Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja
Serbian and Croatian apologies: causes and effects of apologising and reasons for their limited influence
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U ovom radu analiziraju se izvinjenja koja su zvaničnici Srbije uputili Hrvatskoj, kao i izvinjenja hrvatskih zvaničnika upućena Srbiji u prethodne dve decenije. Rad odgovora na pitanje zašto su se određeni zvaničnici Srbije i Hrvatske izvinjavali drugoj strani, kao i koliko su u tome bili uspešni kratkoročno i dugoročno. Osnovna teza ovog rada jeste da su izvinjenja upućivana prevashodno kako bi se ostvario pozitivan utisak na međunarodnu i evropsku javnost, te da su svetonazor i percepcija pojedinaca koji su bili na ključnim funkcijama imali veliki uticaj na to da do izvinjenja uopšte dođe. Takođe, u radu se tvrdi i da je delotvornost izvinjenja bila
veoma ograničena, prevashodno iz razloga što unutarpolitičke okolnosti u državama čiji su šefovi ova izvinjenja uputili nisu ostavljale utisak da su ova izvinjenja iskrena i da su data u ime čitavog društva.
This paper analyzes the apologies of Serbian officials to Croatia, as
well as the apologies of Croatian officials to Serbia in the previous
two decades. The paper explains why certain officials of Serbia and
Croatia apologized to the other side, as well as how successful they
were in that in the short and long term. The basic thesis of this paper
is that apologies were sent primarily to achieve a positive impression
on the international and European public and that the worldview and
perception of individuals who held vital positions had a significant
influence on the apology. Also, the paper claims that the apology's
effectiveness was very limited, primarily because the domestic politi-
cal circumstances in the countries whose bosses sent these apologies
did not leave the impression that these apologies were sincere and
given on behalf of the whole society.
Кључне речи:
izvinjenja / Srbija / Hrvatska / žaljenje / bilateralni odnosi / tranziciona pravda / stigma / apologies / Serbia / Croatia / regret / transitional justice / bilateral relations / stigmaИзвор:
Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 2021, 4, 2, 146-173Издавач:
- Srpsko narodno vijeće : Zagreb
- Arhiv Srba u Hrvatskoj : Zagreb
Колекције
Институција/група
FPNTY - JOUR AU - Krstić, Milan PY - 2021 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/900 AB - U ovom radu analiziraju se izvinjenja koja su zvaničnici Srbije uputili Hrvatskoj, kao i izvinjenja hrvatskih zvaničnika upućena Srbiji u prethodne dve decenije. Rad odgovora na pitanje zašto su se određeni zvaničnici Srbije i Hrvatske izvinjavali drugoj strani, kao i koliko su u tome bili uspešni kratkoročno i dugoročno. Osnovna teza ovog rada jeste da su izvinjenja upućivana prevashodno kako bi se ostvario pozitivan utisak na međunarodnu i evropsku javnost, te da su svetonazor i percepcija pojedinaca koji su bili na ključnim funkcijama imali veliki uticaj na to da do izvinjenja uopšte dođe. Takođe, u radu se tvrdi i da je delotvornost izvinjenja bila veoma ograničena, prevashodno iz razloga što unutarpolitičke okolnosti u državama čiji su šefovi ova izvinjenja uputili nisu ostavljale utisak da su ova izvinjenja iskrena i da su data u ime čitavog društva. AB - This paper analyzes the apologies of Serbian officials to Croatia, as well as the apologies of Croatian officials to Serbia in the previous two decades. The paper explains why certain officials of Serbia and Croatia apologized to the other side, as well as how successful they were in that in the short and long term. The basic thesis of this paper is that apologies were sent primarily to achieve a positive impression on the international and European public and that the worldview and perception of individuals who held vital positions had a significant influence on the apology. Also, the paper claims that the apology's effectiveness was very limited, primarily because the domestic politi- cal circumstances in the countries whose bosses sent these apologies did not leave the impression that these apologies were sincere and given on behalf of the whole society. PB - Srpsko narodno vijeće : Zagreb PB - Arhiv Srba u Hrvatskoj : Zagreb T2 - Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme T1 - Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja T1 - Serbian and Croatian apologies: causes and effects of apologising and reasons for their limited influence EP - 173 IS - 2 SP - 146 VL - 4 DO - 10.52328/t.4.2.5. ER -
@article{ author = "Krstić, Milan", year = "2021", abstract = "U ovom radu analiziraju se izvinjenja koja su zvaničnici Srbije uputili Hrvatskoj, kao i izvinjenja hrvatskih zvaničnika upućena Srbiji u prethodne dve decenije. Rad odgovora na pitanje zašto su se određeni zvaničnici Srbije i Hrvatske izvinjavali drugoj strani, kao i koliko su u tome bili uspešni kratkoročno i dugoročno. Osnovna teza ovog rada jeste da su izvinjenja upućivana prevashodno kako bi se ostvario pozitivan utisak na međunarodnu i evropsku javnost, te da su svetonazor i percepcija pojedinaca koji su bili na ključnim funkcijama imali veliki uticaj na to da do izvinjenja uopšte dođe. Takođe, u radu se tvrdi i da je delotvornost izvinjenja bila veoma ograničena, prevashodno iz razloga što unutarpolitičke okolnosti u državama čiji su šefovi ova izvinjenja uputili nisu ostavljale utisak da su ova izvinjenja iskrena i da su data u ime čitavog društva., This paper analyzes the apologies of Serbian officials to Croatia, as well as the apologies of Croatian officials to Serbia in the previous two decades. The paper explains why certain officials of Serbia and Croatia apologized to the other side, as well as how successful they were in that in the short and long term. The basic thesis of this paper is that apologies were sent primarily to achieve a positive impression on the international and European public and that the worldview and perception of individuals who held vital positions had a significant influence on the apology. Also, the paper claims that the apology's effectiveness was very limited, primarily because the domestic politi- cal circumstances in the countries whose bosses sent these apologies did not leave the impression that these apologies were sincere and given on behalf of the whole society.", publisher = "Srpsko narodno vijeće : Zagreb, Arhiv Srba u Hrvatskoj : Zagreb", journal = "Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme", title = "Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja, Serbian and Croatian apologies: causes and effects of apologising and reasons for their limited influence", pages = "173-146", number = "2", volume = "4", doi = "10.52328/t.4.2.5." }
Krstić, M.. (2021). Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja. in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme Srpsko narodno vijeće : Zagreb., 4(2), 146-173. https://doi.org/10.52328/t.4.2.5.
Krstić M. Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja. in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme. 2021;4(2):146-173. doi:10.52328/t.4.2.5. .
Krstić, Milan, "Međusobna izvinjenja Srbije i Hrvatske: uzroci i efekti izvinjenja i razlozi njihovog ograničenog uticaja" in Tragovi: časopis za srpske i hrvatske teme, 4, no. 2 (2021):146-173, https://doi.org/10.52328/t.4.2.5. . .