TY  - JOUR
AU  - Ninković-Slavnić, Danka
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2023
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1245
AB  - U fokusu ovog rada je pitanje da li među korisnicima društvenih mreža postoji zabrinutost zbog algoritamske personalizacije vesti i sa kojim faktorima je ona povezana. Polazeći od koncepata eho-soba i filterskih mehurova, koji su u velikoj meri oblikovali debatu o ovoj temi, u radu se proučavaju tri dimenzije zabrinutosti – zabrinutosti zbog propuštanja informacije, zbog izostanka različitog stanovišta i ugrožavanja privatnosti. Onlajn anketa sprovedena među korisnicima društvenih mreža koji putem tog kanala prate vesti (N=1481) pokazuje da je zabrinutost prisutna, ali i da više od trećine ispitanika nema stav. Takođe, zabrinutost zbog algoritamske personalizacije vesti povezana je sa osnovnim razumevanjem tog procesa, važnošću društvenih mreža u procesu informisanja i, u vrlo malom stepenu, sa negativnim stavom prema kriterijumu selekcije na kom personalizacija počiva. Nalazi doprinose razumevanju korisničkog stava prema personalizovanoj selekciji vesti što je posebno važno kada se ima na umu da je udeo publike koji se informiše putem društvenih mreža u porastu, kao i da u okruženju u kom publika ne prati vesti kao celovit i zaokružen program već kao fragmentirane jedinice, tačno i sveobuhvatno informisanje postaje odgovornost pojedinca.
AB  - The paper asks if social media users are concerned regarding algorithmic news personalisation and how their concerns connect with other factors. We took the influential concepts of echo chambers and filter bubbles as a starting point to explore three dimensions of concern about news personalisation: missing important information, missing opposite opinions and jeopardising privacy because of personalised news. The survey among social media news users (N=1481) shows that concern exists, but more than a third of users do not have an evident attitude regarding news personalisation. Additionally, the concern is connected with knowledge about the algorithmic selection process, the importance of social networks in users’ media repertoire and, to a small extent, negative attitude towards the selection principle. The findings contribute to our understanding of users’ perspectives on news personalisation which is particulary relevant considering the increasing use of personalised news and the fact that it is individual citizens’ responsibility to be accurately and comprehensively informed in a media environment where the news content is fragmented.
PB  - Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije
PB  - Beograd : Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu
T2  - Sociologija
T1  - Zabrinutost korisnika društvenih mreža zbog algoritamske personalizacije vesti
T1  - Social Media Users’ Concerns Regarding Algorithmic News Personalisation
EP  - 457
IS  - 3
SP  - 435
VL  - 65
DO  - 10.2298/SOC2303435N
ER  - 

@article{
author = "Ninković-Slavnić, Danka and Milivojević, Snježana",
year = "2023",
abstract = "U fokusu ovog rada je pitanje da li među korisnicima društvenih mreža postoji zabrinutost zbog algoritamske personalizacije vesti i sa kojim faktorima je ona povezana. Polazeći od koncepata eho-soba i filterskih mehurova, koji su u velikoj meri oblikovali debatu o ovoj temi, u radu se proučavaju tri dimenzije zabrinutosti – zabrinutosti zbog propuštanja informacije, zbog izostanka različitog stanovišta i ugrožavanja privatnosti. Onlajn anketa sprovedena među korisnicima društvenih mreža koji putem tog kanala prate vesti (N=1481) pokazuje da je zabrinutost prisutna, ali i da više od trećine ispitanika nema stav. Takođe, zabrinutost zbog algoritamske personalizacije vesti povezana je sa osnovnim razumevanjem tog procesa, važnošću društvenih mreža u procesu informisanja i, u vrlo malom stepenu, sa negativnim stavom prema kriterijumu selekcije na kom personalizacija počiva. Nalazi doprinose razumevanju korisničkog stava prema personalizovanoj selekciji vesti što je posebno važno kada se ima na umu da je udeo publike koji se informiše putem društvenih mreža u porastu, kao i da u okruženju u kom publika ne prati vesti kao celovit i zaokružen program već kao fragmentirane jedinice, tačno i sveobuhvatno informisanje postaje odgovornost pojedinca., The paper asks if social media users are concerned regarding algorithmic news personalisation and how their concerns connect with other factors. We took the influential concepts of echo chambers and filter bubbles as a starting point to explore three dimensions of concern about news personalisation: missing important information, missing opposite opinions and jeopardising privacy because of personalised news. The survey among social media news users (N=1481) shows that concern exists, but more than a third of users do not have an evident attitude regarding news personalisation. Additionally, the concern is connected with knowledge about the algorithmic selection process, the importance of social networks in users’ media repertoire and, to a small extent, negative attitude towards the selection principle. The findings contribute to our understanding of users’ perspectives on news personalisation which is particulary relevant considering the increasing use of personalised news and the fact that it is individual citizens’ responsibility to be accurately and comprehensively informed in a media environment where the news content is fragmented.",
publisher = "Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije, Beograd : Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu",
journal = "Sociologija",
title = "Zabrinutost korisnika društvenih mreža zbog algoritamske personalizacije vesti, Social Media Users’ Concerns Regarding Algorithmic News Personalisation",
pages = "457-435",
number = "3",
volume = "65",
doi = "10.2298/SOC2303435N"
}

Ninković-Slavnić, D.,& Milivojević, S.. (2023). Zabrinutost korisnika društvenih mreža zbog algoritamske personalizacije vesti. in Sociologija
Beograd : Sociološko naučno društvo Srbije., 65(3), 435-457.
https://doi.org/10.2298/SOC2303435N

Ninković-Slavnić D, Milivojević S. Zabrinutost korisnika društvenih mreža zbog algoritamske personalizacije vesti. in Sociologija. 2023;65(3):435-457.
doi:10.2298/SOC2303435N .

Ninković-Slavnić, Danka, Milivojević, Snježana, "Zabrinutost korisnika društvenih mreža zbog algoritamske personalizacije vesti" in Sociologija, 65, no. 3 (2023):435-457,
https://doi.org/10.2298/SOC2303435N . .

TY  - CHAP
AU  - Milivojević, Snježana
AU  - Barlovac, B.
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/688
AB  - During the third week of May in 2014, Serbia was hit by heavy rains, which led to devastating floods. This chapter analyses a complex relationship between media and crisis in Serbia using the case of the spring floods. The aim of the chapter is to explore how the floods were constructed as crisis by and through the media. With the analytical tools of mediatization theory, the analysis focuses on how floods were represented through interplay of media and political logic. Since mediatized techniques can influence the course of the event and its outcome, the chapter also aims to explore how the authorities used the media to capitalize on the "disaster shock" and to silence possible dissenting views.
PB  - Peter Lang AG
T2  - Crisis Governance in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia: The Study of Floods in 2014
T1  - Media and floods under crisis in Serbia
EP  - 100
SP  - 85
DO  - 10.3726/b13392
ER  - 

@inbook{
author = "Milivojević, Snježana and Barlovac, B.",
year = "2018",
abstract = "During the third week of May in 2014, Serbia was hit by heavy rains, which led to devastating floods. This chapter analyses a complex relationship between media and crisis in Serbia using the case of the spring floods. The aim of the chapter is to explore how the floods were constructed as crisis by and through the media. With the analytical tools of mediatization theory, the analysis focuses on how floods were represented through interplay of media and political logic. Since mediatized techniques can influence the course of the event and its outcome, the chapter also aims to explore how the authorities used the media to capitalize on the "disaster shock" and to silence possible dissenting views.",
publisher = "Peter Lang AG",
journal = "Crisis Governance in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia: The Study of Floods in 2014",
booktitle = "Media and floods under crisis in Serbia",
pages = "100-85",
doi = "10.3726/b13392"
}

Milivojević, S.,& Barlovac, B.. (2018). Media and floods under crisis in Serbia. in Crisis Governance in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia: The Study of Floods in 2014
Peter Lang AG., 85-100.
https://doi.org/10.3726/b13392

Milivojević S, Barlovac B. Media and floods under crisis in Serbia. in Crisis Governance in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia: The Study of Floods in 2014. 2018;:85-100.
doi:10.3726/b13392 .

Milivojević, Snježana, Barlovac, B., "Media and floods under crisis in Serbia" in Crisis Governance in Bosnia and Herzegovina, Croatia and Serbia: The Study of Floods in 2014 (2018):85-100,
https://doi.org/10.3726/b13392 . .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/391
AB  - This paper discusses major findings of the research project 'Profession at a Crossroads - Journalism at the Threshold of the Information Society' conducted by the Faculty of Political Sciences, Center for Media and Media Research, from July 2010 to June 2011. The aim of the project was to examine social, economic and technological qualities of the journalist community in Serbia and its capacity to respond to challenges the profession is faced with regarding global media changes and domestic transitional processes. Research results indicate that journalism in Serbia is in a state of limbo and caught between delayed transition and the information society, and that it very slowly mobilizes resources to respond to the forthcoming challenges.
AB  - U ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva', koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakulteta političkih nauka u Beogradu, u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine.2 Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove. (Tekst prof. dr Snježane Milivojević Niske plate visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji je, zbog tehničkog propusta redakcije, objavljen bez fusnota i odgovarajućih odrednica u 132. broju časopisa. Uredništvo i redakcija časopisa Kultura želi ovom prilikom da uputi izvinjenje autorki prof. dr Snježani Milivojević i svim uglednicima koje je autorka citirala u tekstu, a čije su odrednice izostale. Zato koristimo priliku da, naknadno, u ovom broju tekst objavimo u celini).
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T1  - Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia
T1  - Niske plate i visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji
EP  - 298
IS  - 135
SP  - 285
DO  - 10.5937/kultura1235285M
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2012",
abstract = "This paper discusses major findings of the research project 'Profession at a Crossroads - Journalism at the Threshold of the Information Society' conducted by the Faculty of Political Sciences, Center for Media and Media Research, from July 2010 to June 2011. The aim of the project was to examine social, economic and technological qualities of the journalist community in Serbia and its capacity to respond to challenges the profession is faced with regarding global media changes and domestic transitional processes. Research results indicate that journalism in Serbia is in a state of limbo and caught between delayed transition and the information society, and that it very slowly mobilizes resources to respond to the forthcoming challenges., U ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva', koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakulteta političkih nauka u Beogradu, u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine.2 Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove. (Tekst prof. dr Snježane Milivojević Niske plate visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji je, zbog tehničkog propusta redakcije, objavljen bez fusnota i odgovarajućih odrednica u 132. broju časopisa. Uredništvo i redakcija časopisa Kultura želi ovom prilikom da uputi izvinjenje autorki prof. dr Snježani Milivojević i svim uglednicima koje je autorka citirala u tekstu, a čije su odrednice izostale. Zato koristimo priliku da, naknadno, u ovom broju tekst objavimo u celini).",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura",
title = "Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia, Niske plate i visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji",
pages = "298-285",
number = "135",
doi = "10.5937/kultura1235285M"
}

Milivojević, S.. (2012). Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(135), 285-298.
https://doi.org/10.5937/kultura1235285M

Milivojević S. Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia. in Kultura. 2012;(135):285-298.
doi:10.5937/kultura1235285M .

Milivojević, Snježana, "Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia" in Kultura, no. 135 (2012):285-298,
https://doi.org/10.5937/kultura1235285M . .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/386
AB  - This article provides a general overview and reflects upon major findings of the research project 'Profession at the Crossroads - Journalism at the Threshold of the Information Society'. The two year project was conducted through two consecutive phases: the first phase (2010-2011) focused upon occupational professionalism and the journalistic community in Serbia. Its main goal was to investigate social, economic and technological characteristics of journalists and their capacity to respond to profound challenges posed by global transformations and internal transitional process. Research results indicated a need to broaden the investigation into the institutional aspects of professionalism. Therefore, the focus of the second phase (2011-2012) was on the organizational setting of journalism guided by the main research question: How leading media outlets provide for a working environment to accommodate necessary professional development induced by profound technological challenges. Building upon survey results from the first year, and institutional analysis of the media system, the second year research introduced qualitative methodology. The major data gathering method was semi-structured indepth interview with 30 media owners (for private media outlets) and top mangers (for public or state owned media). The goal was to identify how those outlets negotiate between adaptive needs, elements of the existing structures and resources available to them. A classification scheme was developed to differentiate between media in regard to five indicators: (1) level of technology development (2) available professional recourses (3) economic strength (4) introduction of network journalism and (5) attitude towards the role of the state in the media sector. Although results generated by qualitative methodology can only be regarded as broad generalizations, diversity of outlets analyzed and richness of the interview material allowed to classify media into five basic groups: public broadcasters, state owned printed press, media/technological leaders, media missionaries and survivors with scarce resources. The article concludes that while the state/publicly owned media secure economic position enables them to focus more on quality journalism, private/commercial media are more diverse and innovative in developing business strategies in response to changes in journalism.
AB  - Ovaj tekst daje opšti pregled i sumira osnovne nalaze druge faze istraživačkog projekta 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva'.2 Dvogodišnje istraživanje o stanju novinarske profesije u Srbiji obavljeno je u dve faze. Predmet istraživanja tokom prve godine (2010-2011) bio je radni profesionalizam. Cilj projekta bio je da se istraže društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji i njeni kapaciteti da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Cilj druge faze (2011-2012) bio je da istraži organizacioni aspekt novinarskog profesionalizma polazeći od glavnog istraživačkog pitanja: kako različiti mediji u Srbiji obezbeđuju organizacione okolnosti i radni ambijent za profesionalni razvoj koji je usklađen sa zahtevima dubokih tehnoloških promena. Gradeći na rezultatima prethodnog anketnog istraživanja i institucionalne analize medijskog sistema, ovaj deo projekta zasnivao se na kvalitativnoj metodologiji. Glavni metod prikupljanja podataka bili su polustrukturisani dubinski intervjui sa 30 vlasnika (komercijalni mediji) i rukovodilaca (javni/državni mediji) medija o načinima na koji se u ovim organizacijama razvijaju strategije adaptacije na tehnološke promene. Medijski vlasnici ili rukovodioci odabrani su za sagovornike kao ključni akteri u donošenju odluka kojima se formira tehnološki, poslovni i radni ambijent za savremeno novinarstvo. Podaci su razvrstani i analizirani na osnovu analitičke matrice sa pet osnovnih indikatora: (1) nivo tehnološkog razvoja, (2) profesionalni resursi, (3) ekonomski status, (4) odnos prema umreženom novinarstvu i (5) odnos prema ulozi države u medijskoj oblasti. Medijska raznovrsnost i bogatstvo građe dobijene intervjuima, omogućili su klasifikaciju medija u pet idealno-tipskih grupa: javni emiteri, štampa u državnom vlasništvu, medijski /tehnološki lideri, mediji koji preživljavaju uprkos skromnim resursima i medijski misionari. U zaključku se konstatuje da sigurnija ekonomska pozicija javnih/državnih medija olakšava brigu za kvalitetno novinarstvo, ali da su komercijalni mediji pokazali veću raznovrsnost i inovativnost u traženju odgovara na izazove sa kojima se suočava novinarska profesija.
PB  - Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
T1  - Journalism and media industry in Serbia: Challenges and answers
T1  - Novinarstvo i medijska industrija u Srbiji - izazovi i odgovori
EP  - 58
IS  - 24
SP  - 35
VL  - 7
DO  - 10.5937/comman1224035M
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2012",
abstract = "This article provides a general overview and reflects upon major findings of the research project 'Profession at the Crossroads - Journalism at the Threshold of the Information Society'. The two year project was conducted through two consecutive phases: the first phase (2010-2011) focused upon occupational professionalism and the journalistic community in Serbia. Its main goal was to investigate social, economic and technological characteristics of journalists and their capacity to respond to profound challenges posed by global transformations and internal transitional process. Research results indicated a need to broaden the investigation into the institutional aspects of professionalism. Therefore, the focus of the second phase (2011-2012) was on the organizational setting of journalism guided by the main research question: How leading media outlets provide for a working environment to accommodate necessary professional development induced by profound technological challenges. Building upon survey results from the first year, and institutional analysis of the media system, the second year research introduced qualitative methodology. The major data gathering method was semi-structured indepth interview with 30 media owners (for private media outlets) and top mangers (for public or state owned media). The goal was to identify how those outlets negotiate between adaptive needs, elements of the existing structures and resources available to them. A classification scheme was developed to differentiate between media in regard to five indicators: (1) level of technology development (2) available professional recourses (3) economic strength (4) introduction of network journalism and (5) attitude towards the role of the state in the media sector. Although results generated by qualitative methodology can only be regarded as broad generalizations, diversity of outlets analyzed and richness of the interview material allowed to classify media into five basic groups: public broadcasters, state owned printed press, media/technological leaders, media missionaries and survivors with scarce resources. The article concludes that while the state/publicly owned media secure economic position enables them to focus more on quality journalism, private/commercial media are more diverse and innovative in developing business strategies in response to changes in journalism., Ovaj tekst daje opšti pregled i sumira osnovne nalaze druge faze istraživačkog projekta 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva'.2 Dvogodišnje istraživanje o stanju novinarske profesije u Srbiji obavljeno je u dve faze. Predmet istraživanja tokom prve godine (2010-2011) bio je radni profesionalizam. Cilj projekta bio je da se istraže društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji i njeni kapaciteti da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Cilj druge faze (2011-2012) bio je da istraži organizacioni aspekt novinarskog profesionalizma polazeći od glavnog istraživačkog pitanja: kako različiti mediji u Srbiji obezbeđuju organizacione okolnosti i radni ambijent za profesionalni razvoj koji je usklađen sa zahtevima dubokih tehnoloških promena. Gradeći na rezultatima prethodnog anketnog istraživanja i institucionalne analize medijskog sistema, ovaj deo projekta zasnivao se na kvalitativnoj metodologiji. Glavni metod prikupljanja podataka bili su polustrukturisani dubinski intervjui sa 30 vlasnika (komercijalni mediji) i rukovodilaca (javni/državni mediji) medija o načinima na koji se u ovim organizacijama razvijaju strategije adaptacije na tehnološke promene. Medijski vlasnici ili rukovodioci odabrani su za sagovornike kao ključni akteri u donošenju odluka kojima se formira tehnološki, poslovni i radni ambijent za savremeno novinarstvo. Podaci su razvrstani i analizirani na osnovu analitičke matrice sa pet osnovnih indikatora: (1) nivo tehnološkog razvoja, (2) profesionalni resursi, (3) ekonomski status, (4) odnos prema umreženom novinarstvu i (5) odnos prema ulozi države u medijskoj oblasti. Medijska raznovrsnost i bogatstvo građe dobijene intervjuima, omogućili su klasifikaciju medija u pet idealno-tipskih grupa: javni emiteri, štampa u državnom vlasništvu, medijski /tehnološki lideri, mediji koji preživljavaju uprkos skromnim resursima i medijski misionari. U zaključku se konstatuje da sigurnija ekonomska pozicija javnih/državnih medija olakšava brigu za kvalitetno novinarstvo, ali da su komercijalni mediji pokazali veću raznovrsnost i inovativnost u traženju odgovara na izazove sa kojima se suočava novinarska profesija.",
publisher = "Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "CM - časopis za upravljanje komuniciranjem",
title = "Journalism and media industry in Serbia: Challenges and answers, Novinarstvo i medijska industrija u Srbiji - izazovi i odgovori",
pages = "58-35",
number = "24",
volume = "7",
doi = "10.5937/comman1224035M"
}

Milivojević, S.. (2012). Journalism and media industry in Serbia: Challenges and answers. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 7(24), 35-58.
https://doi.org/10.5937/comman1224035M

Milivojević S. Journalism and media industry in Serbia: Challenges and answers. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem. 2012;7(24):35-58.
doi:10.5937/comman1224035M .

Milivojević, Snježana, "Journalism and media industry in Serbia: Challenges and answers" in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem, 7, no. 24 (2012):35-58,
https://doi.org/10.5937/comman1224035M . .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/360
PB  - Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
T1  - Uvod - novinarstvo za informaciono društvo
EP  - 33
IS  - 24
SP  - 29
VL  - 7
DO  - 10.5937/comman1224029M
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2012",
publisher = "Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "CM - časopis za upravljanje komuniciranjem",
title = "Uvod - novinarstvo za informaciono društvo",
pages = "33-29",
number = "24",
volume = "7",
doi = "10.5937/comman1224029M"
}

Milivojević, S.. (2012). Uvod - novinarstvo za informaciono društvo. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 7(24), 29-33.
https://doi.org/10.5937/comman1224029M

Milivojević S. Uvod - novinarstvo za informaciono društvo. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem. 2012;7(24):29-33.
doi:10.5937/comman1224029M .

Milivojević, Snježana, "Uvod - novinarstvo za informaciono društvo" in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem, 7, no. 24 (2012):29-33,
https://doi.org/10.5937/comman1224029M . .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2011
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/305
AB  - This paper discusses major findings of the research project 'Profession at the Crossroads-Journalism at the Threshold of the Information Society' conducted by the Faculty of Political Sciences' Center for Media and Media Research from July 2010 till June 2011. The aim of the project was to examine social, economic and technological qualities of the journalistic community in Serbia and its capacity to respond to challenges facing the profession regarding global media changes and domestic transitional processes. Research results indicate that journalism in Serbia is in a state of limbo, and caught between delayed transition and information society very slowly mobilizes resources to respond to the forthcoming challenges.
AB  - U ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva', koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakultet političkih nauka u Beogradu u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine. Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da, zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove.
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T1  - Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia
T1  - Niske plate i visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji
EP  - 23
IS  - 132
SP  - 11
DO  - 10.5937/kultura1132011M
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2011",
abstract = "This paper discusses major findings of the research project 'Profession at the Crossroads-Journalism at the Threshold of the Information Society' conducted by the Faculty of Political Sciences' Center for Media and Media Research from July 2010 till June 2011. The aim of the project was to examine social, economic and technological qualities of the journalistic community in Serbia and its capacity to respond to challenges facing the profession regarding global media changes and domestic transitional processes. Research results indicate that journalism in Serbia is in a state of limbo, and caught between delayed transition and information society very slowly mobilizes resources to respond to the forthcoming challenges., U ovom tekstu se razmatraju osnovni nalazi istraživanja 'Profesija na raskršću - novinarstvo na pragu informacionog društva', koje je realizovao Centar za medije i medijska istraživanja Fakultet političkih nauka u Beogradu u periodu od jula 2010. do juna 2011. godine. Cilj projekta je bio da istraži društvene, ekonomske i tehnološke odlike novinarske zajednice u Srbiji, kao i njene kapacitete da odgovori na izazove sa kojima se profesija suočava u uslovima globalnih medijskih promena i domaćih tranzicionih procesa. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da je novinarstvo u Srbiji u svojevrsnom vakuumu i da, zaglavljeno između odložene tranzicije i informacionog društva, veoma sporo mobiliše svoje resurse kao odgovor na dolazeće profesionalne izazove.",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura",
title = "Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia, Niske plate i visoka tehnologija - novinari i novinarstvo u Srbiji",
pages = "23-11",
number = "132",
doi = "10.5937/kultura1132011M"
}

Milivojević, S.. (2011). Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(132), 11-23.
https://doi.org/10.5937/kultura1132011M

Milivojević S. Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia. in Kultura. 2011;(132):11-23.
doi:10.5937/kultura1132011M .

Milivojević, Snježana, "Low wages and high technology: Journalists and journalism in Serbia" in Kultura, no. 132 (2011):11-23,
https://doi.org/10.5937/kultura1132011M . .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2010
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/248
AB  - This paper presents research findings on dominant media images of children in major Serbian news media. The analysis focuses on media coverage (reporting, analysis, affirmation or violation) of children's rights and their contribution to development of more tolerant and inclusive society which recognizes children as equal members. Particular attention is given to major communication rights as recognized by the Convention of the Rights of the Child: right to information, right to opinion formation, right to free expression and right to privacy (articles 12-17). These rights provide for children's participation in public communication simultaneously providing for their protection in the media if necessary. The research tested two major hypotheses: (1) there is a high coincidence in media coverage of children and children's rights between daily press and major TV broadcasters' talk shows, resulting from compatible news values and news frames in the two types of media, and (2) dominant media representation of children depends on journalistic practices (professional standards and ethical standards) as prevailing in Serbian news media. The first hypothesis was important to determine dominant media representations and the second for the analysis of professional culture of journalism. Presented results were generated by content analysis of six dailies: Politika, Danas, Blic, Borba, Press and Kurir and case studies of evening talk shows of three leading broadcasters: RTS, TV B92 and TV Pink. .
AB  - Ovaj tekst zasnovan je na rezultatima istraživanja dominantnih predstava o deci u vodećim informativnim medijima u Srbiji. U fokusu analize je način na koji mediji izveštavaju, analiziraju, krše ili afirmišu dečija prava i doprinose izgradnji humanijeg i tolerantnijeg društva u kojem su deca prepoznata kao njegovi punopravni članovi. Posebna pažnja posvećena je načinu na koji mediji doprinose poštovanju komunikacionih prava dece koja se jasno definišu u Konvenciji o pravima deteta: prava na informaciju, prava na slobodno formiranje mišljenja, prava na slobodno izražavanje mišljenja i prava na privatnost (članovi 12-17). Ova prava omogućavaju učešće dece u javnoj komunikaciji, ali im istovremeno obezbeđuju i zaštitu od medija kada je to neophodno. U istraživanju su testirane dve glavne hipoteze: (1) da postoji visok stepen podudarnosti u pisanju o deci i dečijim pravima u dnevnim novinama i televizijskim emisijama sa gostima u studiju (talk shows) vodećih TV kuća, koja proizilazi iz usaglašenosti informativnih i interpretativnih pristupa štampanih i elektronskih medija i (2) da dominantna slika o deci u medijima zavisi od novinarskih praksi (profesionalnih standarda i etičkih normi) karakterističnih za novinarstvo u Srbiji. Dokazivanje prve hipoteze važno je za utvrđivanje dominante medijske slike o deci, a dokazivanje druge značajno je za utvrđivanje profesionalne novinarske kulture u medijima u Srbiji. Istraživanje je obavljeno kombinacijom analize sadržaja šest dnevnih novina - Politika, Danas, Blic, Borba, Kurir i Press i studijom slučaja televizijskih programa tri vodeće TV kuće - RTS, TV B92 i TV Pink. .
PB  - Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
T1  - Children in the media mirror
T1  - Deca u medijskom ogledalu
EP  - 60
IS  - 15
SP  - 41
VL  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_248
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2010",
abstract = "This paper presents research findings on dominant media images of children in major Serbian news media. The analysis focuses on media coverage (reporting, analysis, affirmation or violation) of children's rights and their contribution to development of more tolerant and inclusive society which recognizes children as equal members. Particular attention is given to major communication rights as recognized by the Convention of the Rights of the Child: right to information, right to opinion formation, right to free expression and right to privacy (articles 12-17). These rights provide for children's participation in public communication simultaneously providing for their protection in the media if necessary. The research tested two major hypotheses: (1) there is a high coincidence in media coverage of children and children's rights between daily press and major TV broadcasters' talk shows, resulting from compatible news values and news frames in the two types of media, and (2) dominant media representation of children depends on journalistic practices (professional standards and ethical standards) as prevailing in Serbian news media. The first hypothesis was important to determine dominant media representations and the second for the analysis of professional culture of journalism. Presented results were generated by content analysis of six dailies: Politika, Danas, Blic, Borba, Press and Kurir and case studies of evening talk shows of three leading broadcasters: RTS, TV B92 and TV Pink. ., Ovaj tekst zasnovan je na rezultatima istraživanja dominantnih predstava o deci u vodećim informativnim medijima u Srbiji. U fokusu analize je način na koji mediji izveštavaju, analiziraju, krše ili afirmišu dečija prava i doprinose izgradnji humanijeg i tolerantnijeg društva u kojem su deca prepoznata kao njegovi punopravni članovi. Posebna pažnja posvećena je načinu na koji mediji doprinose poštovanju komunikacionih prava dece koja se jasno definišu u Konvenciji o pravima deteta: prava na informaciju, prava na slobodno formiranje mišljenja, prava na slobodno izražavanje mišljenja i prava na privatnost (članovi 12-17). Ova prava omogućavaju učešće dece u javnoj komunikaciji, ali im istovremeno obezbeđuju i zaštitu od medija kada je to neophodno. U istraživanju su testirane dve glavne hipoteze: (1) da postoji visok stepen podudarnosti u pisanju o deci i dečijim pravima u dnevnim novinama i televizijskim emisijama sa gostima u studiju (talk shows) vodećih TV kuća, koja proizilazi iz usaglašenosti informativnih i interpretativnih pristupa štampanih i elektronskih medija i (2) da dominantna slika o deci u medijima zavisi od novinarskih praksi (profesionalnih standarda i etičkih normi) karakterističnih za novinarstvo u Srbiji. Dokazivanje prve hipoteze važno je za utvrđivanje dominante medijske slike o deci, a dokazivanje druge značajno je za utvrđivanje profesionalne novinarske kulture u medijima u Srbiji. Istraživanje je obavljeno kombinacijom analize sadržaja šest dnevnih novina - Politika, Danas, Blic, Borba, Kurir i Press i studijom slučaja televizijskih programa tri vodeće TV kuće - RTS, TV B92 i TV Pink. .",
publisher = "Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "CM - časopis za upravljanje komuniciranjem",
title = "Children in the media mirror, Deca u medijskom ogledalu",
pages = "60-41",
number = "15",
volume = "5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_248"
}

Milivojević, S.. (2010). Children in the media mirror. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem
Institut za usmeravanje komunikacija, Novi Sad i Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 5(15), 41-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_248

Milivojević S. Children in the media mirror. in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem. 2010;5(15):41-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_248 .

Milivojević, Snježana, "Children in the media mirror" in CM - časopis za upravljanje komuniciranjem, 5, no. 15 (2010):41-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_248 .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2008
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/150
AB  - This article emphasizes the importance of technological determinism in understanding of social role of mass media. It considers certain aspects of two most important conceptions labeled as 'technological metaphor' at the end of the 20th century: information society and media culture. Information society is brought into relation with unexpected effects of media abundance, and media culture with difficulties of social integration. .
AB  - Ovaj tekst ukazuje na značaj tehnološkog determinizma u rezumevanju društvene uloge masovnih medija. Razmatraju se određeni aspekti dve najznačajnije koncepcije obeležene 'tehnološkom metaforom' s kraja XX veka: informaciono društvo i medijska kultura. Informaciono društvo se dovodi u vezu sa neočekivanim efektima medijskog obilja, a medijska kultura sa teškoćama socijalne integracije. .
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Information society and media culture
T1  - Informaciono društvo i medijska kultura
EP  - 276
IS  - 2
SP  - 267
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_150
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2008",
abstract = "This article emphasizes the importance of technological determinism in understanding of social role of mass media. It considers certain aspects of two most important conceptions labeled as 'technological metaphor' at the end of the 20th century: information society and media culture. Information society is brought into relation with unexpected effects of media abundance, and media culture with difficulties of social integration. ., Ovaj tekst ukazuje na značaj tehnološkog determinizma u rezumevanju društvene uloge masovnih medija. Razmatraju se određeni aspekti dve najznačajnije koncepcije obeležene 'tehnološkom metaforom' s kraja XX veka: informaciono društvo i medijska kultura. Informaciono društvo se dovodi u vezu sa neočekivanim efektima medijskog obilja, a medijska kultura sa teškoćama socijalne integracije. .",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Information society and media culture, Informaciono društvo i medijska kultura",
pages = "276-267",
number = "2",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_150"
}

Milivojević, S.. (2008). Information society and media culture. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 2(2), 267-276.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_150

Milivojević S. Information society and media culture. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2008;2(2):267-276.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_150 .

Milivojević, Snježana, "Information society and media culture" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 2, no. 2 (2008):267-276,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_150 .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 2001
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/76
AB  - This article focuses upon ideological nature of media work. Media contribution to social stability and the status quo is identified as their major "ideological effect". Their everyday activity is production of meaning. They naturalize social reality by casting events in familiar taken-for-granted, common sense terms. Do media messages represent the world in a very particular way while claiming to present it "objectively" and "neutrally"? This question guides the analysis of media routines from their "socially defining role" to formation of "dominant discourse". It also provides for how "signifying practice" facilitates the reproduction of the existing order.
AB  - U ovom tekstu razmatra se ideološka priroda medijskog rada. Kao njihov glavni ideološki efekat prepoznaje se očuvanje socijalne stabilnosti i statusa quo. Svakodnevni medijski posao je proizvodnja značenja. Mediji naturalizuju stvarnost slikajući događaje familijarnim, nespornim terminima "zdravorazumskog" znanja. Da li, međutim, njihove poruke predstavljaju svet na sasvim specifičan način dok tvrde da to čine "objektvino" i "neutralno"? Ovo pitanje rukovodi analizu svih oblasti medijskog delovanja od "društveno definišuće" uloge do formiranja "dominantnog diskursa". Istovremeno, olakšava uvid u načine na koje "označavajuća praksa" doprinosi nesmetanoj reprodukciji postojećeg poretka.
PB  - IIC Nova srpska politička misao, Beograd
T2  - Nova srpska politička misao
T1  - Ideological work of media
T1  - Ideološki rad medija
EP  - 249
IS  - 1-4
SP  - 233
VL  - 8
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_76
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "2001",
abstract = "This article focuses upon ideological nature of media work. Media contribution to social stability and the status quo is identified as their major "ideological effect". Their everyday activity is production of meaning. They naturalize social reality by casting events in familiar taken-for-granted, common sense terms. Do media messages represent the world in a very particular way while claiming to present it "objectively" and "neutrally"? This question guides the analysis of media routines from their "socially defining role" to formation of "dominant discourse". It also provides for how "signifying practice" facilitates the reproduction of the existing order., U ovom tekstu razmatra se ideološka priroda medijskog rada. Kao njihov glavni ideološki efekat prepoznaje se očuvanje socijalne stabilnosti i statusa quo. Svakodnevni medijski posao je proizvodnja značenja. Mediji naturalizuju stvarnost slikajući događaje familijarnim, nespornim terminima "zdravorazumskog" znanja. Da li, međutim, njihove poruke predstavljaju svet na sasvim specifičan način dok tvrde da to čine "objektvino" i "neutralno"? Ovo pitanje rukovodi analizu svih oblasti medijskog delovanja od "društveno definišuće" uloge do formiranja "dominantnog diskursa". Istovremeno, olakšava uvid u načine na koje "označavajuća praksa" doprinosi nesmetanoj reprodukciji postojećeg poretka.",
publisher = "IIC Nova srpska politička misao, Beograd",
journal = "Nova srpska politička misao",
title = "Ideological work of media, Ideološki rad medija",
pages = "249-233",
number = "1-4",
volume = "8",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_76"
}

Milivojević, S.. (2001). Ideological work of media. in Nova srpska politička misao
IIC Nova srpska politička misao, Beograd., 8(1-4), 233-249.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_76

Milivojević S. Ideological work of media. in Nova srpska politička misao. 2001;8(1-4):233-249.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_76 .

Milivojević, Snježana, "Ideological work of media" in Nova srpska politička misao, 8, no. 1-4 (2001):233-249,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_76 .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
PY  - 1993
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/14
AB  - This article reflects on professionalization of journalism as an element of media autonomy. It briefly presents historical circumstances of emergence and formal attributes of journalistic profession in liberal democracies, arguing that in Serbia (the societies in transition) journalism has not been developed as a profession. Political conflicts over media autonomy are normal steps in professional evolution - they indicate that occupational field scrutinized by journalists should be regulated by internal, professional standards and not by political instruments as is the case in societies without independent media.
PB  - Univerzitet u Beogradu, Beograd
T2  - Gledišta
T1  - Journalistic professionalism: Limits of media autonomy
T1  - Novinarski profesionalizam: granice medijske autonomije
EP  - 94
IS  - 1-6
SP  - 87
VL  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_14
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana",
year = "1993",
abstract = "This article reflects on professionalization of journalism as an element of media autonomy. It briefly presents historical circumstances of emergence and formal attributes of journalistic profession in liberal democracies, arguing that in Serbia (the societies in transition) journalism has not been developed as a profession. Political conflicts over media autonomy are normal steps in professional evolution - they indicate that occupational field scrutinized by journalists should be regulated by internal, professional standards and not by political instruments as is the case in societies without independent media.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Beograd",
journal = "Gledišta",
title = "Journalistic professionalism: Limits of media autonomy, Novinarski profesionalizam: granice medijske autonomije",
pages = "94-87",
number = "1-6",
volume = "34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_14"
}

Milivojević, S.. (1993). Journalistic professionalism: Limits of media autonomy. in Gledišta
Univerzitet u Beogradu, Beograd., 34(1-6), 87-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_14

Milivojević S. Journalistic professionalism: Limits of media autonomy. in Gledišta. 1993;34(1-6):87-94.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_14 .

Milivojević, Snježana, "Journalistic professionalism: Limits of media autonomy" in Gledišta, 34, no. 1-6 (1993):87-94,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_14 .

TY  - JOUR
AU  - Milivojević, Snježana
AU  - Matić, Jovanka M.
PY  - 1992
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/9
PB  - Univerzitet u Beogradu, Beograd
T2  - Gledišta
T1  - Televizijska prezentacija izbora u Srbiji
EP  - 254
IS  - 1-6
SP  - 245
VL  - 33
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_9
ER  - 

@article{
author = "Milivojević, Snježana and Matić, Jovanka M.",
year = "1992",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Beograd",
journal = "Gledišta",
title = "Televizijska prezentacija izbora u Srbiji",
pages = "254-245",
number = "1-6",
volume = "33",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_9"
}

Milivojević, S.,& Matić, J. M.. (1992). Televizijska prezentacija izbora u Srbiji. in Gledišta
Univerzitet u Beogradu, Beograd., 33(1-6), 245-254.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_9

Milivojević S, Matić JM. Televizijska prezentacija izbora u Srbiji. in Gledišta. 1992;33(1-6):245-254.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_9 .

Milivojević, Snježana, Matić, Jovanka M., "Televizijska prezentacija izbora u Srbiji" in Gledišta, 33, no. 1-6 (1992):245-254,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_9 .