sferu akademskog izučavanja. Etičke argumente u prilog patriotizma najpre delim u dve grupe: konsekvencijalističke i nekonsekvencijalističke, a potom ih detaljno preispitujem kroz model dodeljenih odgovornosti, teoriju fer-pleja i zahvalnosti, teoriju prirodnih dužnosti i kantijansku teoriju. U trećem poglavlju razmatram mesto patriotske privrženosti u liberalnokomunitarnom sporu. Posebnu pažnju posvećujem komunitarnim argumentima ukorenjenog sopstva, društvenog okruženja i moralnog obrazovanja. U četvrtom poglavlju analiziram predmet i prirodu patriotske privrženosti u teorijama liberalnog nacionalizma. Tvrdim da etnička komponenta nacionalnog identiteta onemogućava da predmet patriotske privrženosti bude jednako dostupan svim građanima što može uticati na manjak samopoštovanja i samovrednovanja kod pripadnika etnokulturnih manjina. Peto poglavlje se bavi predmetom i prirodom patriotske privrženosti u novom republikanizmu, s akcentom na Virolijev ukorenjeni republikanizam. Smatram da je Virolijev patriotizam nepodesan za multikulturna društva jer pripadnicima etnokulturnih manjina nameće dvostruki teret: prihvatanje kulturnog obrasca republike i aktivnu brigu za stanje republikanskih ustanova. U šestom poglavlju istražujem postavke teorije ustavnog patriotizma u delima Dolfa Sternergera, Jirgena Habermasa, Jan-Vernera Milera i Pečen Markel. Odbacujem shvatanja ustavnog patriotizma u kojima se predmet privrženosti fiksira, ali i one pristupe koje predmet privrženosti trajno odbacuju. Zastupam verziju ustavnog patriotizma u kojoj priroda patriotske privrženosti kreira politički ambijent kojem smo privrženi. U poslednjem poglavlju sumiram svoje nalaze i zaključujem da je modifikovana teorija ustavnog patriotizma normativno najprikladnija za pluralna društva.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka
T1  - The object and nature of patriotic allegiance in plural societies.
T1  - Predmet i priroda patriotske privrženosti u pluralnim društvima
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11657
ER  - 
@phdthesis{
author = "Beljinac, Nikola",
year = "2019",
abstract = "The subject of this doctoral dissertation is the ground of patriotic allegiance in plural liberal-democratic societies. In this work I explore the normative scope of the three most influential theoretical approaches to patriotism: liberal nationalism, new republicanism and constitutional patriotism. I argue that, in a multicultural context, a normatively justified conception of patriotic allegiance must rest on an extended understanding of equality that includes equality in belonging to the political community. Equality in belonging exists when every citizen, on an equal basis and independently of her particular identities, can experience the state she inhabits as her political home. The work is consisted of seven chapters. In the first chapter, I propose that patriotism should be defined as a form of allegiance expressed through care for the welfare of the patria and compatriots. Patriotic allegiance is then analytically divided into two parts: the object and nature of allegiance. Below is an overview of the historical genesis of the patriotic ethos through the following epochs: ancient Greece, ancient Rome, early Christianity, feudalism, the period of absolute monarchies and the age of the nation state. I ascertain that patriotism has sunk into nationalist discourse with the emergence of the nation state. The second chapter is devoted to ethical debates on patriotism. Ethical debates on the moral status of special ties are responsible for the return of patriotism to the sphere of academic study. I first divide ethical arguments in favor of patriotism in two groups: the consequentialist and non- consequentialist, and then I reconsider them in detail through the model of assigned responsibilities, the theory of fair play and gratitude, the theory of natural duties, and the Kantian theory. In the third chapter, I reflect on the place of patriotic allegiance in the liberal-communal debate. I pay special attention to the communal arguments of the unencumbered self, the social thesis and moral education. In the fourth chapter, I analyze the object and nature of patriotic allegiance in the theories of liberal nationalism. I affirm that the ethnic component of the national identity prevents the object of patriotic allegiance to be equally accessible to all citizens, which can induce the lack of self-esteem and selfevaluation among members of ethno-cultural minorities. The fifth chapter deals with the object and the nature of patriotic allegiance in the new republicanism, with the emphasis on Viroli's rooted republicanism. I consider Viroli's patriotism to be inappropriate for multicultural societies because it imposes a double burden to the members of ethnocultural minorities: they are asked to accept the cultural pattern of the republic and to take active care for the condition of the institutions of the republic. In chapter six I examine the tenets of the theory of constitutional patriotism in the works of Dolf Sternerger, Jürgen Habermas, Jan-Werner Müller and Patchen Markell. I reject the conceptions of constitutional patriotism in which the object of allegiance is fixed, but also those approaches that permanently reject any objects of allegiance. I advocate the version of constitutional patriotism in which nature of patriotic allegiance creates a political environment to which we are committed. In the last chapter I summarize my findings and conclude that the modified theory of constitutional patriotism is normatively most suitable for plural societies., Predmet doktorske disertacije je osnov osećanja patriotske privrženosti u pluralnim liberalno-demokratskim društvima. U radu istražujem normativne domete tri najuticajnija teorijska pristupa patriotizmu: liberalnog nacionalizma, novog republikanizma i ustavnog patriotizma. Zastupam tezu da, u multikulturnom kontekstu, normativno opravdana koncepcija patriotske privrženosti mora počivati na proširenom shvatanju jednakosti koje u sebe uključuje jednakost u pripadanju političkoj zajednici. Jednakost u pripadanju postoji onda kada svaki građanin, na jednakoj osnovi i nezavisno od svojih posebnih identiteta, može doživeti državu koju nastanjuje kao svoj politički dom. Rad je sačinjen od sedam poglavlja. U prvom poglavlju predlažem da patriotizam odredimo kao formu privrženosti koja se izražava putem brige za dobrobit patrie i zemljaka. Patriotska privrženost se potom analitički deli u dva dela: predmet i prirodu privrženosti. U nastavku sledi pregled istorijske geneze patriotskog etosa kroz sledeće epohe: antička Grčka, antički Rim, rano Hrišćanstvo, feudalno doba, period apsolustičkih monarhija i doba nacionalne države. Konstatujem da se s pojavom nacionalne države patriotizam utopio u nacionalistički diskurs. Drugo poglavlje je posvećeno etičkim raspravama o patriotizmu. Etičke debate o moralnom statusu posebnih odnosa zaslužne su za povratak patriotizma u sferu akademskog izučavanja. Etičke argumente u prilog patriotizma najpre delim u dve grupe: konsekvencijalističke i nekonsekvencijalističke, a potom ih detaljno preispitujem kroz model dodeljenih odgovornosti, teoriju fer-pleja i zahvalnosti, teoriju prirodnih dužnosti i kantijansku teoriju. U trećem poglavlju razmatram mesto patriotske privrženosti u liberalnokomunitarnom sporu. Posebnu pažnju posvećujem komunitarnim argumentima ukorenjenog sopstva, društvenog okruženja i moralnog obrazovanja. U četvrtom poglavlju analiziram predmet i prirodu patriotske privrženosti u teorijama liberalnog nacionalizma. Tvrdim da etnička komponenta nacionalnog identiteta onemogućava da predmet patriotske privrženosti bude jednako dostupan svim građanima što može uticati na manjak samopoštovanja i samovrednovanja kod pripadnika etnokulturnih manjina. Peto poglavlje se bavi predmetom i prirodom patriotske privrženosti u novom republikanizmu, s akcentom na Virolijev ukorenjeni republikanizam. Smatram da je Virolijev patriotizam nepodesan za multikulturna društva jer pripadnicima etnokulturnih manjina nameće dvostruki teret: prihvatanje kulturnog obrasca republike i aktivnu brigu za stanje republikanskih ustanova. U šestom poglavlju istražujem postavke teorije ustavnog patriotizma u delima Dolfa Sternergera, Jirgena Habermasa, Jan-Vernera Milera i Pečen Markel. Odbacujem shvatanja ustavnog patriotizma u kojima se predmet privrženosti fiksira, ali i one pristupe koje predmet privrženosti trajno odbacuju. Zastupam verziju ustavnog patriotizma u kojoj priroda patriotske privrženosti kreira politički ambijent kojem smo privrženi. U poslednjem poglavlju sumiram svoje nalaze i zaključujem da je modifikovana teorija ustavnog patriotizma normativno najprikladnija za pluralna društva.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka",
title = "The object and nature of patriotic allegiance in plural societies., Predmet i priroda patriotske privrženosti u pluralnim društvima",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11657"
}
Beljinac, N.. (2019). The object and nature of patriotic allegiance in plural societies.. 
Univerzitet u Beogradu, Fakultet političkih nauka..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11657
Beljinac N. The object and nature of patriotic allegiance in plural societies.. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11657 .
Beljinac, Nikola, "The object and nature of patriotic allegiance in plural societies." (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_11657 .

Consociational democracy in post conflict societies

Beljinac, Nikola

(Univerzitet u Banjoj Luci - Fakultet političkih nauka, Banja Luka i Institut za političke studije, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Beljinac, Nikola
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/363
AB  - The paper researches the influences which consociational democracy institutions have on the processes of pacification and democratization in post conflict societies. The introductory part identifies two approaches to studying consociational democracy: the first, which recommends consociational democracy as a desirable democratic model for deeply divided societies, and the second, which sees consociation exclusively as a successful mechanism for managing conflicts without high democratic potentials. Both approaches are examined in the example of post conflict societies. There is an opinion that the basic function of consociational institutions in post conflict societies is to prevent the reoccurrence of violence, and not the development of democracy.
AB  - Tekst se bavi istraživanjem uticaja koji institucije konsocijativne demokratije imaju na procese pacifikacije i demokratizacije u post-konfliktnim društvima. U uvodnom delu identifikuju se dva pristupa u izučavanju konsocijativne demokratije: prvi, koji konsocijativnu demokratiju preporučuje kao poželjan demokratski model za duboko podeljena društava i drugi koji konsocijaciju posmatra isključivo kao uspešan mehanizam upravljanja konfliktima bez visokih demokratskih potencijala. Oba stanovišta se potom ispituju na primeru post-konfliktnih društava. Zastupa se teza da je osnovna funkcija konsocijativnih institucija u post-konfliktnim društvima sprečavanje obnove nasilja, a ne izgradnja demokratije.
PB  - Univerzitet u Banjoj Luci - Fakultet političkih nauka, Banja Luka i Institut za političke studije, Beograd
T2  - Politeia
T1  - Consociational democracy in post conflict societies
T1  - Konsocijativna demokratija u postkonfliktnim društvima
EP  - 208
IS  - 3
SP  - 199
VL  - 2
DO  - 10.5937/pol1203199B
ER  - 
@article{
author = "Beljinac, Nikola",
year = "2012",
abstract = "The paper researches the influences which consociational democracy institutions have on the processes of pacification and democratization in post conflict societies. The introductory part identifies two approaches to studying consociational democracy: the first, which recommends consociational democracy as a desirable democratic model for deeply divided societies, and the second, which sees consociation exclusively as a successful mechanism for managing conflicts without high democratic potentials. Both approaches are examined in the example of post conflict societies. There is an opinion that the basic function of consociational institutions in post conflict societies is to prevent the reoccurrence of violence, and not the development of democracy., Tekst se bavi istraživanjem uticaja koji institucije konsocijativne demokratije imaju na procese pacifikacije i demokratizacije u post-konfliktnim društvima. U uvodnom delu identifikuju se dva pristupa u izučavanju konsocijativne demokratije: prvi, koji konsocijativnu demokratiju preporučuje kao poželjan demokratski model za duboko podeljena društava i drugi koji konsocijaciju posmatra isključivo kao uspešan mehanizam upravljanja konfliktima bez visokih demokratskih potencijala. Oba stanovišta se potom ispituju na primeru post-konfliktnih društava. Zastupa se teza da je osnovna funkcija konsocijativnih institucija u post-konfliktnim društvima sprečavanje obnove nasilja, a ne izgradnja demokratije.",
publisher = "Univerzitet u Banjoj Luci - Fakultet političkih nauka, Banja Luka i Institut za političke studije, Beograd",
journal = "Politeia",
title = "Consociational democracy in post conflict societies, Konsocijativna demokratija u postkonfliktnim društvima",
pages = "208-199",
number = "3",
volume = "2",
doi = "10.5937/pol1203199B"
}
Beljinac, N.. (2012). Consociational democracy in post conflict societies. in Politeia
Univerzitet u Banjoj Luci - Fakultet političkih nauka, Banja Luka i Institut za političke studije, Beograd., 2(3), 199-208.
https://doi.org/10.5937/pol1203199B
Beljinac N. Consociational democracy in post conflict societies. in Politeia. 2012;2(3):199-208.
doi:10.5937/pol1203199B .
Beljinac, Nikola, "Consociational democracy in post conflict societies" in Politeia, 2, no. 3 (2012):199-208,
https://doi.org/10.5937/pol1203199B . .

Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach

Beljinac, Nikola

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Beljinac, Nikola
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/377
AB  - In this text I examine a possible direction of reconciliation of ethno-cultural pluralism and democratic legitimacy, using the case of Serbia. The theory of constitutional patriotism is in the centre of this normative solution. The first part provides a critical review of the most influential liberal modes of political integration in multicultural states: liberal proceduralism, liberal nationalism and liberal multiculturalism. Later on, I explore dynamic of state and nation building in Serbia in historical perspective. In the final chapter I defend the thesis that political identity of Serbia should be embedded in political structures of society, rather then ethno-cultural characteristics of majority.
AB  - U tekstu ispitujem jedan mogući pravac pomirenja etno-kulturnog pluralizma i demokratske legitimnosti na primeru Srbije. Prvi deo teksta posvećen je kritičkom razmatranju najuticajnijih liberalnih modela izgradnje političkog identiteta u multikulturnim državama. U nastavku se bavim analizom dinamike izgradnje države i nacije u Srbiji. U poslednjem poglavlju zastupam tezu da politički identitet Srbije treba da bude utemeljen u političkoj strukturi društva, a ne u etno-kulturnim obeležjima većine. Teorija ustavnog patriotizma nalazi se u središtu predložene normativne solucije.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach
T1  - Politički identitet Srbije - pristup ustavnog patriotizma
EP  - 27
IS  - 8
SP  - 13
VL  - 6
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_377
ER  - 
@article{
author = "Beljinac, Nikola",
year = "2012",
abstract = "In this text I examine a possible direction of reconciliation of ethno-cultural pluralism and democratic legitimacy, using the case of Serbia. The theory of constitutional patriotism is in the centre of this normative solution. The first part provides a critical review of the most influential liberal modes of political integration in multicultural states: liberal proceduralism, liberal nationalism and liberal multiculturalism. Later on, I explore dynamic of state and nation building in Serbia in historical perspective. In the final chapter I defend the thesis that political identity of Serbia should be embedded in political structures of society, rather then ethno-cultural characteristics of majority., U tekstu ispitujem jedan mogući pravac pomirenja etno-kulturnog pluralizma i demokratske legitimnosti na primeru Srbije. Prvi deo teksta posvećen je kritičkom razmatranju najuticajnijih liberalnih modela izgradnje političkog identiteta u multikulturnim državama. U nastavku se bavim analizom dinamike izgradnje države i nacije u Srbiji. U poslednjem poglavlju zastupam tezu da politički identitet Srbije treba da bude utemeljen u političkoj strukturi društva, a ne u etno-kulturnim obeležjima većine. Teorija ustavnog patriotizma nalazi se u središtu predložene normativne solucije.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach, Politički identitet Srbije - pristup ustavnog patriotizma",
pages = "27-13",
number = "8",
volume = "6",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_377"
}
Beljinac, N.. (2012). Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 6(8), 13-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_377
Beljinac N. Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2012;6(8):13-27.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_377 .
Beljinac, Nikola, "Political identity of Serbia: Constitutional patriotism approach" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 6, no. 8 (2012):13-27,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_377 .

Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?

Beljinac, Nikola

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Beljinac, Nikola
PY  - 2011
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/332
AB  - The text considers a possible direction of reconciliation of cultural pluralism, on one hand, and imperative of social unity and democratic legitimacy, on the other. The theory of constitutional patriotism is in the centre of this normative solution. The first part of the paper is devoted to positioning of the concept of patriotism within contemporary political theory. Later on, the author confronts the best known theories of constitutional patriotism with demands of policy of recognition. In the final chapter, the author supports the thesis that the concept of constitutional patriotism, in relation to competitive strategies of liberal proceduralism and liberal nationalism, is a more appropriate model of political integration in multicultural societies.
AB  - U tekstu se razmatra jedan mogući pravac pomirenja kulturnog pluralizma, s jedne, i imperativa društvenog jedinstva i demokratske legitimnosti, s druge strane. Teorija ustavnog patriotizma se nalazi u središtu ove normativne solucije. Prvi deo rada posvećen je pozicioniranju koncepta patriotizma unutar savremene političke teorije. U nastavku rada, autor suočava najpoznatije teorije ustavnog patriotizma sa zahtevima politike priznanja. U zaključnom poglavlju, autor zastupa tezu da koncept ustavnog patriotizma, u odnosu na konkurirajuće strategije liberalnog proceduralizma i liberalnog nacionalizma, predstavlja primereniji model političke integracije u multikulturnim društvima.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?
T1  - Da li je ustavni patriotizam moguć u multikulturnim društvima?
EP  - 236
IS  - 6
SP  - 225
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_332
ER  - 
@article{
author = "Beljinac, Nikola",
year = "2011",
abstract = "The text considers a possible direction of reconciliation of cultural pluralism, on one hand, and imperative of social unity and democratic legitimacy, on the other. The theory of constitutional patriotism is in the centre of this normative solution. The first part of the paper is devoted to positioning of the concept of patriotism within contemporary political theory. Later on, the author confronts the best known theories of constitutional patriotism with demands of policy of recognition. In the final chapter, the author supports the thesis that the concept of constitutional patriotism, in relation to competitive strategies of liberal proceduralism and liberal nationalism, is a more appropriate model of political integration in multicultural societies., U tekstu se razmatra jedan mogući pravac pomirenja kulturnog pluralizma, s jedne, i imperativa društvenog jedinstva i demokratske legitimnosti, s druge strane. Teorija ustavnog patriotizma se nalazi u središtu ove normativne solucije. Prvi deo rada posvećen je pozicioniranju koncepta patriotizma unutar savremene političke teorije. U nastavku rada, autor suočava najpoznatije teorije ustavnog patriotizma sa zahtevima politike priznanja. U zaključnom poglavlju, autor zastupa tezu da koncept ustavnog patriotizma, u odnosu na konkurirajuće strategije liberalnog proceduralizma i liberalnog nacionalizma, predstavlja primereniji model političke integracije u multikulturnim društvima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?, Da li je ustavni patriotizam moguć u multikulturnim društvima?",
pages = "236-225",
number = "6",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_332"
}
Beljinac, N.. (2011). Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 5(6), 225-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_332
Beljinac N. Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2011;5(6):225-236.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_332 .
Beljinac, Nikola, "Is constitutional patriotism possible in multicultural societies?" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 5, no. 6 (2011):225-236,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_332 .

Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism

Beljinac, Nikola

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Beljinac, Nikola
PY  - 2011
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/313
AB  - The paper deals with the issue of the interplay between the principle of autonomy in its comprehensive (moral) and partial (political) version and the theory of liberal multiculturalism. The author points out the deficiencies of Kymlicka's model of liberal multiculturalism and Rawls's model of political liberalism. The author also tried to argue that the model of egalitarian liberalism is most preferable one for ethnoculturally divided societies.
AB  - Tekst se bavi odnosima napetosti između principa autonomije u njegovoj sveobuhvatnoj (moralnoj) i parcijalnoj (političkoj) verziji i teorije liberalnog multikulturalizma. Autor tvrdi da je odnos moralne autonomije i multikulturalizma obeležen inherentnim napetostima koje ne uspeva da prevaziđe ni svedeniji koncept političke autonomije, baš kao ni koncept liberalnog multikulturalizma. To, međutim, ne znači da je neophodno modifikovati ili odbaciti konture liberalnog univerzalizma kako bi se napetosti otklonile. U zaključnom delu rada autor nastoji da ukaže da model egalitarnog liberalizma koji ne insistira na deontološkom razumevanju autonomije nudi adekvatne odgovore na okolnosti etno-kulturnog pluralizma.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism
T1  - Moralna i politička autonomija u teoriji liberalnog multikulturalizma
EP  - 170
IS  - 5
SP  - 151
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_313
ER  - 
@article{
author = "Beljinac, Nikola",
year = "2011",
abstract = "The paper deals with the issue of the interplay between the principle of autonomy in its comprehensive (moral) and partial (political) version and the theory of liberal multiculturalism. The author points out the deficiencies of Kymlicka's model of liberal multiculturalism and Rawls's model of political liberalism. The author also tried to argue that the model of egalitarian liberalism is most preferable one for ethnoculturally divided societies., Tekst se bavi odnosima napetosti između principa autonomije u njegovoj sveobuhvatnoj (moralnoj) i parcijalnoj (političkoj) verziji i teorije liberalnog multikulturalizma. Autor tvrdi da je odnos moralne autonomije i multikulturalizma obeležen inherentnim napetostima koje ne uspeva da prevaziđe ni svedeniji koncept političke autonomije, baš kao ni koncept liberalnog multikulturalizma. To, međutim, ne znači da je neophodno modifikovati ili odbaciti konture liberalnog univerzalizma kako bi se napetosti otklonile. U zaključnom delu rada autor nastoji da ukaže da model egalitarnog liberalizma koji ne insistira na deontološkom razumevanju autonomije nudi adekvatne odgovore na okolnosti etno-kulturnog pluralizma.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism, Moralna i politička autonomija u teoriji liberalnog multikulturalizma",
pages = "170-151",
number = "5",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_313"
}
Beljinac, N.. (2011). Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 5(5), 151-170.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_313
Beljinac N. Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2011;5(5):151-170.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_313 .
Beljinac, Nikola, "Moral and political autonomy in the theory of liberal multiculturalism" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 5, no. 5 (2011):151-170,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_313 .