Приказ основних података о документу

dc.creatorUrošević, Branko
dc.creatorPavlović, Dušan
dc.date.accessioned2021-04-02T12:06:41Z
dc.date.available2021-04-02T12:06:41Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.issn2217-561x
dc.identifier.urihttp://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/434
dc.description.abstractThe paper explains why the quality of social research in Serbia is low. We show that low international competitiveness of the Serbian social science research can be found in the system of perverse incentives that rewards social scientists to put minimal effort to advance on academic ladder and do the research. This can be seen in small number of works and papers published in internationally recognized and prestigious academic journals and rare participation at international conferences and gatherings. Low competitiveness is a consequence of descriptivity in research; retelling other author's theories, avoidance of quantitative research; rare application of theoretical paradigms; misunder­standing of theories, recycling of one's own but also other's works, usage of old syllabi in teaching, and a perverse system of teacher selection that is de­signed to select average students for TAs and university professors. We offer several recommendation to improve the situation.en
dc.description.abstractU tekstu objašnjavamo zbog čega je kvalitet naučno-istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da se glavni razlog za nisku međunarodnu konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u društvenim naukama nalazi u nedovoljno podsticajnom sistemu nagrađivanja i promovisanja naučnih radnika i naučnog rada. Konkurentnost je niska, jer sistem ne podstiče domaće istraživače da proizvode kvalitetna istraživanja, objavljuju u kvalitetnim stranim časopisima i prestižnim međunarodnim monografijama, i učestvuju na vrhunskim međunarodnim konferencijama. Niska konkurentnost je ključna, jer predstavlja uzrok niza drugih problema u društvenim naukama u koje spadaju: deskriptivnost u istraživanju; izbegavanje kvantitativnih istraživanja i praktične primene teorijskih paradigmi; nedovoljno razumevanje teorije; recikliranje sopstvenih, ali i tuđih radova; zastarelost u nastavnim planovima i programima kako na redovnim, tako i na poslediplomskim studijama itd. Posle analize postojećeg stanja, tekst završavamo preporukama o tome kako da se situacija poboljša.sr
dc.publisherUniverzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.sourcePolitičke perspektive
dc.subjectacademic researchen
dc.subjectincentives for academic researchen
dc.subjectacademic journalsen
dc.subjectselection of university professorsen
dc.subjectnaučno istraživanjesr
dc.subjectpodsticaji za naučno istraživanjesr
dc.subjectnaučni časopisisr
dc.subjectbiranje u akademsko zvanjesr
dc.titleIstraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godinesr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dc.citation.epage128
dc.citation.issue2
dc.citation.other(2): 103-128
dc.citation.rankM53
dc.citation.spage103
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_434
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

ДатотекеВеличинаФорматПреглед

Уз овај запис нема датотека.

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу