RFPN - Faculty of Political Science Repository
University of Belgrade - Faculty of Political Science
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   RFPN
  • FPN
  • Radovi istraživača / Researchers' papers
  • View Item
  •   RFPN
  • FPN
  • Radovi istraživača / Researchers' papers
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought

Znanje je moć - ideja progresa u istoriji političke misli

Thumbnail
2013
391.pdf (119.0Kb)
Authors
Damnjanović, Ivana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Contemporary understanding of technology, its place in society and connection to politics, had shaped together with concept of modernity itself. Starting point of this process is in the works of Francis Bacon, who was the first to establish firm relations between technology and science, as well as between knowledge and power. On the other hand, authors like Machiavelli, Hobbes and Spinoza establish modern political thought, bringing politics down to technology of power conquest or of functional organization of society. Enlightenment and positivism embrace legacy of both these lines of thought, and complement presumptions for self-reflection of modernity with faith in the power of reason, as well as emerging concept of both technological and social progress.
Savremeno razumevanje tehnologije, njenog mesta u društvu i veze sa politikom uobličavalo se paralelno sa konceptom same modernosti. Početnu tačku ovog procesa čini delo Frensisa Bekona, koji je prvi uspostavio čvrste veze između tehnologije i nauke, ali i između znanja i moći. Sa druge strane, autori poput Makijavelija, Hobsa i Spinoze uspostavljaju savremeno promišljanje politike, svodeći je, u velikoj meri, na tehnologiju osvajanja vlasti ili uspostavljanja funkcionalne organizacije društva. Na zaostavštinu ove dve struje mišljenja oslanja se kasnija misao prosvetiteljstva i pozitivizma, koja zaokružuje pretpostavke za samorazumevanje modernog sveta verom u moć razuma i konstituisanjem koncepta progresa, shvaćenog kao pravolinijski tehnološki i društveni napredak.
Keywords:
Politics / technology / Francis Bacon / Machiavelli / Thomas Hobbes / Spinoza / Enlightenment / positivism / progress / politika / tehnologija / Frensis Bekon / Makijaveli / Tomas Hobs / Spinoza / prosvetiteljstvo / pozitivizam / progres
Source:
Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 2013, 7, 9, 9-29
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd

ISSN: 1820-6700

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_394
URI
http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/394
Collections
  • Radovi istraživača / Researchers' papers
Institution/Community
FPN
TY  - JOUR
AU  - Damnjanović, Ivana
PY  - 2013
UR  - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/394
AB  - Contemporary understanding of technology, its place in society and connection to politics, had shaped together with concept of modernity itself. Starting point of this process is in the works of Francis Bacon, who was the first to establish firm relations between technology and science, as well as between knowledge and power. On the other hand, authors like Machiavelli, Hobbes and Spinoza establish modern political thought, bringing politics down to technology of power conquest or of functional organization of society. Enlightenment and positivism embrace legacy of both these lines of thought, and complement presumptions for self-reflection of modernity with faith in the power of reason, as well as emerging concept of both technological and social progress.
AB  - Savremeno razumevanje tehnologije, njenog mesta u društvu i veze sa politikom uobličavalo se paralelno sa konceptom same modernosti. Početnu tačku ovog procesa čini delo Frensisa Bekona, koji je prvi uspostavio čvrste veze između tehnologije i nauke, ali i između znanja i moći. Sa druge strane, autori poput Makijavelija, Hobsa i Spinoze uspostavljaju savremeno promišljanje politike, svodeći je, u velikoj meri, na tehnologiju osvajanja vlasti ili uspostavljanja funkcionalne organizacije društva. Na zaostavštinu ove dve struje mišljenja oslanja se kasnija misao prosvetiteljstva i pozitivizma, koja zaokružuje pretpostavke za samorazumevanje modernog sveta verom u moć razuma i konstituisanjem koncepta progresa, shvaćenog kao pravolinijski tehnološki i društveni napredak.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
T2  - Godišnjak Fakulteta političkih nauka
T1  - Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought
T1  - Znanje je moć - ideja progresa u istoriji političke misli
EP  - 29
IS  - 9
SP  - 9
VL  - 7
ER  - 
@article{
author = "Damnjanović, Ivana",
year = "2013",
abstract = "Contemporary understanding of technology, its place in society and connection to politics, had shaped together with concept of modernity itself. Starting point of this process is in the works of Francis Bacon, who was the first to establish firm relations between technology and science, as well as between knowledge and power. On the other hand, authors like Machiavelli, Hobbes and Spinoza establish modern political thought, bringing politics down to technology of power conquest or of functional organization of society. Enlightenment and positivism embrace legacy of both these lines of thought, and complement presumptions for self-reflection of modernity with faith in the power of reason, as well as emerging concept of both technological and social progress., Savremeno razumevanje tehnologije, njenog mesta u društvu i veze sa politikom uobličavalo se paralelno sa konceptom same modernosti. Početnu tačku ovog procesa čini delo Frensisa Bekona, koji je prvi uspostavio čvrste veze između tehnologije i nauke, ali i između znanja i moći. Sa druge strane, autori poput Makijavelija, Hobsa i Spinoze uspostavljaju savremeno promišljanje politike, svodeći je, u velikoj meri, na tehnologiju osvajanja vlasti ili uspostavljanja funkcionalne organizacije društva. Na zaostavštinu ove dve struje mišljenja oslanja se kasnija misao prosvetiteljstva i pozitivizma, koja zaokružuje pretpostavke za samorazumevanje modernog sveta verom u moć razuma i konstituisanjem koncepta progresa, shvaćenog kao pravolinijski tehnološki i društveni napredak.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd",
journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka",
title = "Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought, Znanje je moć - ideja progresa u istoriji političke misli",
pages = "29-9",
number = "9",
volume = "7"
}
Damnjanović, I.. (2013). Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka
Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 7(9), 9-29.
Damnjanović I. Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2013;7(9):9-29..
Damnjanović, Ivana, "Knowledge is power: Idea of progress in history of political thought" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 7, no. 9 (2013):9-29.

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RFPN | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About RFPN | Send Feedback

OpenAIRERCUB