Temperament and structure of personality disorder symptoms

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/175013/RS//

Temperament and structure of personality disorder symptoms (en)
Темперамент и структура симптома поремећаја личности (sr)
Temperament i struktura simptoma poremećaja ličnosti (sr_RS)
Authors

Publications

Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD

Džamonja-Ignjatović, Tamara; Divac-Jovanović, Mirjana; Milanović, Marko; Dimitrijević, Milica

(Institut za mentalno zdravlje, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Džamonja-Ignjatović, Tamara
AU  - Divac-Jovanović, Mirjana
AU  - Milanović, Marko
AU  - Dimitrijević, Milica
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/445
AB  - Defense mechanisms are psychological constructs of key importance for the assessment of personality and planning therapeutic process. Their assessment is mainly based on interview, observation and projective techniques. Questionnaires, as the self-assessment techniques, apparently are not suitable method for unconscious processes such as defense mechanisms. The paper presents the results of construction of the questionnaire for the assessment of defense mechanisms, abbreviated called MOD (Mechanisms of Defense), which represents an attempt to clarify conceptualization and operationalization of these constructs through a variety of behavioral and emotional manifestations, personal attitudes and beliefs, patterns of interpersonal relationships and feedback from environment. Research objectives included testing of metric characteristics and the factor structure of the questionnaire, as well as its validity for differentiating subjects from clinical and non-clinical populations. The questionnaire has 110 items assessed at the 5-point Likert scale for evaluation of 20 defense mechanisms. The sample consisted of 194 subjects of both sexes, of which 136 students of psychology and social work and 58 nonpsychotic patients from clinical populations. The results showed that the reliability of the scale varies from high to unsatisfactory (Cronbach alpha .82- .35), although for most subscales is around .65-.70. The most of defense mechanisms has one factor structure, whereas from about a third of the subscales two principal components were isolated. Analysis of the structure of mature defense mechanisms clearly derived out four factors corresponding to the presumed mechanisms of defense, while for the groups of neurotic and immature mechanisms were not obtained pure solutions. The questionnaire successfully differentiate clinical from non-clinical sample, based on higher scores on mature and lower scores on immature mechanisms, while the groups did not differ significantly on the neurotic mechanisms. It can be concluded that the questionnaire MOD has the potential to become useful diagnostic instrument for the personality assessment after improvement of some subscales and items.
AB  - Mehanizmi odbrane su psihološki konstrukati od ključnog značaja za procenu ličnosti i planiranje psihoterapijskog procesa. U njihovoj proceni uglavnom se oslanjamo na naturalističke izvore procene i projektivne tehnike, dok upitnici kao samoopisne tehnike kao izvor procene za nesvesne procese kao što su mehanizmi odbrane, naizgled nije pogodan metod. U radu se prikazuju dosadašnji rezultati u procesu konstrukcije upitnika za procenu mehanizama odbrane, skraćeno nazvanog MOD (Mehanizmi Odbrane), koji predstavlja pokušaj jasnije konceptualizacije i operacionalizacije ovih konstrukata, kroz različite bihejvioralne i emocionalne manifestacije, lične stavove i uverenja, obrasce interpersonalnih odnosa i fidbek okoline. Ciljevi istraživanja su obuhvatali proveru metrijskih karakteristika upitnika MOD, ispitivanje faktorske strukture subskala i upitnika u celini i njegovu praktična validnost u razlikovanju ispitanika iz kliničke i nekliničke populacije. Upitnik ima 110 ajtema na koje se odgovara na 5-stepenoj skali Likertovog tipa i obuhvata procenu 20 mehanizama odbrane. Uzorak je činilo 194 ispitanika oba pola, od toga 136 studenata psihologije i socijalnog rada i 58 pacijenata kliničke nepsihotične populacije. Rezultati su pokazali da se pouzdanost skala varira zavisno od subskale u rasponu od visoke do nezadovoljavajuće (Cronbach alpha .82- .35), mada je za najveći broj subskala oko .65-.70. Iz većine mehanizama odbrane izdvojena je jedna glavna komponenta, dok su iz približno trećine subskala izdvojene dve glavne komponente. Analiza strukture zrelih mehanizama odbrane jasno je izdvojila četiri faktora koji odgovaraju pretpostavljenim mehanizmima odbrane, dok na nivou tzv. neurotskih i nezrelih mehanizama nisu dobijene čiste solucije. Upitnik je potvrdio da uspešno diferencira klinički od nekliničkog uzorka, na osnovu statistički značajno viših skorova na zrelim, i nižih skorova na nezrelim mehanizama, dok se grupe značajno ne razlikuju na osnovu neurotskih mehanizama. Može zaključiti da upitnik MOD ima potencijal da kroz dodatnu doradu jednog broja skala, postane korisno dijagnostičko sredstvao procene ličnosti.
PB  - Institut za mentalno zdravlje, Beograd
T2  - Psihijatrija danas
T1  - Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD
T1  - Konstrukcija i karakteristike upitnika za procenu mehanizama odbrane - MOD
EP  - 172
IS  - 2
SP  - 155
VL  - 46
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_445
ER  - 
@article{
author = "Džamonja-Ignjatović, Tamara and Divac-Jovanović, Mirjana and Milanović, Marko and Dimitrijević, Milica",
year = "2014",
abstract = "Defense mechanisms are psychological constructs of key importance for the assessment of personality and planning therapeutic process. Their assessment is mainly based on interview, observation and projective techniques. Questionnaires, as the self-assessment techniques, apparently are not suitable method for unconscious processes such as defense mechanisms. The paper presents the results of construction of the questionnaire for the assessment of defense mechanisms, abbreviated called MOD (Mechanisms of Defense), which represents an attempt to clarify conceptualization and operationalization of these constructs through a variety of behavioral and emotional manifestations, personal attitudes and beliefs, patterns of interpersonal relationships and feedback from environment. Research objectives included testing of metric characteristics and the factor structure of the questionnaire, as well as its validity for differentiating subjects from clinical and non-clinical populations. The questionnaire has 110 items assessed at the 5-point Likert scale for evaluation of 20 defense mechanisms. The sample consisted of 194 subjects of both sexes, of which 136 students of psychology and social work and 58 nonpsychotic patients from clinical populations. The results showed that the reliability of the scale varies from high to unsatisfactory (Cronbach alpha .82- .35), although for most subscales is around .65-.70. The most of defense mechanisms has one factor structure, whereas from about a third of the subscales two principal components were isolated. Analysis of the structure of mature defense mechanisms clearly derived out four factors corresponding to the presumed mechanisms of defense, while for the groups of neurotic and immature mechanisms were not obtained pure solutions. The questionnaire successfully differentiate clinical from non-clinical sample, based on higher scores on mature and lower scores on immature mechanisms, while the groups did not differ significantly on the neurotic mechanisms. It can be concluded that the questionnaire MOD has the potential to become useful diagnostic instrument for the personality assessment after improvement of some subscales and items., Mehanizmi odbrane su psihološki konstrukati od ključnog značaja za procenu ličnosti i planiranje psihoterapijskog procesa. U njihovoj proceni uglavnom se oslanjamo na naturalističke izvore procene i projektivne tehnike, dok upitnici kao samoopisne tehnike kao izvor procene za nesvesne procese kao što su mehanizmi odbrane, naizgled nije pogodan metod. U radu se prikazuju dosadašnji rezultati u procesu konstrukcije upitnika za procenu mehanizama odbrane, skraćeno nazvanog MOD (Mehanizmi Odbrane), koji predstavlja pokušaj jasnije konceptualizacije i operacionalizacije ovih konstrukata, kroz različite bihejvioralne i emocionalne manifestacije, lične stavove i uverenja, obrasce interpersonalnih odnosa i fidbek okoline. Ciljevi istraživanja su obuhvatali proveru metrijskih karakteristika upitnika MOD, ispitivanje faktorske strukture subskala i upitnika u celini i njegovu praktična validnost u razlikovanju ispitanika iz kliničke i nekliničke populacije. Upitnik ima 110 ajtema na koje se odgovara na 5-stepenoj skali Likertovog tipa i obuhvata procenu 20 mehanizama odbrane. Uzorak je činilo 194 ispitanika oba pola, od toga 136 studenata psihologije i socijalnog rada i 58 pacijenata kliničke nepsihotične populacije. Rezultati su pokazali da se pouzdanost skala varira zavisno od subskale u rasponu od visoke do nezadovoljavajuće (Cronbach alpha .82- .35), mada je za najveći broj subskala oko .65-.70. Iz većine mehanizama odbrane izdvojena je jedna glavna komponenta, dok su iz približno trećine subskala izdvojene dve glavne komponente. Analiza strukture zrelih mehanizama odbrane jasno je izdvojila četiri faktora koji odgovaraju pretpostavljenim mehanizmima odbrane, dok na nivou tzv. neurotskih i nezrelih mehanizama nisu dobijene čiste solucije. Upitnik je potvrdio da uspešno diferencira klinički od nekliničkog uzorka, na osnovu statistički značajno viših skorova na zrelim, i nižih skorova na nezrelim mehanizama, dok se grupe značajno ne razlikuju na osnovu neurotskih mehanizama. Može zaključiti da upitnik MOD ima potencijal da kroz dodatnu doradu jednog broja skala, postane korisno dijagnostičko sredstvao procene ličnosti.",
publisher = "Institut za mentalno zdravlje, Beograd",
journal = "Psihijatrija danas",
title = "Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD, Konstrukcija i karakteristike upitnika za procenu mehanizama odbrane - MOD",
pages = "172-155",
number = "2",
volume = "46",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_445"
}
Džamonja-Ignjatović, T., Divac-Jovanović, M., Milanović, M.,& Dimitrijević, M.. (2014). Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD. in Psihijatrija danas
Institut za mentalno zdravlje, Beograd., 46(2), 155-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_445
Džamonja-Ignjatović T, Divac-Jovanović M, Milanović M, Dimitrijević M. Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD. in Psihijatrija danas. 2014;46(2):155-172.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_445 .
Džamonja-Ignjatović, Tamara, Divac-Jovanović, Mirjana, Milanović, Marko, Dimitrijević, Milica, "Construction and characteristics of questionnaire for the assessment of defense mechanisms: MOD" in Psihijatrija danas, 46, no. 2 (2014):155-172,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_445 .

Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults

Džamonja-Ignjatović, Tamara; Milanović, Marko; Dukanac, Vesna

(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Džamonja-Ignjatović, Tamara
AU  - Milanović, Marko
AU  - Dukanac, Vesna
PY  - 2014
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/469
AB  - Personality inventories for assessment and study temperament and character of adolescents, an age critical for the finalisation of both normal and pathological mental development, have not been specifically developed. In this paper, we introduce a new personality inventory based on Cloninger's Psychobiological model of personality to assess adolescents from 14 to 18 years of age (the Belgrade Adolescent Personality Inventory - BAPI), which bridges the gap between personality assessment in children and adults. The BAPI is a 46-item Likert scale inventory derived from previous studies using the TCI and JTCI on the Serbian sample. The psychometric properties of the BAPI were tested on the sample of 535 secondary school students in Serbia, aged 15 to 16. In order to assess the fit of the model, the Confirmatory factor analysis (CFA) was performed. The differences between sexes were analysed by MANOVA, while the Latent class analysis (LCA) was applied in order to identify different adaptation profiles among adolescents. The BAPI scales had a satisfactory internal consistency (.66 - .80.) considering the small number of items (5-6) in each scale. The confirmatory factor analysis (CFA) generally supported the main dimensions of temperament and character, as postulated by Cloninger. The only exception was Novelty Seeking, which best fitted a two-factor solution, Explorative curiosity and Impulsivity, separating the 'good' (curious, inquisitive, creative) and 'bad' (impulsive, impatient, disorderly) facets of this trait. Such polarity of Novelty Seeking could be specific for personality development and behaviour disorders in adolescence. The LCA differentiated the personality profiles of well-adapted adolescents from those at risk for maladaptation that manifested low character traits, lack of Persistence and high Novelty seeking Impulsivity subscale. The results support the construct validity of the BAPI and thus provide the basis for its practical application in personality assessment of adolescents and contribute to the theoretical understanding of personality structure and the risk of psychopathology in adolescence.
AB  - S obzirom da postoji nedostatak namenski konstruisanih inventara za procenu i proučavanje ličnosti adolescenata koji su u uzrastu ključnom za završetak kako normalnog, tako i patološkog mentalnog razvoja, u radu je predstavljen novi inventar ličnosti zasnovan na Klonindžerovom Psihobiološkom modelu ličnosti. Beogradski Inventar Ličnosti Adolescenata (BILA) koristi se za procenu adolescenata uzrasta od 14 do 18 godina i trebalo bi da premosti jaz između procene ličnosti kod dece i odraslih. Upitnik obuhvata 46 stavki Likertovog tipa i nastao je na osnovu prethodnih istraživanja u kojima su korišćeni TCI i JTCI na uzorku naših ispitanika. Psihometrijske karakteristike upitnika ispitane su na uzorku od 535 srednjoškolaca iz Srbije, starosti od 15 do 16 godina. Kako bi se utvrdila adekvatnost modela, urađena je konfirmatorna faktorska analiza. U cilju analize polnih razlika korišćena je MANOVA, dok je analiza latentnih klasa primenjena kako bi se utvrdilo da li se mogu izdvojiti specifični profil ličnosti adolescenata iz uzorka iz opšte populacije. Skale upitnika pokazale su zadovoljavajuću internu konzistenciju (.66 - .80), posebno imajući u vidu mali broj stavki (5-6) u svakoj skali. Konfirmatorna faktorska analiza je načelno potvrdila glavne dimenzije temperamenta i karaktera onako kako ih je definisao Klonindžer. Jedini izuzetak je bio u slučaju Potrage za novinama, za koju je podesnije dvofaktorsko rešenje. Potragu za novinama čine Eksplorativna radoznalost i Impulsivnost koie razlikuju 'dobre' (znatiželjan, radoznao, kreativan) i 'loše' (impulsivan, nestrpljiv, haotičan) odlike ove dimenzije. Ovaj polaritet Potrage za novinama mogao bi da bude specifičan za razvoj ličnosti i poremećaja u ponašanju tokom adolescencije. Analizom latentnih klasa utvrđene su razlike između profila ličnosti dobro adaptiranih adolescenata i onih kod kojih postoji rizik za razvoj problema u ponašanju, a koji imaju nizak skor na crtama karaktera, niži stepen Perzistencije i povišenu Impulsivnost. Dobijeni rezultati potvrđuju konstrukt validnost BILA upitnika i što omogućava njegovu praktičnu primenu u proceni ličnosti adolescenata, pružajući doprinos teorijskom razumevanju strukture ličnosti i rizika od psihopatologije u adolescenciji.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd
T2  - Psihološka istraživanja
T1  - Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults
T1  - Beogradski inventar za procenu ličnosti adolescenata kao most između procene ličnosti dece i odraslih
EP  - 53
IS  - 1
SP  - 35
VL  - 17
DO  - 10.5937/PsIstra1401035D
ER  - 
@article{
author = "Džamonja-Ignjatović, Tamara and Milanović, Marko and Dukanac, Vesna",
year = "2014",
abstract = "Personality inventories for assessment and study temperament and character of adolescents, an age critical for the finalisation of both normal and pathological mental development, have not been specifically developed. In this paper, we introduce a new personality inventory based on Cloninger's Psychobiological model of personality to assess adolescents from 14 to 18 years of age (the Belgrade Adolescent Personality Inventory - BAPI), which bridges the gap between personality assessment in children and adults. The BAPI is a 46-item Likert scale inventory derived from previous studies using the TCI and JTCI on the Serbian sample. The psychometric properties of the BAPI were tested on the sample of 535 secondary school students in Serbia, aged 15 to 16. In order to assess the fit of the model, the Confirmatory factor analysis (CFA) was performed. The differences between sexes were analysed by MANOVA, while the Latent class analysis (LCA) was applied in order to identify different adaptation profiles among adolescents. The BAPI scales had a satisfactory internal consistency (.66 - .80.) considering the small number of items (5-6) in each scale. The confirmatory factor analysis (CFA) generally supported the main dimensions of temperament and character, as postulated by Cloninger. The only exception was Novelty Seeking, which best fitted a two-factor solution, Explorative curiosity and Impulsivity, separating the 'good' (curious, inquisitive, creative) and 'bad' (impulsive, impatient, disorderly) facets of this trait. Such polarity of Novelty Seeking could be specific for personality development and behaviour disorders in adolescence. The LCA differentiated the personality profiles of well-adapted adolescents from those at risk for maladaptation that manifested low character traits, lack of Persistence and high Novelty seeking Impulsivity subscale. The results support the construct validity of the BAPI and thus provide the basis for its practical application in personality assessment of adolescents and contribute to the theoretical understanding of personality structure and the risk of psychopathology in adolescence., S obzirom da postoji nedostatak namenski konstruisanih inventara za procenu i proučavanje ličnosti adolescenata koji su u uzrastu ključnom za završetak kako normalnog, tako i patološkog mentalnog razvoja, u radu je predstavljen novi inventar ličnosti zasnovan na Klonindžerovom Psihobiološkom modelu ličnosti. Beogradski Inventar Ličnosti Adolescenata (BILA) koristi se za procenu adolescenata uzrasta od 14 do 18 godina i trebalo bi da premosti jaz između procene ličnosti kod dece i odraslih. Upitnik obuhvata 46 stavki Likertovog tipa i nastao je na osnovu prethodnih istraživanja u kojima su korišćeni TCI i JTCI na uzorku naših ispitanika. Psihometrijske karakteristike upitnika ispitane su na uzorku od 535 srednjoškolaca iz Srbije, starosti od 15 do 16 godina. Kako bi se utvrdila adekvatnost modela, urađena je konfirmatorna faktorska analiza. U cilju analize polnih razlika korišćena je MANOVA, dok je analiza latentnih klasa primenjena kako bi se utvrdilo da li se mogu izdvojiti specifični profil ličnosti adolescenata iz uzorka iz opšte populacije. Skale upitnika pokazale su zadovoljavajuću internu konzistenciju (.66 - .80), posebno imajući u vidu mali broj stavki (5-6) u svakoj skali. Konfirmatorna faktorska analiza je načelno potvrdila glavne dimenzije temperamenta i karaktera onako kako ih je definisao Klonindžer. Jedini izuzetak je bio u slučaju Potrage za novinama, za koju je podesnije dvofaktorsko rešenje. Potragu za novinama čine Eksplorativna radoznalost i Impulsivnost koie razlikuju 'dobre' (znatiželjan, radoznao, kreativan) i 'loše' (impulsivan, nestrpljiv, haotičan) odlike ove dimenzije. Ovaj polaritet Potrage za novinama mogao bi da bude specifičan za razvoj ličnosti i poremećaja u ponašanju tokom adolescencije. Analizom latentnih klasa utvrđene su razlike između profila ličnosti dobro adaptiranih adolescenata i onih kod kojih postoji rizik za razvoj problema u ponašanju, a koji imaju nizak skor na crtama karaktera, niži stepen Perzistencije i povišenu Impulsivnost. Dobijeni rezultati potvrđuju konstrukt validnost BILA upitnika i što omogućava njegovu praktičnu primenu u proceni ličnosti adolescenata, pružajući doprinos teorijskom razumevanju strukture ličnosti i rizika od psihopatologije u adolescenciji.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd",
journal = "Psihološka istraživanja",
title = "Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults, Beogradski inventar za procenu ličnosti adolescenata kao most između procene ličnosti dece i odraslih",
pages = "53-35",
number = "1",
volume = "17",
doi = "10.5937/PsIstra1401035D"
}
Džamonja-Ignjatović, T., Milanović, M.,& Dukanac, V.. (2014). Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults. in Psihološka istraživanja
Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za psihologiju, Beograd., 17(1), 35-53.
https://doi.org/10.5937/PsIstra1401035D
Džamonja-Ignjatović T, Milanović M, Dukanac V. Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults. in Psihološka istraživanja. 2014;17(1):35-53.
doi:10.5937/PsIstra1401035D .
Džamonja-Ignjatović, Tamara, Milanović, Marko, Dukanac, Vesna, "Belgrade adolescent personality inventory: Bridging the gap between personality assessment in children and adults" in Psihološka istraživanja, 17, no. 1 (2014):35-53,
https://doi.org/10.5937/PsIstra1401035D . .