Приказ основних података о документу

dc.creatorMilenković, Dejan Lj.
dc.date.accessioned2021-04-02T12:10:18Z
dc.date.available2021-04-02T12:10:18Z
dc.date.issued2014
dc.identifier.issn1451-3188
dc.identifier.urihttp://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/489
dc.description.abstractPersonal data protection is an integral part of the corpus of the right to privacy, as a human right. As such, it is guaranteed in the Charter of Human Rights of the EU through the right to respect for private and family life and protection of personal data. Standards of protection of personal data, as a subjective, personal right of citizens, were determined at the level of the EU Directive 95/46 EC. Progress in modern information and communication technologies caused further development and improvement of these standards through other later EU directives. The importance of this right for the EU is also demonstrated in the fact that already in 2012 the Proposal of the Regulation on the protection of individuals with regard to the processing of personal data and on the free movement of such data was prepared and it will soon replace Directive 95/46 EC. Therefore, in the near future, data protection will no longer be a question of harmonization, but the field of direct implementation of the of EU legislation. According to the European Commission reports on Serbia's progress, the Serbian Law on Personal Data Protection (2008) was in several occasions evaluated only as partially harmonized with Directive 95/46/EC and with later EU legislations. After the entry into force of the SAA, the Republic of Serbia has an obligation for harmonization. In this paper, the key shortcomings of the legislative framework within this area in the Republic of Serbia are presented and recommendations for their resolution are provided.en
dc.description.abstractRepublika Srbija još uvek nije harmonizovala opšti zakonski okvir zaštite podataka o ličnosti sa brojnim propisima EU u ovoj oblasti, a zakonska razrada pojedinih principa nije u duhu pomenutih propisa. To nameće potrebu za hitonom reformom zakonodavstva u ovoj oblasti, tačnije donošenje novog ZZPL koji bi sadržao opšte principe i razradu opštih principa zaštite podataka, i koji bi bio potpuno usklađen sa evropskim standardima. Na osnovu temeljno izvršene analize sadašnjeg ZPPL ali i komunitarnog prava Evropske unije, prakse sprovođenja ZZPL i drugih analiza i izveštaja, mogli bi da izvedeom pet opštih preporuka u smislu budućeg zakonskog uređenja ove oblasti što podrazumeva i donošenje potpuno novog ZZPL: (1) harmonizovati zakonodavni okvir sa direktivama Evropske unije; (2) obezbediti efektivnu primenu zakona; (3) unaprediti postupak ostvarivanja prava na zaštitu podataka; (4) posebno zakonski urediti obradu podataka u pojedinim oblastima; (5) proširiti nadležnosti nezavisnog nadzornog organa (Poverenika). Svaka od ovih opštih preporuka, podrazumeva i posebne preporuke, koje sadržinski bliže ukazuju na nedostatke postojećeg pravnog okvira i mogućnost njihovog prvazilaženja. U pogledu harmonizacija sa propisima EU, neophodno je: (1) usaglasiti definicije zakonskih pojmova sa propisima EU; (2) utvrditi i razraditi načelo zakonitosti i pravičnosti obrade i načelo zabrane diskriminacije; (3) uskladiti i razraditi odredbe o teritorijalnoj obradi; (4) utvrditi i razraditi način na koji se daje nedvosmislen pristanak za obradu podataka; (5) detaljno razraditi principe na kojima se zasniva ugovorni odnos rukovaoca i obrađivača; (6) uskladiti način obrade posebnih kategorija podataka; (7) uskladiti način obaveštavanja lica o kome se podaci prikupljaju i obrađuju; (8) uskladiti obavezu obaveštavanja nadzornog organa i utvrditi razloge za izuzetke; (9) razraditi pravo na naknadu štete; (10) utvrditi obavezu ustanovljavanja nacionalnog kodeksa; (11) utvrditi posebne obaveze u vezi sa bezbednošću podataka, i prijavu prodora u bezbednost podataka. U pogledu unapređivanje efektivnosti sprovođenja zakona, neophodno je: (1) preciznije utvrditi posebna prava koja čine sadržinu prava na zaštitu podataka o ličnosti i utvrditi kao posebno pravo - pravo na naknadu štete; (2) zakonski definisati odnos između prava na pristup informacijama i prava na zaštitu podataka o ličnosti, koja ne bi davala prevagu nijednom od njih; (3) izmeniti rešenja o Centralnom registru koja su se do sada u praksi pokazala neefetivnim; (4) utvrditi posebno lice za zaštitu podataka kod rukovaoca podacima. U pogledu unapređivanja postupka ostvarivanja i zaštite prava, potrebno je: (1) u celosti redefinisati dosadašnji postupak po zahtevu za ostvarivanje prava, uzimajući u obzir da subjekti koji vrše obradu podataka nisu samo organi javne vlasti već i subjekti privatnog prava (fizička lica i pravna lica); (2) ustanoviti novi postupak pred Poverenikom koji ne bi imao obeležja postupak upravne kontrole po žalbi, već specifičnog postupka za zaštitu prava, sa obeležjima posebnog upravnog postuka; (3) detaljno definisati postupak prenosa podataka u treće zemlje, uslove za prenos podataka i postupka izdavanja dozvole za iznošenje podataka pred Poverenikom. U pogledu zakonskog uređenja pojedinih posebnih oblasti, u budućem zakonu potrebno je: (1) definisati pojam biometrijskih podatka, i utvrditi uslove obrade ovih podataka; (2) definisati pojam video-nadzora i formulisati uslove pod kojima se video-nadzor vrši; (3) definisati pojam direktnog marketinga i obrade podataka u vezi sa direktnim marketingom; (4) utvrditi zabranu objavljivanja JMBG građana putem interenta; (5) uvesti zabranu obrade podataka kopiranjem i skeniranjem ličnih dokumenata, osim u slučajevima kada je to zakonom izričito dozvoljeno. U reformizakonodavstva u ovoj oblasti, posebna pažnja mora se posvetiti jačanju i širenju sadašnjih nadležnosti Poverenika. U tom smislu neophodno je: (1) proširiti nadležnosti Poverenika koje se odnose na postupak donošenja zakona koji se odnose na zaštitu podataka o ličnosti; (2) osnažiti ovlašćenja Poverenika koja se odnose na inspekcijski nadzor; (3) utvrditi obaveze Poverenika u vezi sa sprovođenjem, organizovanjem i polaganjem stručnog ispita za lica za zaštitu podataka o ličnosti (Data Protection Officers); (4) utvrditi nove nadležnosti Poverenika u posebnim, do sada pravno neuređenim oblastima; i (5) obezbediti mogućnost da Poverenik naredi rukovaocu podataka da utvrđene nepravilnosti u radu otkloni.sr
dc.publisherInstitut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd
dc.rightsopenAccess
dc.sourceEvropsko zakonodavstvo
dc.subjecthuman rightsen
dc.subjectright to privacyen
dc.subjectprotection of personal dataen
dc.subjectEuropean Union legislationen
dc.subjectharmonizationen
dc.titleO potrebi harmonizacije zakona o zaštiti podataka o ličnosti sa direktivama i drugim propisima EUsr
dc.typearticle
dc.rights.licenseARR
dc.citation.epage124
dc.citation.issue49–50
dc.citation.other13(49–50): 103-124
dc.citation.rankM51
dc.citation.spage103
dc.citation.volume13
dc.identifier.fulltexthttp://rfpn.fpn.bg.ac.rs/bitstream/id/3511/fulltext.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_489
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу