Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka
Nietzsche’s understanding of hellenic, Judeo-christian, modern and future man
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Rad je posvećen istraživanju onog aspekta Ničeove misli na osnovu
kog uobličavamo epohalni nivo njegovog kulturnofilosofskog stanovišta. Ono
jeste specifično i zato što u Ničeovom delu nije izričito artikulisano, iako je on,
pokazaćemo, i mislilac fundamenata kulture. Njegovo bavljenje fundamentima
kulture bilo je spregnuto sa intervenisanjem u novovekovno stanje evropske
kulture koja je, prema Ničeu, „ogrezla u nihilizamˮ. Utoliko, njegovo
kulturnofilosofsko stanovište jeste presudno bilo oblikovano ispitivanjem
porekla toga nihilizma i potragom za njegovim prevazilaženjem. Moment vezan
za ispitivanje porekla nihilizma obeležio je Ničeov odnos prema judeo hrišćanskom i modernom čoveku, dok je moment vezan za potragu za
prevazilaženjem nihilizma obeležio njegov odnos prema helenskom i
„budućem” čoveku. Taj dvostruki smer kretanja njegove misli spregnut je sa
Ničeovim genealoškim metodom na osnovu kog opisuje „preistorijski rad
čoveka na sebi samomˮ; kao i sa nje...govim nastojanjem da pojmi povesno stanje
čoveka svoga doba, koje prema njemu nije moglo biti sagledano iz postojećih
kulturno interpretativnih okvira.
This work is dedicated to the exploration of that aspect of Nietzsche’s
thought which we use to frame the epochal facet of his cultural-philosophical
standpoint. It is specific because it’s not strictly articulated in his work, although
he was, as we’ll show, also a thinker of cultural fundaments. His study of those
fundaments was tied with intervention in the modern state of European culture
which was, according to him, “debased in nihilism”. Therefore, his cultural-
philosophical standpoint was crucially shaped by studying the origins of that
nihilism, and the quest to overcome it. The aspect related to questioning of
origins of nihilism was marked by Nietzsche’s relationship with Judeo-Christian
and modern man, while the quest to overcome it was marked by his relation to
Hellenic and “future” man. That bidirectional movement of his thought is linked
to his genealogical method used to describe “man’s prehistorical work on
himself”, as well as his effort to grasp the state... of contemporary man, which, as
he thought, couldn’t be observed from existing cultural-interpretative
frameworks.
Кључне речи:
Fridrih Niče / kultura / božanstvo / genealogija / patnja / krivica / nagrada / kazna / vrednosti / nihilizam / Friedrich Nietzsche / culture / deity / geneaology / suffering / guilt / reward / punishment / values / nihilismИзвор:
Arhe, časopis za filozofiju, 2022, 37Издавач:
- Filozofski fakultet - Novi Sad
Финансирање / пројекти:
- Рад је подржан средствима Министарства просвете, науке и технолошког развоја Репу- блике Србије на основу уговора о реализацији и финансирању научно-истраживачког рада NIO u 2022. години, број 451-03-68/2022-14 од 17. 01. 2022.
Колекције
Институција/група
FPNTY - JOUR AU - Milović, Nataša S. PY - 2022 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/1019 AB - Rad je posvećen istraživanju onog aspekta Ničeove misli na osnovu kog uobličavamo epohalni nivo njegovog kulturnofilosofskog stanovišta. Ono jeste specifično i zato što u Ničeovom delu nije izričito artikulisano, iako je on, pokazaćemo, i mislilac fundamenata kulture. Njegovo bavljenje fundamentima kulture bilo je spregnuto sa intervenisanjem u novovekovno stanje evropske kulture koja je, prema Ničeu, „ogrezla u nihilizamˮ. Utoliko, njegovo kulturnofilosofsko stanovište jeste presudno bilo oblikovano ispitivanjem porekla toga nihilizma i potragom za njegovim prevazilaženjem. Moment vezan za ispitivanje porekla nihilizma obeležio je Ničeov odnos prema judeo hrišćanskom i modernom čoveku, dok je moment vezan za potragu za prevazilaženjem nihilizma obeležio njegov odnos prema helenskom i „budućem” čoveku. Taj dvostruki smer kretanja njegove misli spregnut je sa Ničeovim genealoškim metodom na osnovu kog opisuje „preistorijski rad čoveka na sebi samomˮ; kao i sa njegovim nastojanjem da pojmi povesno stanje čoveka svoga doba, koje prema njemu nije moglo biti sagledano iz postojećih kulturno interpretativnih okvira. AB - This work is dedicated to the exploration of that aspect of Nietzsche’s thought which we use to frame the epochal facet of his cultural-philosophical standpoint. It is specific because it’s not strictly articulated in his work, although he was, as we’ll show, also a thinker of cultural fundaments. His study of those fundaments was tied with intervention in the modern state of European culture which was, according to him, “debased in nihilism”. Therefore, his cultural- philosophical standpoint was crucially shaped by studying the origins of that nihilism, and the quest to overcome it. The aspect related to questioning of origins of nihilism was marked by Nietzsche’s relationship with Judeo-Christian and modern man, while the quest to overcome it was marked by his relation to Hellenic and “future” man. That bidirectional movement of his thought is linked to his genealogical method used to describe “man’s prehistorical work on himself”, as well as his effort to grasp the state of contemporary man, which, as he thought, couldn’t be observed from existing cultural-interpretative frameworks. PB - Filozofski fakultet - Novi Sad T2 - Arhe, časopis za filozofiju T1 - Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka T1 - Nietzsche’s understanding of hellenic, Judeo-christian, modern and future man IS - 37 DO - 10.19090/arhe.2022.37.291-316 ER -
@article{ author = "Milović, Nataša S.", year = "2022", abstract = "Rad je posvećen istraživanju onog aspekta Ničeove misli na osnovu kog uobličavamo epohalni nivo njegovog kulturnofilosofskog stanovišta. Ono jeste specifično i zato što u Ničeovom delu nije izričito artikulisano, iako je on, pokazaćemo, i mislilac fundamenata kulture. Njegovo bavljenje fundamentima kulture bilo je spregnuto sa intervenisanjem u novovekovno stanje evropske kulture koja je, prema Ničeu, „ogrezla u nihilizamˮ. Utoliko, njegovo kulturnofilosofsko stanovište jeste presudno bilo oblikovano ispitivanjem porekla toga nihilizma i potragom za njegovim prevazilaženjem. Moment vezan za ispitivanje porekla nihilizma obeležio je Ničeov odnos prema judeo hrišćanskom i modernom čoveku, dok je moment vezan za potragu za prevazilaženjem nihilizma obeležio njegov odnos prema helenskom i „budućem” čoveku. Taj dvostruki smer kretanja njegove misli spregnut je sa Ničeovim genealoškim metodom na osnovu kog opisuje „preistorijski rad čoveka na sebi samomˮ; kao i sa njegovim nastojanjem da pojmi povesno stanje čoveka svoga doba, koje prema njemu nije moglo biti sagledano iz postojećih kulturno interpretativnih okvira., This work is dedicated to the exploration of that aspect of Nietzsche’s thought which we use to frame the epochal facet of his cultural-philosophical standpoint. It is specific because it’s not strictly articulated in his work, although he was, as we’ll show, also a thinker of cultural fundaments. His study of those fundaments was tied with intervention in the modern state of European culture which was, according to him, “debased in nihilism”. Therefore, his cultural- philosophical standpoint was crucially shaped by studying the origins of that nihilism, and the quest to overcome it. The aspect related to questioning of origins of nihilism was marked by Nietzsche’s relationship with Judeo-Christian and modern man, while the quest to overcome it was marked by his relation to Hellenic and “future” man. That bidirectional movement of his thought is linked to his genealogical method used to describe “man’s prehistorical work on himself”, as well as his effort to grasp the state of contemporary man, which, as he thought, couldn’t be observed from existing cultural-interpretative frameworks.", publisher = "Filozofski fakultet - Novi Sad", journal = "Arhe, časopis za filozofiju", title = "Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka, Nietzsche’s understanding of hellenic, Judeo-christian, modern and future man", number = "37", doi = "10.19090/arhe.2022.37.291-316" }
Milović, N. S.. (2022). Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka. in Arhe, časopis za filozofiju Filozofski fakultet - Novi Sad.(37). https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.291-316
Milović NS. Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka. in Arhe, časopis za filozofiju. 2022;(37). doi:10.19090/arhe.2022.37.291-316 .
Milović, Nataša S., "Ničeovo poimanje helenskog, judeo-hrišćanskog, modernog i budućeg čoveka" in Arhe, časopis za filozofiju, no. 37 (2022), https://doi.org/10.19090/arhe.2022.37.291-316 . .