Domazet, Sanja

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0003-0666-1195
  • Domazet, Sanja (14)
Projects

Author's Bibliography

Novinarstvo i film

Vukadinović, Maja; Domazet, Sanja

(Beograd : Službeni glasnik, 2024)

TY  - BOOK
AU  - Vukadinović, Maja
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2024
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1271
PB  - Beograd : Službeni glasnik
T1  - Novinarstvo i film
EP  - 171
ER  - 
@book{
author = "Vukadinović, Maja and Domazet, Sanja",
year = "2024",
publisher = "Beograd : Službeni glasnik",
title = "Novinarstvo i film",
pages = "171"
}
Vukadinović, M.,& Domazet, S.. (2024). Novinarstvo i film. 
Beograd : Službeni glasnik..
Vukadinović M, Domazet S. Novinarstvo i film. 2024;:null-171..
Vukadinović, Maja, Domazet, Sanja, "Novinarstvo i film" (2024).

Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša

Domazet, Sanja

(Beograd : Centar za demokratiju, 2024)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2024
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1272
AB  - Iako je osnovni postulat u nefikcijskim iskazima književnika Danila Kiša bio da je prevashodno evropski pisac, dublji uvid u prozni opus ovog autora ukazuje da su judaizam i jevrejsko poreklo učinilo snažni upliv na opus ovog stvaraoca. Jevrejski svet je prozni narativ koji je kod Danila Kiša čest, čak i preovlađujući. Pišući svoja dela, Kiš je sopstveno poreklo i korpus tema kojima se bavio kontekstualizovao, pre svega, kao centralnoevropsko, a manjim delom kao jevrejsko. On ističe da je u prvom redu evropski pisac, jer Jugoslavija, zemlja iz koje je potekao, pripada Evropi, a njena kultura i književnost su evropske. U užem smislu, Kiš se osećao dužnikom Centralne Evrope,a mađarski milje koji je upoznao u detinjstvu, poznavanje mađarskog jezika i književnosti, imali su presudan uticaj na pisca. Ovaj rad će, analizom Kišovog proznog opusa, pokazati da, iako se, u duhovnom smislu, Kiš iz Jugoslavije premestio u Centralnu Evropu, na njegov celokupni prozni narativ, teme, atmosferu, način formiranja likova, komponovanje romana i prozne dramaturgije, od ključnog je uticaja jevrejsko nasleđe i poreklo.
AB  - Although the basic postulate in the non-fiction statements of the writer Danilo Kish was
that he was primarily a European writer, a deeper insight into the prose work of this author
indicates that Judaism and Jewish origin had a strong influence on the work of this creator.
Namely, the Jewish world is a prose narrative that is frequent, even predominant, in Danilo
Kish. When writing his works, Kish contextualized his own origin and the corpus of topics he
dealt with, first of all, as Central European, and to a lesser extent as Jewish. He points out
that he is first and foremost a European writer, because Yugoslavia, the country he came
from, belongs to Europe, and its culture and literature are European. In a narrower sense, Kis
felt himself indebted to Central Europe, and the Hungarian milieu he met in his childhood,
knowledge of the Hungarian language and literature, had a decisive influence on the writer.
This paper, through the analysis of Kish’s prose oeuvre, will show that, although, in a spiritual
sense, Kish moved from Yugoslavia to Central Europe, his entire prose narrative, themes,
atmosphere, way of forming characters, composing novels and prose dramaturgy, is of key
importance influence of Jewish heritage and Judaism.
PB  - Beograd : Centar za demokratiju
T2  - Politički život: časopis za analizu politike
T1  - Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša
T1  - The influence of Jewish identity on the prose work of Danilo Kish
EP  - 14
IS  - 26
SP  - 7
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2024",
abstract = "Iako je osnovni postulat u nefikcijskim iskazima književnika Danila Kiša bio da je prevashodno evropski pisac, dublji uvid u prozni opus ovog autora ukazuje da su judaizam i jevrejsko poreklo učinilo snažni upliv na opus ovog stvaraoca. Jevrejski svet je prozni narativ koji je kod Danila Kiša čest, čak i preovlađujući. Pišući svoja dela, Kiš je sopstveno poreklo i korpus tema kojima se bavio kontekstualizovao, pre svega, kao centralnoevropsko, a manjim delom kao jevrejsko. On ističe da je u prvom redu evropski pisac, jer Jugoslavija, zemlja iz koje je potekao, pripada Evropi, a njena kultura i književnost su evropske. U užem smislu, Kiš se osećao dužnikom Centralne Evrope,a mađarski milje koji je upoznao u detinjstvu, poznavanje mađarskog jezika i književnosti, imali su presudan uticaj na pisca. Ovaj rad će, analizom Kišovog proznog opusa, pokazati da, iako se, u duhovnom smislu, Kiš iz Jugoslavije premestio u Centralnu Evropu, na njegov celokupni prozni narativ, teme, atmosferu, način formiranja likova, komponovanje romana i prozne dramaturgije, od ključnog je uticaja jevrejsko nasleđe i poreklo., Although the basic postulate in the non-fiction statements of the writer Danilo Kish was
that he was primarily a European writer, a deeper insight into the prose work of this author
indicates that Judaism and Jewish origin had a strong influence on the work of this creator.
Namely, the Jewish world is a prose narrative that is frequent, even predominant, in Danilo
Kish. When writing his works, Kish contextualized his own origin and the corpus of topics he
dealt with, first of all, as Central European, and to a lesser extent as Jewish. He points out
that he is first and foremost a European writer, because Yugoslavia, the country he came
from, belongs to Europe, and its culture and literature are European. In a narrower sense, Kis
felt himself indebted to Central Europe, and the Hungarian milieu he met in his childhood,
knowledge of the Hungarian language and literature, had a decisive influence on the writer.
This paper, through the analysis of Kish’s prose oeuvre, will show that, although, in a spiritual
sense, Kish moved from Yugoslavia to Central Europe, his entire prose narrative, themes,
atmosphere, way of forming characters, composing novels and prose dramaturgy, is of key
importance influence of Jewish heritage and Judaism.",
publisher = "Beograd : Centar za demokratiju",
journal = "Politički život: časopis za analizu politike",
title = "Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša, The influence of Jewish identity on the prose work of Danilo Kish",
pages = "14-7",
number = "26"
}
Domazet, S.. (2024). Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša. in Politički život: časopis za analizu politike
Beograd : Centar za demokratiju.(26), 7-14.
Domazet S. Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša. in Politički život: časopis za analizu politike. 2024;(26):7-14..
Domazet, Sanja, "Uticaj jevrejskog identiteta na prozni opus Danila Kiša" in Politički život: časopis za analizu politike, no. 26 (2024):7-14.

Креативно писање као алтернатива савременом новинарству

Domazet, Sanja; Nikolić, Jelena

(Београд : Институт за политичке студије, 2024)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Nikolić, Jelena
PY  - 2024
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1251
AB  - У теоријској литератури све чешће се cycpeћe појам
„суноврат новинарства” који указује да ова професија
пролази кроз једну од својих најтежих фаза. Та фаза
обележена је процесом таблоидизације и свођења
искључиво на једну од новинарских функција – забаву.
Као одговор на новонастале светске медијске трендове
намеће се литерарни журнализам. Главни циљ овог
рада је да кроз студију случаја Србије истражи и
опише да ли се и у којој мери елементи књижевног
језика, као саставног дела литерарног журнализма и
креативног писања, могу пронаћи у недељној штампи.
Квантитативно-квалитативна анализа спроведена је у
Недељнику. Резултати идентификују нове новинарске
праксе и облике изражавања.
AB  - Nedeljnik belongs to the type of the most modern weekly
press in Serbia. In the crisis of the print media time, it has
been surviving on the market for more than a decade and
creating a new, creative public by placing texts created in
creative writing. This magazine introduces new journalistic
practices and genres by combining journalistic and literary
techniques. Literary journalism is represented in journalistic
texts and the works of writers. Nedeljnik is the best indicator
that literary journalism can survive in the digital age. As
well is also at a time when the audience is mostly informed
on the Internet and looking for more entertaining and less
educational texts.
PB  - Београд : Институт за политичке студије
T2  - Политичка ревија
T1  - Креативно писање као алтернатива савременом новинарству
T1  - Creative writing as an alternative to contemporary journalism
EP  - 167
IS  - 1
SP  - 155
VL  - 79
DO  - 10.5937/pr79-47224
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja and Nikolić, Jelena",
year = "2024",
abstract = "У теоријској литератури све чешће се cycpeћe појам
„суноврат новинарства” који указује да ова професија
пролази кроз једну од својих најтежих фаза. Та фаза
обележена је процесом таблоидизације и свођења
искључиво на једну од новинарских функција – забаву.
Као одговор на новонастале светске медијске трендове
намеће се литерарни журнализам. Главни циљ овог
рада је да кроз студију случаја Србије истражи и
опише да ли се и у којој мери елементи књижевног
језика, као саставног дела литерарног журнализма и
креативног писања, могу пронаћи у недељној штампи.
Квантитативно-квалитативна анализа спроведена је у
Недељнику. Резултати идентификују нове новинарске
праксе и облике изражавања., Nedeljnik belongs to the type of the most modern weekly
press in Serbia. In the crisis of the print media time, it has
been surviving on the market for more than a decade and
creating a new, creative public by placing texts created in
creative writing. This magazine introduces new journalistic
practices and genres by combining journalistic and literary
techniques. Literary journalism is represented in journalistic
texts and the works of writers. Nedeljnik is the best indicator
that literary journalism can survive in the digital age. As
well is also at a time when the audience is mostly informed
on the Internet and looking for more entertaining and less
educational texts.",
publisher = "Београд : Институт за политичке студије",
journal = "Политичка ревија",
title = "Креативно писање као алтернатива савременом новинарству, Creative writing as an alternative to contemporary journalism",
pages = "167-155",
number = "1",
volume = "79",
doi = "10.5937/pr79-47224"
}
Domazet, S.,& Nikolić, J.. (2024). Креативно писање као алтернатива савременом новинарству. in Политичка ревија
Београд : Институт за политичке студије., 79(1), 155-167.
https://doi.org/10.5937/pr79-47224
Domazet S, Nikolić J. Креативно писање као алтернатива савременом новинарству. in Политичка ревија. 2024;79(1):155-167.
doi:10.5937/pr79-47224 .
Domazet, Sanja, Nikolić, Jelena, "Креативно писање као алтернатива савременом новинарству" in Политичка ревија, 79, no. 1 (2024):155-167,
https://doi.org/10.5937/pr79-47224 . .

Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media

Domazet, Sanja; Vukadinović, Maja

(Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Vukadinović, Maja
PY  - 2023
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1273
AB  - By drawing upon existing research and data, this paper aims to provide a more
comprehensive insight into how official politics in Serbia shape narratives surrounding European integration in the media. The main focus of this study is to
identify and analyze the dominant discourses within the most influential media, thereby assessing the current status of the European idea. Media treatment
of Serbia’s EU integration process reflects the attitudes of political elite. While the ruling coalition consistently asserts that Serbia’s strategic goal is EU member-
ship, it pursues policies that pull the society away from fundamental European
norms and values, and most influential media follow such contradictory path,
resulting in inconsistent and ambivalent narratives. This prevalence of ambiguity has led to the emergence of a discernible anti-European sentiment, which has
been particularly pronounced in the midst of recent global crises, most notably
the COVID-19 pandemic and the conflict in Ukraine. In addition, existing narratives about European integration reflect polarization in Serbian society and in the
media. The effect of media capture on citizens’ views on accession is noteworthy
as their views are pimarily shaped by the type of media they consume – either
pro-government or critical media. It is concluded that the release of captured media would give rise to a new narratives concerning Serbia’s European integration
AB  - Oslanjajući se na postojeća istraživanja i podatke, ovaj rad ima za cilj da pruži sveobuhvatniji uvid u to kako zvanična politika u Srbiji oblikuje narative o
evropskim integracijama u medijima. Glavni fokus ove studije je da se identifikuju i analiziraju dominantni diskursi unutar najuticajnijih medija, kako bi
se procenio trenutan status evropske ideje. Medijski tretman procesa evropskih integracija Srbije odražava stavove političke elite. Dok vladajuća koalicija
dosledno tvrdi da je strateški cilj Srbije članstvo u EU, ona vodi politiku koja
odvlači društvo od osnovnih evropskih normi i vrednosti, a većina uticajnih
medija sledi takav kontradiktorni put, što rezultira nedoslednim i ambivalentnim narativima. Ova rasprostranjenost dvosmislenosti narativa dovela je i do
pojave uočljivog antievropskog raspoloženja, koje je posebno bilo izraženo u
vreme nedavnih globalnih kriza, pre svega pandemije COVID-19 i sukoba u
Ukrajini. Pored toga, postojeći narativi o evropskim integracijama odražavaju
polarizaciju srpskog društva i medija. Uticaj zarobljavanja medija na stavove
građana o pristupanju Evropskoj uniji jeste očigledan, jer se građani opredeljuju
u odnosu na to da li se informišu posredstvom provladinih ili kritičkih medija.
Zaključuje se da će oslobađanje zarobljenih medija dovesti do novih narativa
o evropskim integracijama Srbije.
PB  - Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije
C3  - Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat
T1  - Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media
T1  - Evropski put: analiza diskursa evropskih integracija u medijima u Srbiji
EP  - 274
SP  - 261
ER  - 
@conference{
author = "Domazet, Sanja and Vukadinović, Maja",
year = "2023",
abstract = "By drawing upon existing research and data, this paper aims to provide a more
comprehensive insight into how official politics in Serbia shape narratives surrounding European integration in the media. The main focus of this study is to
identify and analyze the dominant discourses within the most influential media, thereby assessing the current status of the European idea. Media treatment
of Serbia’s EU integration process reflects the attitudes of political elite. While the ruling coalition consistently asserts that Serbia’s strategic goal is EU member-
ship, it pursues policies that pull the society away from fundamental European
norms and values, and most influential media follow such contradictory path,
resulting in inconsistent and ambivalent narratives. This prevalence of ambiguity has led to the emergence of a discernible anti-European sentiment, which has
been particularly pronounced in the midst of recent global crises, most notably
the COVID-19 pandemic and the conflict in Ukraine. In addition, existing narratives about European integration reflect polarization in Serbian society and in the
media. The effect of media capture on citizens’ views on accession is noteworthy
as their views are pimarily shaped by the type of media they consume – either
pro-government or critical media. It is concluded that the release of captured media would give rise to a new narratives concerning Serbia’s European integration, Oslanjajući se na postojeća istraživanja i podatke, ovaj rad ima za cilj da pruži sveobuhvatniji uvid u to kako zvanična politika u Srbiji oblikuje narative o
evropskim integracijama u medijima. Glavni fokus ove studije je da se identifikuju i analiziraju dominantni diskursi unutar najuticajnijih medija, kako bi
se procenio trenutan status evropske ideje. Medijski tretman procesa evropskih integracija Srbije odražava stavove političke elite. Dok vladajuća koalicija
dosledno tvrdi da je strateški cilj Srbije članstvo u EU, ona vodi politiku koja
odvlači društvo od osnovnih evropskih normi i vrednosti, a većina uticajnih
medija sledi takav kontradiktorni put, što rezultira nedoslednim i ambivalentnim narativima. Ova rasprostranjenost dvosmislenosti narativa dovela je i do
pojave uočljivog antievropskog raspoloženja, koje je posebno bilo izraženo u
vreme nedavnih globalnih kriza, pre svega pandemije COVID-19 i sukoba u
Ukrajini. Pored toga, postojeći narativi o evropskim integracijama odražavaju
polarizaciju srpskog društva i medija. Uticaj zarobljavanja medija na stavove
građana o pristupanju Evropskoj uniji jeste očigledan, jer se građani opredeljuju
u odnosu na to da li se informišu posredstvom provladinih ili kritičkih medija.
Zaključuje se da će oslobađanje zarobljenih medija dovesti do novih narativa
o evropskim integracijama Srbije.",
publisher = "Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije",
journal = "Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat",
title = "Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media, Evropski put: analiza diskursa evropskih integracija u medijima u Srbiji",
pages = "274-261"
}
Domazet, S.,& Vukadinović, M.. (2023). Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media. in Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat
Beograd : Udruženje za političke nauke Srbije., 261-274.
Domazet S, Vukadinović M. Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media. in Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat. 2023;:261-274..
Domazet, Sanja, Vukadinović, Maja, "Road to Europe: discourse analysis of European integration in the Serbian media" in Proširenje EU, geopolitika i rusko-ukrajinski rat (2023):261-274.

Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu

Domazet, Sanja

(Novi Sad : Institut za usmeravanje komunikacija, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2023
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1252
AB  - U ovom radu analiziraju se specifične odlike individualnog stila Branislava Nušića, koje se manifestuju u diskursu „feljtona“ (danas te tekstove definišemo kao kolumne), objavljenih u dnevnom listu „Politika“, u periodu od 1904. do 1907. godine. U radu će biti korišćene metode analize teksta, kao i književnoumetnički stil pisanja, koji će akcentovati posebne stilske odlike Nušićevih novinskih tekstova, koji su preteča savremene srpske kolumne i literarnog žurnalizma. U individualne odlike stila pisanja Branislava Nušića (u vreme nastanka i objavljivanja kolumni potpisivao se kao Ben Akiba), spadaju inkorporiranje tadašnjih jezičkih govornih formni u kolumnistički diskurs, upotreba književnoumetničkog stila pisanja koja upućuje da su Nušićevi tekstovi iz „Politike“ osnova po kojoj pišu savremeni kolumnisti, a njegov funkcionalistički stil (gde se smenjuju ironija i sarkazam, gradacija, ponavljanja rečenica, sintaksički paralelizam, a sve u duhu stvaranja komičnog efekta),omogućio je da njegovi novinski tekstovi, koji obiluju familijarzmima, ekspresivnim tonom, emotivnim izrazom, alegoričnošću,hetreroglosičnošću, afektacijom i dramaturškim komponovanjem, steknu široku čitalačku naklonost i pažnju javnosti. Rad će pokazati da su Nušićevi tekstovi jezičko-stilski vitalni, tematski savremeni, sa uverljivim prikazivanjem, ali i sa satirom i uvek prisutnim metafizičkim pesimizmom, gde se izvrgavaju ruglu večna tema vlasti, rodbinskog licemerja i dvostrukog morala, izrazito moderni i sa anticipatorskom sposobnošću njihovog autora. Iako je prošlo više od stoleća kako su nastale, Nušićeve kolumne su fabula nostra i danas, tematski i jezičko-stilski uzbudljive i aktuelne, pa će ovaj rad pokazati da Nušića s pravom možemo nazvati ne  samo dramskim piscem, diplomatom,fotografom-amaterom i začetnikom retorike u nas, već i prvorazrednim novinarem.
PB  - Novi Sad : Institut za usmeravanje komunikacija
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - CM : Communication and Media
T1  - Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu
T1  - Branislav Nušić’s columns as a forerunner of literary journalism in Serbian journalism
EP  - 214
IS  - 2
SP  - 203
VL  - 18
DO  - 10.5937/cm18-46792
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2023",
abstract = "U ovom radu analiziraju se specifične odlike individualnog stila Branislava Nušića, koje se manifestuju u diskursu „feljtona“ (danas te tekstove definišemo kao kolumne), objavljenih u dnevnom listu „Politika“, u periodu od 1904. do 1907. godine. U radu će biti korišćene metode analize teksta, kao i književnoumetnički stil pisanja, koji će akcentovati posebne stilske odlike Nušićevih novinskih tekstova, koji su preteča savremene srpske kolumne i literarnog žurnalizma. U individualne odlike stila pisanja Branislava Nušića (u vreme nastanka i objavljivanja kolumni potpisivao se kao Ben Akiba), spadaju inkorporiranje tadašnjih jezičkih govornih formni u kolumnistički diskurs, upotreba književnoumetničkog stila pisanja koja upućuje da su Nušićevi tekstovi iz „Politike“ osnova po kojoj pišu savremeni kolumnisti, a njegov funkcionalistički stil (gde se smenjuju ironija i sarkazam, gradacija, ponavljanja rečenica, sintaksički paralelizam, a sve u duhu stvaranja komičnog efekta),omogućio je da njegovi novinski tekstovi, koji obiluju familijarzmima, ekspresivnim tonom, emotivnim izrazom, alegoričnošću,hetreroglosičnošću, afektacijom i dramaturškim komponovanjem, steknu široku čitalačku naklonost i pažnju javnosti. Rad će pokazati da su Nušićevi tekstovi jezičko-stilski vitalni, tematski savremeni, sa uverljivim prikazivanjem, ali i sa satirom i uvek prisutnim metafizičkim pesimizmom, gde se izvrgavaju ruglu večna tema vlasti, rodbinskog licemerja i dvostrukog morala, izrazito moderni i sa anticipatorskom sposobnošću njihovog autora. Iako je prošlo više od stoleća kako su nastale, Nušićeve kolumne su fabula nostra i danas, tematski i jezičko-stilski uzbudljive i aktuelne, pa će ovaj rad pokazati da Nušića s pravom možemo nazvati ne  samo dramskim piscem, diplomatom,fotografom-amaterom i začetnikom retorike u nas, već i prvorazrednim novinarem.",
publisher = "Novi Sad : Institut za usmeravanje komunikacija, Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "CM : Communication and Media",
title = "Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu, Branislav Nušić’s columns as a forerunner of literary journalism in Serbian journalism",
pages = "214-203",
number = "2",
volume = "18",
doi = "10.5937/cm18-46792"
}
Domazet, S.. (2023). Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu. in CM : Communication and Media
Novi Sad : Institut za usmeravanje komunikacija., 18(2), 203-214.
https://doi.org/10.5937/cm18-46792
Domazet S. Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu. in CM : Communication and Media. 2023;18(2):203-214.
doi:10.5937/cm18-46792 .
Domazet, Sanja, "Kolumne Branislava Nušića kao preteča literarnog žurnalizma u srpskom novinarstvu" in CM : Communication and Media, 18, no. 2 (2023):203-214,
https://doi.org/10.5937/cm18-46792 . .

The concept of militainment: war as media spectacle

Domazet, Sanja; Vukadinović, Maja

(Beograd : Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Vukadinović, Maja
PY  - 2023
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1097
AB  - The start of the 21st century marked the beginning of interactive warfare and the birth of
“militainment”, that refers to the presentation of war as an entertainment and the influx of
military discourse into the entertainment sector. As the distinctions between real and media
war become even more hazy, entertainment and spectacle play a bigger part in how conflicts
are portrayed. It is claimed that the war now invites audiences to enter the spectacle as
interactive participants through a variety of channels, from news coverage to online video
games to reality television. The article examines Stahl’s theory on „militainment” and the
logic of spectacle applied to media simulation of armed conflicts. War simulation in video
games is discussed in context of the glamorization of war, which raises numerous concerns
as emotionally engaging games have the potential to have a significant negative impact on
young people’s attitudes towards conflicts.
PB  - Beograd : Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka
T2  - Politički život: časopis za analizu politike
T1  - The concept of militainment: war as media spectacle
EP  - 60
IS  - 24
SP  - 53
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1097
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja and Vukadinović, Maja",
year = "2023",
abstract = "The start of the 21st century marked the beginning of interactive warfare and the birth of
“militainment”, that refers to the presentation of war as an entertainment and the influx of
military discourse into the entertainment sector. As the distinctions between real and media
war become even more hazy, entertainment and spectacle play a bigger part in how conflicts
are portrayed. It is claimed that the war now invites audiences to enter the spectacle as
interactive participants through a variety of channels, from news coverage to online video
games to reality television. The article examines Stahl’s theory on „militainment” and the
logic of spectacle applied to media simulation of armed conflicts. War simulation in video
games is discussed in context of the glamorization of war, which raises numerous concerns
as emotionally engaging games have the potential to have a significant negative impact on
young people’s attitudes towards conflicts.",
publisher = "Beograd : Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka",
journal = "Politički život: časopis za analizu politike",
title = "The concept of militainment: war as media spectacle",
pages = "60-53",
number = "24",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1097"
}
Domazet, S.,& Vukadinović, M.. (2023). The concept of militainment: war as media spectacle. in Politički život: časopis za analizu politike
Beograd : Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka.(24), 53-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1097
Domazet S, Vukadinović M. The concept of militainment: war as media spectacle. in Politički život: časopis za analizu politike. 2023;(24):53-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1097 .
Domazet, Sanja, Vukadinović, Maja, "The concept of militainment: war as media spectacle" in Politički život: časopis za analizu politike, no. 24 (2023):53-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1097 .

Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima

Surlić, Stefan; Domazet, Sanja; Vukadinović, Maja

(Beograd : Fakultet političkih nauka, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Surlić, Stefan
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Vukadinović, Maja
PY  - 2023
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1093
AB  - U radu se analizira fenomen personalizacija politike u kontekstu rusko-ukrajinskog rata. Autori opisuju na koji način selebritizacija političkih lidera u
ratnim okolnostima ima za cilj društvenu mobilizaciju, a potom i polarizaciju. Personalizovani pristup u prikazu rata oslonio se na već ranije ustanovljene forme selebritizacije političkih lidera, a kroz uporedan pregled predstavljanja Putina i Zelenskog analiziran je instrumentalizovani medijski prostor
na globalnom, ali i nacionalnom nivou. Idealizovani ili demonizovani pri-
kazi dva lidera svedoče medijsku instrumentalizaciju koja napušta okvire
objektivnog izveštavanja i ovaploćuje se u neprekidnoj konzumeraciji infor-
macija i dezinformacija u vezi sa ratnim dešavanjima.
AB  - This paper offers an analysis of the phenomenon of political personalization
in the context of the Russian-Ukrainian war. The authors contend that
the celebrity status of political leaders during times of war is aimed at
mobilizing society, rather than providing objective reporting. By drawing
upon established forms of ‘celebrity’, the study examines the personalized
approach to the war through a comparative analysis of the presentations
of Putin and Zelenski. The instrumentation of the media space at both
the global and national levels is explored, whereby idealized or demonized
representations of the two leaders reflect a departure from objective
reporting. The consumption of information and misinformation pertaining
to the war events perpetuates media instrumentation, contributing to a
continuous cycle of consumption. This paper provides valuable insights into
the complexities of media manipulation in the context of political conflict
and its ramifications for public opinion and policy-making.
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Godišnjak
T1  - Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima
T1  - The personalization of politics in the Russo-Ukrainian war: polarized narratives in the media
EP  - 101
IS  - 29
SP  - 85
VL  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1093
ER  - 
@article{
author = "Surlić, Stefan and Domazet, Sanja and Vukadinović, Maja",
year = "2023",
abstract = "U radu se analizira fenomen personalizacija politike u kontekstu rusko-ukrajinskog rata. Autori opisuju na koji način selebritizacija političkih lidera u
ratnim okolnostima ima za cilj društvenu mobilizaciju, a potom i polarizaciju. Personalizovani pristup u prikazu rata oslonio se na već ranije ustanovljene forme selebritizacije političkih lidera, a kroz uporedan pregled predstavljanja Putina i Zelenskog analiziran je instrumentalizovani medijski prostor
na globalnom, ali i nacionalnom nivou. Idealizovani ili demonizovani pri-
kazi dva lidera svedoče medijsku instrumentalizaciju koja napušta okvire
objektivnog izveštavanja i ovaploćuje se u neprekidnoj konzumeraciji infor-
macija i dezinformacija u vezi sa ratnim dešavanjima., This paper offers an analysis of the phenomenon of political personalization
in the context of the Russian-Ukrainian war. The authors contend that
the celebrity status of political leaders during times of war is aimed at
mobilizing society, rather than providing objective reporting. By drawing
upon established forms of ‘celebrity’, the study examines the personalized
approach to the war through a comparative analysis of the presentations
of Putin and Zelenski. The instrumentation of the media space at both
the global and national levels is explored, whereby idealized or demonized
representations of the two leaders reflect a departure from objective
reporting. The consumption of information and misinformation pertaining
to the war events perpetuates media instrumentation, contributing to a
continuous cycle of consumption. This paper provides valuable insights into
the complexities of media manipulation in the context of political conflict
and its ramifications for public opinion and policy-making.",
publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Godišnjak",
title = "Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima, The personalization of politics in the Russo-Ukrainian war: polarized narratives in the media",
pages = "101-85",
number = "29",
volume = "17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1093"
}
Surlić, S., Domazet, S.,& Vukadinović, M.. (2023). Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima. in Godišnjak
Beograd : Fakultet političkih nauka., 17(29), 85-101.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1093
Surlić S, Domazet S, Vukadinović M. Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima. in Godišnjak. 2023;17(29):85-101.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1093 .
Surlić, Stefan, Domazet, Sanja, Vukadinović, Maja, "Personalizacija politike u rusko-ukrajinskom ratu: polarizovani narativi u medijima" in Godišnjak, 17, no. 29 (2023):85-101,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1093 .

Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера

Domazet, Sanja; Nadić, Darko P.

(Beograd : Srpsko sociološko društvo, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Nadić, Darko P.
PY  - 2022
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1274
AB  - Аустријски уметник Фриденсрајх Хундертвасер (Friedensreich
Hundertwasser) данас представља веродостојан пример човека као оствареног еколошког бића. Спајање уметности, архитектуре, политике и екологије у један утопистички
концепт усмерен ка будућности поставио је Хундертвасера не само као архитектонског
експериментатора већ и као специфичног визионара еколошке архитектуре. Током
свог читавог животног доба Хундертвасер се супротстављао „мејнстрим” култури и
материјализму, што је касније допринело његовој популарности. Наравно, та популарност је ограничена као и за оне кругове друштвених активиста који су сматрали
да архитектура мора да поседује „људски лик”. Био је човек који је кроз уметност,
познавање природе и њених процеса стварао ново поглавље у различитим областима
као што су сликарство и дизајн, па све до архитектуре и борбе за очување природе.
Овај рад се бави доприносом једног неконвенционалног уметника архитектури и
екологији. Уводно разматрање приближава значај одрживе архитектуре, док први
део рада представља кратки биографски осврт на Хундертвасеров лик и дело, као и
на његово разумевање живота. Други део рада фокусиран је на његово виђење значаја еколошког идентитета и места архитектуре у томе, а трећи део рада приказује
примере идеја одрживе градње и њихових могућих имплементација у пракси.
AB  - Austrian artist Friedensreich Hundertwasser today stands for a veritable example
of a man as an accomplished ecological being. The merging of art, architecture, politics, and
ecology into one utopian concept oriented towards the future positioned Hundertwasser not
only an architectural experimenter but also as a specific visionary of ecological architecture.
Throughout his lifetime, Hundertwasser opposed the so-called “mainstream” culture and
materialism, which later contributed to his popularity. This popularity is certainly limited just
as for those circles of social activists who believed that architecture must possess a “human
figure”. He was a man who, through art, knowledge of nature and its processes, created a
new chapter in various fields, such as painting and design, all the way to architecture and
the fight to preserve nature. This paper deals with the contribution of an unconventional
artist to architecture and ecology. The introductory discussion approximates the significance
of sustainable architecture, while the first part of the paper presents a brief biographical
overview of Hundertwasser’s character and oeuvre, as well as his understanding of life. The
second part of the paper focuses on his views of the importance of ecological identity and
the place of architecture in it, while the third part of the paper shows examples of the ideas
of sustainable construction and their possible implementation in practice.
PB  - Beograd : Srpsko sociološko društvo
T2  - Sociološki pregled
T1  - Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера
T1  - Sustainability and ecology in the architecture of Friedensreich Hundertwasser
EP  - 1031
IS  - 3
SP  - 1003
VL  - 56
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja and Nadić, Darko P.",
year = "2022",
abstract = "Аустријски уметник Фриденсрајх Хундертвасер (Friedensreich
Hundertwasser) данас представља веродостојан пример човека као оствареног еколошког бића. Спајање уметности, архитектуре, политике и екологије у један утопистички
концепт усмерен ка будућности поставио је Хундертвасера не само као архитектонског
експериментатора већ и као специфичног визионара еколошке архитектуре. Током
свог читавог животног доба Хундертвасер се супротстављао „мејнстрим” култури и
материјализму, што је касније допринело његовој популарности. Наравно, та популарност је ограничена као и за оне кругове друштвених активиста који су сматрали
да архитектура мора да поседује „људски лик”. Био је човек који је кроз уметност,
познавање природе и њених процеса стварао ново поглавље у различитим областима
као што су сликарство и дизајн, па све до архитектуре и борбе за очување природе.
Овај рад се бави доприносом једног неконвенционалног уметника архитектури и
екологији. Уводно разматрање приближава значај одрживе архитектуре, док први
део рада представља кратки биографски осврт на Хундертвасеров лик и дело, као и
на његово разумевање живота. Други део рада фокусиран је на његово виђење значаја еколошког идентитета и места архитектуре у томе, а трећи део рада приказује
примере идеја одрживе градње и њихових могућих имплементација у пракси., Austrian artist Friedensreich Hundertwasser today stands for a veritable example
of a man as an accomplished ecological being. The merging of art, architecture, politics, and
ecology into one utopian concept oriented towards the future positioned Hundertwasser not
only an architectural experimenter but also as a specific visionary of ecological architecture.
Throughout his lifetime, Hundertwasser opposed the so-called “mainstream” culture and
materialism, which later contributed to his popularity. This popularity is certainly limited just
as for those circles of social activists who believed that architecture must possess a “human
figure”. He was a man who, through art, knowledge of nature and its processes, created a
new chapter in various fields, such as painting and design, all the way to architecture and
the fight to preserve nature. This paper deals with the contribution of an unconventional
artist to architecture and ecology. The introductory discussion approximates the significance
of sustainable architecture, while the first part of the paper presents a brief biographical
overview of Hundertwasser’s character and oeuvre, as well as his understanding of life. The
second part of the paper focuses on his views of the importance of ecological identity and
the place of architecture in it, while the third part of the paper shows examples of the ideas
of sustainable construction and their possible implementation in practice.",
publisher = "Beograd : Srpsko sociološko društvo",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера, Sustainability and ecology in the architecture of Friedensreich Hundertwasser",
pages = "1031-1003",
number = "3",
volume = "56"
}
Domazet, S.,& Nadić, D. P.. (2022). Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера. in Sociološki pregled
Beograd : Srpsko sociološko društvo., 56(3), 1003-1031.
Domazet S, Nadić DP. Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера. in Sociološki pregled. 2022;56(3):1003-1031..
Domazet, Sanja, Nadić, Darko P., "Одрживост и екологија у архитектури Фриденсрајха Хундертвасера" in Sociološki pregled, 56, no. 3 (2022):1003-1031.

Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka

Domazet, Sanja

(Beograd : Fakultet političkih nauka, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1102
AB  - U ovom radu biće istražen pojam, način stvaranja, razvoj, efekti i relevantnost dokumentarnog romana, kao novog literarno-novinarskog žanra u
stvaralaštvu drugog talasa „novog žurnalizma”, nastalog tokom šezdesetih
i sedamdesetih godina XX veka. U radu će biti analizirani dokumentarni
romani nastali tokom ere novog žurnalizma, kao i dokumentarni romani pisani tokom 21. veka, nastali u okviru literarnog žurnalizma, gde su
kombinovana fakta zajedno sa književnim pripovedanjem. Analizom dela
„Niko i ništa u Parizu i Londonu” Džordža Orvela, romana novinarke Lise
Tadeo, „Tri žene”, i ispovednog, dokumentarnog romana Orijane Falači,
„Pismo nerođenom detetu”, biće pokazan način i postupak pisanja non-
fikcijskih književnih dela čiji su osnovi dokumenti kao građa koja je preobražena u skladu sa zahtevima prvorazredne literature. U ovom radu pokazaćemo kako je tokom poslednje decenije XXI veka dokumentarni roman
postao vodeći literarni žanr.
AB  - This paper will explore the concept, method of creation, effects, relevance
and development of the documentary novel, as a new literary-journalistic genre in the creation of the second wave of “new journalism”, created
during the 60s and 70s of the XX century. The paper will analyze documentary novels created during the era of new journalism, as well as documentary novels written during the 21st century, created within literary
journalism, where facts are combined with a narrative characteristic of literature. An analysis of George Orwell’s “Nobody and Nothing in Paris and
London”, a novel by journalist Lisa Tadeo, “Three Women”, a confessional, documentary novel by Oriana Fallaci, “Letter to an Unborn Child”, will
show the manner and procedure of writing nonfiction literary works based
on documents. as material that has been transformed in accordance with
the requirements of top literature. In this paper, we will show how during the last decade of the 21st century, the documentary novel became the
leading literary genre.
PB  - Beograd : Fakultet političkih nauka
T2  - Godišnjak
T1  - Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka
T1  - Documentary novel as the leading genre of literary journalism in 21st century
EP  - 241
IS  - 24
SP  - 223
VL  - 14
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1102
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2020",
abstract = "U ovom radu biće istražen pojam, način stvaranja, razvoj, efekti i relevantnost dokumentarnog romana, kao novog literarno-novinarskog žanra u
stvaralaštvu drugog talasa „novog žurnalizma”, nastalog tokom šezdesetih
i sedamdesetih godina XX veka. U radu će biti analizirani dokumentarni
romani nastali tokom ere novog žurnalizma, kao i dokumentarni romani pisani tokom 21. veka, nastali u okviru literarnog žurnalizma, gde su
kombinovana fakta zajedno sa književnim pripovedanjem. Analizom dela
„Niko i ništa u Parizu i Londonu” Džordža Orvela, romana novinarke Lise
Tadeo, „Tri žene”, i ispovednog, dokumentarnog romana Orijane Falači,
„Pismo nerođenom detetu”, biće pokazan način i postupak pisanja non-
fikcijskih književnih dela čiji su osnovi dokumenti kao građa koja je preobražena u skladu sa zahtevima prvorazredne literature. U ovom radu pokazaćemo kako je tokom poslednje decenije XXI veka dokumentarni roman
postao vodeći literarni žanr., This paper will explore the concept, method of creation, effects, relevance
and development of the documentary novel, as a new literary-journalistic genre in the creation of the second wave of “new journalism”, created
during the 60s and 70s of the XX century. The paper will analyze documentary novels created during the era of new journalism, as well as documentary novels written during the 21st century, created within literary
journalism, where facts are combined with a narrative characteristic of literature. An analysis of George Orwell’s “Nobody and Nothing in Paris and
London”, a novel by journalist Lisa Tadeo, “Three Women”, a confessional, documentary novel by Oriana Fallaci, “Letter to an Unborn Child”, will
show the manner and procedure of writing nonfiction literary works based
on documents. as material that has been transformed in accordance with
the requirements of top literature. In this paper, we will show how during the last decade of the 21st century, the documentary novel became the
leading literary genre.",
publisher = "Beograd : Fakultet političkih nauka",
journal = "Godišnjak",
title = "Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka, Documentary novel as the leading genre of literary journalism in 21st century",
pages = "241-223",
number = "24",
volume = "14",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1102"
}
Domazet, S.. (2020). Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka. in Godišnjak
Beograd : Fakultet političkih nauka., 14(24), 223-241.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1102
Domazet S. Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka. in Godišnjak. 2020;14(24):223-241.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1102 .
Domazet, Sanja, "Dokumentarni roman kao vodeći literarno-novinarski žanr 21. veka" in Godišnjak, 14, no. 24 (2020):223-241,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_1102 .

Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia

Domazet, Sanja; Nikolić, Jelena Z.

(Sociološko društvo Srbije, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
AU  - Nikolić, Jelena Z.
PY  - 2020
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/789
AB  - The contemporary media culture in Serbia has been marked by two trends - democratization and transformation of the media. These parallel processes on the eve of the 21st century led to the decrease in informative contents and the increase in the entertainment ones. Therefore, reality shows take primacy in Serbia, no longer being an exclusive feature of the television. This paper is aimed at researching and describing the ways in which informative contents in the Serbian media have been replaced by television reality contents, as well as the ways in which the printed media and internet portals inform about them. By the qualitative method of content analysis, this paper realizes its goal to fathom the mechanisms of the transposition of the informative content into the entertainment one, thus deconstructing journalistic practices. The results will indicate that the domestic portals relate to realities in two ways - the first and less common modality is ignoring, while the second implies uncritical acceptance of this type of content, which creates fertile soil for the development and maintenance of the so-called reality culture.
AB  - Savremenu medijsku kulturu u Srbiji obeležila su dva trenda - demokratizacija i transformacija medija. Ovi paralelni procesi na pragu 21. veka vodili su smanjenju informativnih, a povećanju zabavnih sadržaja. Tako u Srbiji primat dobijaju rijaliti programi, koji prestaju da budu odličje isključivo televizije. Cilj rada je da istraži i opiše na koje načine informativne sadržaje u srpskim medijima zamenjuju televizijski rijaliti sadržaji, kao i načine na koje o njima izveštavaju kako štampani mediji, tako i internet portali. Kvalitativnom metodom analize sadržaja ostvaruje se intencija rada da se pronikne u mehanizme transponovanja informativnog sadržaja u zabavni i dekonstruišu žurnalističke prakse. Rezultati će ukazati da se domaći portali dvojako odnose prema rijalitijima - prvi i ređi modalitet je ignorisanje, dok drugi podrazumeva nekritičko preuzimanje ove vrste sadržaja, čime se stvara pogodno tlo za razvoj i održanje takozvane rijaliti kulture.
PB  - Sociološko društvo Srbije, Beograd
T2  - Sociološki pregled
T1  - Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia
T1  - Rijaliti kultura kao preovlađujući kulturni format u Srbiji
EP  - 1363
IS  - 4
SP  - 1346
VL  - 54
DO  - 10.5937/socpreg54-29530
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja and Nikolić, Jelena Z.",
year = "2020",
abstract = "The contemporary media culture in Serbia has been marked by two trends - democratization and transformation of the media. These parallel processes on the eve of the 21st century led to the decrease in informative contents and the increase in the entertainment ones. Therefore, reality shows take primacy in Serbia, no longer being an exclusive feature of the television. This paper is aimed at researching and describing the ways in which informative contents in the Serbian media have been replaced by television reality contents, as well as the ways in which the printed media and internet portals inform about them. By the qualitative method of content analysis, this paper realizes its goal to fathom the mechanisms of the transposition of the informative content into the entertainment one, thus deconstructing journalistic practices. The results will indicate that the domestic portals relate to realities in two ways - the first and less common modality is ignoring, while the second implies uncritical acceptance of this type of content, which creates fertile soil for the development and maintenance of the so-called reality culture., Savremenu medijsku kulturu u Srbiji obeležila su dva trenda - demokratizacija i transformacija medija. Ovi paralelni procesi na pragu 21. veka vodili su smanjenju informativnih, a povećanju zabavnih sadržaja. Tako u Srbiji primat dobijaju rijaliti programi, koji prestaju da budu odličje isključivo televizije. Cilj rada je da istraži i opiše na koje načine informativne sadržaje u srpskim medijima zamenjuju televizijski rijaliti sadržaji, kao i načine na koje o njima izveštavaju kako štampani mediji, tako i internet portali. Kvalitativnom metodom analize sadržaja ostvaruje se intencija rada da se pronikne u mehanizme transponovanja informativnog sadržaja u zabavni i dekonstruišu žurnalističke prakse. Rezultati će ukazati da se domaći portali dvojako odnose prema rijalitijima - prvi i ređi modalitet je ignorisanje, dok drugi podrazumeva nekritičko preuzimanje ove vrste sadržaja, čime se stvara pogodno tlo za razvoj i održanje takozvane rijaliti kulture.",
publisher = "Sociološko društvo Srbije, Beograd",
journal = "Sociološki pregled",
title = "Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia, Rijaliti kultura kao preovlađujući kulturni format u Srbiji",
pages = "1363-1346",
number = "4",
volume = "54",
doi = "10.5937/socpreg54-29530"
}
Domazet, S.,& Nikolić, J. Z.. (2020). Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia. in Sociološki pregled
Sociološko društvo Srbije, Beograd., 54(4), 1346-1363.
https://doi.org/10.5937/socpreg54-29530
Domazet S, Nikolić JZ. Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia. in Sociološki pregled. 2020;54(4):1346-1363.
doi:10.5937/socpreg54-29530 .
Domazet, Sanja, Nikolić, Jelena Z., "Reality culture as a prevailing cultural format in Serbia" in Sociološki pregled, 54, no. 4 (2020):1346-1363,
https://doi.org/10.5937/socpreg54-29530 . .
2

Critical thinking on Serbian digital portals

Domazet, Sanja

(Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/786
AB  - The paper explores critical thinking in columns as a genre of analytical journalism, taking on the peculiarities of digital media such as hypertextuality, multimedia and interactivity. Through an analysis of over eighty columns from various portals, the topics of columns in online journalism will be considered, deriving which journalists write analytically today and whether they write critically. The research sample has enabled analysis of 85 columns published in the period from July 1 to July 31, 2020 on the N1, Nova.rs and Pečat portals. Out of the total of 85 published columns in the given period, 13 columns were published on the N1 television portal, 19 on the Pečat portal and 53 on the Nova.rs portal. The main goal of the research was to determine whether and to what extent critical thinking was present on these online portals.
AB  - U radu će biti istraženo kritičko mišljenje u kolumnama, kao analitičkom novinarskom žanru, kroz koji novinar iznosi krajnje ličan, slobodan, subjektivni stav. Specifičnost je što smo se opredelili da predmet analize budu kolumne na digitalnim portalima, koje delom liče na ovaj žanr u štampanim medijima, ali poprimaju osobenosti digitalnih medija kao što su hipertekstualnost, multimedijalnost i interaktivnost... Kroz analizu preko osamdeset kolumni sa tri različita portala, biće ukazano koje su dominantne teme kolumni u onlajn novinarstvu, koji novinari danas pišu analitički i da li pišu kritički. Uzorak istraživanja čini 85 kolumni objavljenih u periodu od 1. do 31. jula 2020. na portalima "N1", "Nova.rs" i "Pečat". Od ukupnog broja analiziranih kolumni u datom periodu, na portalu televizije "N1"objavljeno je 13, na portalu "Pečata" 19, a na portalu "Nova.rs " 53 kolumne. Glavni cilj istraživanja je bio da se utvrdi u kojoj meri postoji i na koji način komunicira sa publikom kritičko mišljenje na onlajn portalima.
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T1  - Critical thinking on Serbian digital portals
T1  - Kritičko mišljenje na srpskim digitalnim portalima
EP  - 182
IS  - 169
SP  - 164
DO  - 10.5937/kultura2069164D
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2020",
abstract = "The paper explores critical thinking in columns as a genre of analytical journalism, taking on the peculiarities of digital media such as hypertextuality, multimedia and interactivity. Through an analysis of over eighty columns from various portals, the topics of columns in online journalism will be considered, deriving which journalists write analytically today and whether they write critically. The research sample has enabled analysis of 85 columns published in the period from July 1 to July 31, 2020 on the N1, Nova.rs and Pečat portals. Out of the total of 85 published columns in the given period, 13 columns were published on the N1 television portal, 19 on the Pečat portal and 53 on the Nova.rs portal. The main goal of the research was to determine whether and to what extent critical thinking was present on these online portals., U radu će biti istraženo kritičko mišljenje u kolumnama, kao analitičkom novinarskom žanru, kroz koji novinar iznosi krajnje ličan, slobodan, subjektivni stav. Specifičnost je što smo se opredelili da predmet analize budu kolumne na digitalnim portalima, koje delom liče na ovaj žanr u štampanim medijima, ali poprimaju osobenosti digitalnih medija kao što su hipertekstualnost, multimedijalnost i interaktivnost... Kroz analizu preko osamdeset kolumni sa tri različita portala, biće ukazano koje su dominantne teme kolumni u onlajn novinarstvu, koji novinari danas pišu analitički i da li pišu kritički. Uzorak istraživanja čini 85 kolumni objavljenih u periodu od 1. do 31. jula 2020. na portalima "N1", "Nova.rs" i "Pečat". Od ukupnog broja analiziranih kolumni u datom periodu, na portalu televizije "N1"objavljeno je 13, na portalu "Pečata" 19, a na portalu "Nova.rs " 53 kolumne. Glavni cilj istraživanja je bio da se utvrdi u kojoj meri postoji i na koji način komunicira sa publikom kritičko mišljenje na onlajn portalima.",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura",
title = "Critical thinking on Serbian digital portals, Kritičko mišljenje na srpskim digitalnim portalima",
pages = "182-164",
number = "169",
doi = "10.5937/kultura2069164D"
}
Domazet, S.. (2020). Critical thinking on Serbian digital portals. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(169), 164-182.
https://doi.org/10.5937/kultura2069164D
Domazet S. Critical thinking on Serbian digital portals. in Kultura. 2020;(169):164-182.
doi:10.5937/kultura2069164D .
Domazet, Sanja, "Critical thinking on Serbian digital portals" in Kultura, no. 169 (2020):164-182,
https://doi.org/10.5937/kultura2069164D . .

Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism

Domazet, Sanja

(Matica srpska, Novi Sad, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/672
AB  - Jovan Skerlić was the first modern Serbian critic, whose influence is reaching to this day. He was one of the strongest pillars of Serbian culture, previously built by Vuk Karadžic, Dositej Obradović, Svetozar Marković. He was not only the most prominent literary critic, he was also one of the most prominent ideologues of the epoch and significantly contributed to the formation of a national Serbian being. Theorists of culture consider his work as valuable as the anthropological theory of Jovan Cvijić or the linguistic study of Aleksandar Belić. It is obvious that Skerlić's work exceeded his literary engagement, although he was first among all to be remembered. Essentially, his work was a kind of cultural mission, whose crown was the uniting of South Slavs. As a critic, he encompassed two centuries of Serbian literature, expressing its developmental path. The Slovenian course of talent was followed by him and throughout his life he was trained. It was only in the fifties of the twentieth century that his real contribution and creativity were apreciated, which was diverse, but in which everything was connected. Skerlić is the author of unprecedented "History of new Serbian literature". He did not have successors or followers, because the power of his gift was so great that he directed other critics to other areas. Jovan Skerlić was truly the creator of a clear, accurate, logically convincing writing, called "the Belgrade school". Writing, advocating for the freedom of spirit and art, being an erudite, writing an Impressionist criticism model, was open to the influence of foreign writers (especially French). Serbia has never had such educated, influential and influential critics before, nor it has them now. This paper shows how Jovan Skerlić's way of constructing his style of critique made a unity between expressions, ethics and esthetics. Therefore, his journalistic genre of literary critique made a new elite literary genre of critique possible.
AB  - U ovom radu se izučava delo Jovana Skerlića kao prvog modernog srpskog književnog kritičara, koji je svojim delovanjem uticao na savremenike. U radu ćemo se baviti specifičnim kritičarskim stilom kojim je Skerlić pisao, kompozicijom njegovih kritika, njegovim odnosom prema idealnoj kritici. Glavna pretpostavka rada je da je Jovan Skerlić kao kritičar uspeo da ujedini stilsko, etičko i estetsko. Skerlićevo obrazovanje i odlično poznavanje književnih prilika pomoglo je formiranju njegovog kritičarskog modela: pisao je beletrističko-analitički hibridni novinarski žanr, ali je od kritike, kao novinarskog, uspeo da napravi elitni književni žanr. Samog Skerlića posmatraćemo i očima savremenika, literata i istoričara, ali i kao osobu sa snažnom književnokritičarskom misijom.
PB  - Matica srpska, Novi Sad
T2  - Zbornik Matice srpske za književnost i jezik
T1  - Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism
T1  - Jovan Skerlić - utemeljivač književne kritike kao relevantnog analitičkog novinarskog žanra
EP  - 143
IS  - 1
SP  - 131
VL  - 66
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_672
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2018",
abstract = "Jovan Skerlić was the first modern Serbian critic, whose influence is reaching to this day. He was one of the strongest pillars of Serbian culture, previously built by Vuk Karadžic, Dositej Obradović, Svetozar Marković. He was not only the most prominent literary critic, he was also one of the most prominent ideologues of the epoch and significantly contributed to the formation of a national Serbian being. Theorists of culture consider his work as valuable as the anthropological theory of Jovan Cvijić or the linguistic study of Aleksandar Belić. It is obvious that Skerlić's work exceeded his literary engagement, although he was first among all to be remembered. Essentially, his work was a kind of cultural mission, whose crown was the uniting of South Slavs. As a critic, he encompassed two centuries of Serbian literature, expressing its developmental path. The Slovenian course of talent was followed by him and throughout his life he was trained. It was only in the fifties of the twentieth century that his real contribution and creativity were apreciated, which was diverse, but in which everything was connected. Skerlić is the author of unprecedented "History of new Serbian literature". He did not have successors or followers, because the power of his gift was so great that he directed other critics to other areas. Jovan Skerlić was truly the creator of a clear, accurate, logically convincing writing, called "the Belgrade school". Writing, advocating for the freedom of spirit and art, being an erudite, writing an Impressionist criticism model, was open to the influence of foreign writers (especially French). Serbia has never had such educated, influential and influential critics before, nor it has them now. This paper shows how Jovan Skerlić's way of constructing his style of critique made a unity between expressions, ethics and esthetics. Therefore, his journalistic genre of literary critique made a new elite literary genre of critique possible., U ovom radu se izučava delo Jovana Skerlića kao prvog modernog srpskog književnog kritičara, koji je svojim delovanjem uticao na savremenike. U radu ćemo se baviti specifičnim kritičarskim stilom kojim je Skerlić pisao, kompozicijom njegovih kritika, njegovim odnosom prema idealnoj kritici. Glavna pretpostavka rada je da je Jovan Skerlić kao kritičar uspeo da ujedini stilsko, etičko i estetsko. Skerlićevo obrazovanje i odlično poznavanje književnih prilika pomoglo je formiranju njegovog kritičarskog modela: pisao je beletrističko-analitički hibridni novinarski žanr, ali je od kritike, kao novinarskog, uspeo da napravi elitni književni žanr. Samog Skerlića posmatraćemo i očima savremenika, literata i istoričara, ali i kao osobu sa snažnom književnokritičarskom misijom.",
publisher = "Matica srpska, Novi Sad",
journal = "Zbornik Matice srpske za književnost i jezik",
title = "Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism, Jovan Skerlić - utemeljivač književne kritike kao relevantnog analitičkog novinarskog žanra",
pages = "143-131",
number = "1",
volume = "66",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_672"
}
Domazet, S.. (2018). Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism. in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik
Matica srpska, Novi Sad., 66(1), 131-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_672
Domazet S. Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism. in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik. 2018;66(1):131-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_672 .
Domazet, Sanja, "Jovan Skerlić: The founder of literary critique as an analytic genre in journalism" in Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 66, no. 1 (2018):131-143,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_672 .

Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich

Domazet, Sanja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/634
AB  - U ovom radu razmatraćemo pojam, način upotrebe, efekte i relevantnost kreativnog intervjua, kao bazičnog elementa u stvaralaštvu prve novinarke na planeti, koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost 2015. godine, Svetlane Aleksijevič (Svetlana Aleksievič). U radu će biti analizirana njena dela nastala višedecenijskim intervjuisanjem marginalizovanih društvenih grupa, političkim odlukama spretno sklonjenim u senku (to su žene koje su učestvovale u Drugom svetskom ratu, akteri koji su preživeli katastrofu u Černobilju, sovjetski vojnici - učesnici rata u Avganistanu…). Analizom dela "Černobiljska molitva" biće pokazan način i postupak intervjuisanja Svetlane Aleksijevič, pažljiv izbor sagovornika, strukturu i konstrukciju postavljenih pitanja, analizirana dramaturgija njenih intervjua i komponovanje knjiga dokumentarne proze, koja je sama autorka nazvala "romanima glasova". Biće pokazano mesto intervjua u postnovinarstvu i novom žurnalizmu, analiziran postupak nastanka nefikcijskih romana, sa kojim je prvo započeo Truman Kapot (Truman Capote), novinar-književnik koji je i uzor Svetlani Aleksijevič.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich
T1  - Kreativni intervju kao bazični element stvaralaštva dobitnice Nobelove nagrade Svetlane Aleksijevič
EP  - 164
IS  - 18
SP  - 155
VL  - 11
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_634
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2017",
abstract = "U ovom radu razmatraćemo pojam, način upotrebe, efekte i relevantnost kreativnog intervjua, kao bazičnog elementa u stvaralaštvu prve novinarke na planeti, koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost 2015. godine, Svetlane Aleksijevič (Svetlana Aleksievič). U radu će biti analizirana njena dela nastala višedecenijskim intervjuisanjem marginalizovanih društvenih grupa, političkim odlukama spretno sklonjenim u senku (to su žene koje su učestvovale u Drugom svetskom ratu, akteri koji su preživeli katastrofu u Černobilju, sovjetski vojnici - učesnici rata u Avganistanu…). Analizom dela "Černobiljska molitva" biće pokazan način i postupak intervjuisanja Svetlane Aleksijevič, pažljiv izbor sagovornika, strukturu i konstrukciju postavljenih pitanja, analizirana dramaturgija njenih intervjua i komponovanje knjiga dokumentarne proze, koja je sama autorka nazvala "romanima glasova". Biće pokazano mesto intervjua u postnovinarstvu i novom žurnalizmu, analiziran postupak nastanka nefikcijskih romana, sa kojim je prvo započeo Truman Kapot (Truman Capote), novinar-književnik koji je i uzor Svetlani Aleksijevič.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich, Kreativni intervju kao bazični element stvaralaštva dobitnice Nobelove nagrade Svetlane Aleksijevič",
pages = "164-155",
number = "18",
volume = "11",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_634"
}
Domazet, S.. (2017). Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 11(18), 155-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_634
Domazet S. Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2017;11(18):155-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_634 .
Domazet, Sanja, "Creative interview as the basic element of the Nobel peace prize winner Svetlana Aleksievich" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 11, no. 18 (2017):155-164,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_634 .

The measure of culture in cultural sections

Domazet, Sanja

(Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd, 2012)

TY  - JOUR
AU  - Domazet, Sanja
PY  - 2012
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/381
AB  - We live in a time when our lives are saturated with information. We daily receive numerous messages through various media outlets. For example, in the US, during one year, about 200 000 books are published, approximately 70 million hours of programs are broadcast by radio stations and about 58 million hours of television programs are produced. 'From the day of your birth until today more information was produced than during all recorded history before you, while half the total number of all scientists in history lives and produces information today.' Every year we publish more books. If you decided to read everything that has been published in one year, you would have to read one book every three minutes, which is about five hundred books a day. This, of course, only refers to the latest world production, and not the classics. Question is how many of the newly published books are read, how and how much the books and culture in general are covered in commentaries, how well the journalists are trained and if they are at all capable of selecting, clarifying and structuring such a horrific amount of information for us at a time of world crisis which has devastated Serbia as well in material, cultural and also media-related sense. A year ago results were published in Serbia of a study conducted by master student of the Faculty of political sciences in Belgrade who investigated the treatment of the book in Serbian media. These results were far from encouraging - apart from Radio Belgrade 2 and special weekend newspaper additions dedicated to book reviews, the book is generally neglected in the Serbian printed media, while the book reports themselves lack the necessary serious approach and deeper pondering. Focus of this paper is monitoring and analysis of cultural contributions in three daily newspapers, the Politika, the Večernje novosti and the Danas over a period 29.09.2012 - 2.10.2012. Its purpose was to show the content of these cultural sections , to make a comparative analysis of their content and quality of content, as well as to pinpoint the basic topics covered and pursue the question if the printed media create contents that raise public attention. The analysis had an empirical and conceptual approach, and covered quantity and quality baselines.
AB  - Vek u kome živimo doba je kada smo prezasićeni informacijama. Tokom jedne godine, u SAD se, na primer, objavi oko 200 000 knjiga, radio- stanice emituju približno 70 miliona sati programa, dok televizije proizvode oko 58 miliona sati televizijskog programa. 'Od dana vašeg rođenja proizvedeno je više informacija nego tokom čitave zabeležene istorije pre njega, a polovina ukupnog broja naučnika u našoj istoriji živi danas i proizvodi informacije.' 1 Ako biste se odlučili da pročitate sve ono što je objavljeno tokom jedne godine, morali biste da pročitate po jednu knjigu na svaka tri minuta, odnosno oko pet stotina knjiga dnevno. Ovo se naravno odnosi samo na noviju svetsku produkciju, a ne i na klasike. Postavlja se pitanje koliko se od novih, upravo objavljenih, knjiga zaista pročita, koliko se i kako o knjizi i kulturi u celini piše, koliko su novinari sami obrazovani, i koliko su u stanju da nam ovu zastrašujuću količinu informacija selektuju, pojasne i strukturišu, u doba sveopšte krize, koja je zahvatila i Srbiju, pustošeći je i na materijalnom, ali i na svim ostalim poljima, pa i kulturnom i medijskom. Pre godinu dana objavljeni su kod nas rezultati do kojih su došli studenti master studija Fakulteta političkih nauka u Beogradu, a koji su proučavali tretman knjige u srpskim medijima. Rezultati su bili daleko od ohrabrujućih - osim Radio Beograda 2 i specijalizovanih dodataka posvećenih knjizi, koji se objavljuju kao dodaci dnevnim listovima, uvek vikendom, o knjizi se u srpskim štampanim medijima ne piše dovoljno, a izveštava se bez neophodne studioznosti i dubljeg poniranja. Ovaj rad fokusirao se na praćenje i analizu kulturnih rubrika u tri srpska dnevna lista, 'Politici', 'Večernjim novostima' i 'Danasu', tokom perioda od 26.09. do 2.10 2012. i ima za cilj da pokaže šta danas sadrže kulturne rubrike u ova tri štampana medija, međusobnu komparaciju njihovog sadržaja i kvaliteta, baš kao i koje su osnovne teme o kojima se piše, koji su novinarski žanrovi najčešće zastupljeni.
PB  - Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd
T2  - Kultura
T1  - The measure of culture in cultural sections
T1  - Koliko je kulture u kulturnim rubrikama
EP  - 184
IS  - 137
SP  - 172
DO  - 10.5937/kultura1237172D
ER  - 
@article{
author = "Domazet, Sanja",
year = "2012",
abstract = "We live in a time when our lives are saturated with information. We daily receive numerous messages through various media outlets. For example, in the US, during one year, about 200 000 books are published, approximately 70 million hours of programs are broadcast by radio stations and about 58 million hours of television programs are produced. 'From the day of your birth until today more information was produced than during all recorded history before you, while half the total number of all scientists in history lives and produces information today.' Every year we publish more books. If you decided to read everything that has been published in one year, you would have to read one book every three minutes, which is about five hundred books a day. This, of course, only refers to the latest world production, and not the classics. Question is how many of the newly published books are read, how and how much the books and culture in general are covered in commentaries, how well the journalists are trained and if they are at all capable of selecting, clarifying and structuring such a horrific amount of information for us at a time of world crisis which has devastated Serbia as well in material, cultural and also media-related sense. A year ago results were published in Serbia of a study conducted by master student of the Faculty of political sciences in Belgrade who investigated the treatment of the book in Serbian media. These results were far from encouraging - apart from Radio Belgrade 2 and special weekend newspaper additions dedicated to book reviews, the book is generally neglected in the Serbian printed media, while the book reports themselves lack the necessary serious approach and deeper pondering. Focus of this paper is monitoring and analysis of cultural contributions in three daily newspapers, the Politika, the Večernje novosti and the Danas over a period 29.09.2012 - 2.10.2012. Its purpose was to show the content of these cultural sections , to make a comparative analysis of their content and quality of content, as well as to pinpoint the basic topics covered and pursue the question if the printed media create contents that raise public attention. The analysis had an empirical and conceptual approach, and covered quantity and quality baselines., Vek u kome živimo doba je kada smo prezasićeni informacijama. Tokom jedne godine, u SAD se, na primer, objavi oko 200 000 knjiga, radio- stanice emituju približno 70 miliona sati programa, dok televizije proizvode oko 58 miliona sati televizijskog programa. 'Od dana vašeg rođenja proizvedeno je više informacija nego tokom čitave zabeležene istorije pre njega, a polovina ukupnog broja naučnika u našoj istoriji živi danas i proizvodi informacije.' 1 Ako biste se odlučili da pročitate sve ono što je objavljeno tokom jedne godine, morali biste da pročitate po jednu knjigu na svaka tri minuta, odnosno oko pet stotina knjiga dnevno. Ovo se naravno odnosi samo na noviju svetsku produkciju, a ne i na klasike. Postavlja se pitanje koliko se od novih, upravo objavljenih, knjiga zaista pročita, koliko se i kako o knjizi i kulturi u celini piše, koliko su novinari sami obrazovani, i koliko su u stanju da nam ovu zastrašujuću količinu informacija selektuju, pojasne i strukturišu, u doba sveopšte krize, koja je zahvatila i Srbiju, pustošeći je i na materijalnom, ali i na svim ostalim poljima, pa i kulturnom i medijskom. Pre godinu dana objavljeni su kod nas rezultati do kojih su došli studenti master studija Fakulteta političkih nauka u Beogradu, a koji su proučavali tretman knjige u srpskim medijima. Rezultati su bili daleko od ohrabrujućih - osim Radio Beograda 2 i specijalizovanih dodataka posvećenih knjizi, koji se objavljuju kao dodaci dnevnim listovima, uvek vikendom, o knjizi se u srpskim štampanim medijima ne piše dovoljno, a izveštava se bez neophodne studioznosti i dubljeg poniranja. Ovaj rad fokusirao se na praćenje i analizu kulturnih rubrika u tri srpska dnevna lista, 'Politici', 'Večernjim novostima' i 'Danasu', tokom perioda od 26.09. do 2.10 2012. i ima za cilj da pokaže šta danas sadrže kulturne rubrike u ova tri štampana medija, međusobnu komparaciju njihovog sadržaja i kvaliteta, baš kao i koje su osnovne teme o kojima se piše, koji su novinarski žanrovi najčešće zastupljeni.",
publisher = "Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd",
journal = "Kultura",
title = "The measure of culture in cultural sections, Koliko je kulture u kulturnim rubrikama",
pages = "184-172",
number = "137",
doi = "10.5937/kultura1237172D"
}
Domazet, S.. (2012). The measure of culture in cultural sections. in Kultura
Zavod za proučavanje kulturnog razvitka, Beograd.(137), 172-184.
https://doi.org/10.5937/kultura1237172D
Domazet S. The measure of culture in cultural sections. in Kultura. 2012;(137):172-184.
doi:10.5937/kultura1237172D .
Domazet, Sanja, "The measure of culture in cultural sections" in Kultura, no. 137 (2012):172-184,
https://doi.org/10.5937/kultura1237172D . .