Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine
Abstract
The paper explains why the quality of social research in Serbia is low. We show that low international competitiveness of the Serbian social science research can be found in the system of perverse incentives that rewards social scientists to put minimal effort to advance on academic ladder and do the research. This can be seen in small number of works and papers published in internationally recognized and prestigious academic journals and rare participation at international conferences and gatherings. Low competitiveness is a consequence of descriptivity in research; retelling other author's theories, avoidance of quantitative research; rare application of theoretical paradigms; misunderstanding of theories, recycling of one's own but also other's works, usage of old syllabi in teaching, and a perverse system of teacher selection that is designed to select average students for TAs and university professors. We offer several recommendation to improve the situation.
U tekstu objašnjavamo zbog čega je kvalitet naučno-istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da se glavni razlog za nisku međunarodnu konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u društvenim naukama nalazi u nedovoljno podsticajnom sistemu nagrađivanja i promovisanja naučnih radnika i naučnog rada. Konkurentnost je niska, jer sistem ne podstiče domaće istraživače da proizvode kvalitetna istraživanja, objavljuju u kvalitetnim stranim časopisima i prestižnim međunarodnim monografijama, i učestvuju na vrhunskim međunarodnim konferencijama. Niska konkurentnost je ključna, jer predstavlja uzrok niza drugih problema u društvenim naukama u koje spadaju: deskriptivnost u istraživanju; izbegavanje kvantitativnih istraživanja i praktične primene teorijskih paradigmi; nedovoljno razumevanje teorije; recikliranje sopstvenih, ali i tuđih radova;... zastarelost u nastavnim planovima i programima kako na redovnim, tako i na poslediplomskim studijama itd. Posle analize postojećeg stanja, tekst završavamo preporukama o tome kako da se situacija poboljša.
Keywords:
academic research / incentives for academic research / academic journals / selection of university professors / naučno istraživanje / podsticaji za naučno istraživanje / naučni časopisi / biranje u akademsko zvanjeSource:
Političke perspektive, 2013, 2, 103-128Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
Collections
Institution/Community
FPNTY - JOUR AU - Urošević, Branko AU - Pavlović, Dušan PY - 2013 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/434 AB - The paper explains why the quality of social research in Serbia is low. We show that low international competitiveness of the Serbian social science research can be found in the system of perverse incentives that rewards social scientists to put minimal effort to advance on academic ladder and do the research. This can be seen in small number of works and papers published in internationally recognized and prestigious academic journals and rare participation at international conferences and gatherings. Low competitiveness is a consequence of descriptivity in research; retelling other author's theories, avoidance of quantitative research; rare application of theoretical paradigms; misunderstanding of theories, recycling of one's own but also other's works, usage of old syllabi in teaching, and a perverse system of teacher selection that is designed to select average students for TAs and university professors. We offer several recommendation to improve the situation. AB - U tekstu objašnjavamo zbog čega je kvalitet naučno-istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da se glavni razlog za nisku međunarodnu konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u društvenim naukama nalazi u nedovoljno podsticajnom sistemu nagrađivanja i promovisanja naučnih radnika i naučnog rada. Konkurentnost je niska, jer sistem ne podstiče domaće istraživače da proizvode kvalitetna istraživanja, objavljuju u kvalitetnim stranim časopisima i prestižnim međunarodnim monografijama, i učestvuju na vrhunskim međunarodnim konferencijama. Niska konkurentnost je ključna, jer predstavlja uzrok niza drugih problema u društvenim naukama u koje spadaju: deskriptivnost u istraživanju; izbegavanje kvantitativnih istraživanja i praktične primene teorijskih paradigmi; nedovoljno razumevanje teorije; recikliranje sopstvenih, ali i tuđih radova; zastarelost u nastavnim planovima i programima kako na redovnim, tako i na poslediplomskim studijama itd. Posle analize postojećeg stanja, tekst završavamo preporukama o tome kako da se situacija poboljša. PB - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd T2 - Političke perspektive T1 - Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine EP - 128 IS - 2 SP - 103 ER -
@article{ author = "Urošević, Branko and Pavlović, Dušan", year = "2013", abstract = "The paper explains why the quality of social research in Serbia is low. We show that low international competitiveness of the Serbian social science research can be found in the system of perverse incentives that rewards social scientists to put minimal effort to advance on academic ladder and do the research. This can be seen in small number of works and papers published in internationally recognized and prestigious academic journals and rare participation at international conferences and gatherings. Low competitiveness is a consequence of descriptivity in research; retelling other author's theories, avoidance of quantitative research; rare application of theoretical paradigms; misunderstanding of theories, recycling of one's own but also other's works, usage of old syllabi in teaching, and a perverse system of teacher selection that is designed to select average students for TAs and university professors. We offer several recommendation to improve the situation., U tekstu objašnjavamo zbog čega je kvalitet naučno-istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da se glavni razlog za nisku međunarodnu konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u društvenim naukama nalazi u nedovoljno podsticajnom sistemu nagrađivanja i promovisanja naučnih radnika i naučnog rada. Konkurentnost je niska, jer sistem ne podstiče domaće istraživače da proizvode kvalitetna istraživanja, objavljuju u kvalitetnim stranim časopisima i prestižnim međunarodnim monografijama, i učestvuju na vrhunskim međunarodnim konferencijama. Niska konkurentnost je ključna, jer predstavlja uzrok niza drugih problema u društvenim naukama u koje spadaju: deskriptivnost u istraživanju; izbegavanje kvantitativnih istraživanja i praktične primene teorijskih paradigmi; nedovoljno razumevanje teorije; recikliranje sopstvenih, ali i tuđih radova; zastarelost u nastavnim planovima i programima kako na redovnim, tako i na poslediplomskim studijama itd. Posle analize postojećeg stanja, tekst završavamo preporukama o tome kako da se situacija poboljša.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd", journal = "Političke perspektive", title = "Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine", pages = "128-103", number = "2" }
Urošević, B.,& Pavlović, D.. (2013). Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine. in Političke perspektive Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd.(2), 103-128.
Urošević B, Pavlović D. Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine. in Političke perspektive. 2013;(2):103-128..
Urošević, Branko, Pavlović, Dušan, "Istraživanja u društvenim naukama u Srbiji posle 1990. godine" in Političke perspektive, no. 2 (2013):103-128.