Technology between utopia and dystopia

Abstract

Deep changes technology brought to everyday life in twentieth century had lead to sharp polarization of attitudes about this pervading phenomenon. In terms of interpretations of social and political implications of technology, it is hard to avoid associations with concepts of utopia and dystopia. These concepts were, from the very beginning, closely intertwined with positions on technological progress. These two extreme positions are also visible in scientific works on technology and society, and can be named technological optimism and technological pessimism. There is, however, third, more moderate position, technological realism, promoted mainly by constructivists and proponents of technology as value-neutral phenomenon.

Duboke promene koje je tehnologija u dvadesetom veku izazvala u čovekovom svakodnevnom životu dovele su do oštre polarizacije stavova o ovom sveprožimajućem fenomenu. Kada je reč o interpretacijama društveno-političkih posledica tehnologije, teško je izbeći asocijacije na koncepte utopije i distopije, koji su od samih svojih početaka tesno povezani sa određenjem prema tehnološkom napretku. Ova dva ekstremna stava vidljiva su i u naučnim obradama odnosa tehnologije i društva, i mogu se odrediti kao tehnološki optimizam i tehnološki pesimizam. Prisutan je, ipak, i treći, umereniji stav, koji bi se mogao nazvati tehnološkim realizmom, a koji zastupaju autori bliski ideji vrednosne neutralnosti tehnologije i konstruktivisti.