Philosophy as education and/or profession
Filosofija kao obrazovanje i/ili profesija
Apstrakt
In this paper we deal with the genesis of philosophy as a matter of education obrazovanie (Rus.), Bildung (Germ.) in the primordial sense. By that, we imply the fundamental fact that it is about a necessity for human, as being finite, to shape his own Being and his identity through education. That is why philosophy is considered to be a life form in which being, work and service are interwoven. Not only does on is getting closer to the truth in conversation with others, by being together with them, but he also has the obligation to share his knowledge with others. By the end of the Middle Ages, man's identity was defined by his profession, since essentially no separate public and private spheres were assumed. This situation changes with the modern age, so that participation in the field of work has primarily instrumental character, while private realm remains related to identity building. By contrast, philosophy, as the unity of thought, way of life and profession, is distinguished as ...a "case" transcending the mentioned epochal and structural divisions.
U ovom radu bavićemo se genezom filosofije kao stvari obrazovanja (obrazovanie; Bildung) u izvornom smislu. Pod time podrazumijevamo temeljnu činjenicu da je u njoj riječ o neophodnosti da čovjek, budući konačan, oblikuje svoje biće i svoj identitet putem obrazovanja. Zato se za filosofiju smatra da je ona životna forma u kojoj se prepliću biće, rad i služba. Ne samo što čovjek lakše dolazi do istine u razgovoru sa drugim, boraveći skupa s njima, nego on stoga ima i obavezu da svoja znanja podijeli sa drugima. Do kraja srednjeg vijeka čovjekov identitet bio je definisan njegovom profesijom, budući da suštinski nijesu bile odijeljene javna i privatna sfera. Ta situacija se mijenja s modernim dobom, tako da učešće u sferi rada ima prevashodno instrumentalni karakter, dok privatnost ostaje vezana za gradnju identiteta. Nasuprot tome, filosofija, kao jedinstvo mišljenja, načina življenja i profesije, izdvaja se kao "slučaj" koji nadilazi pomenute epohalne i strukturne podjele.
Ključne reči:
philosophy / education / profession / history of ideas / modernity / privacy / Charles Taylor / filosofija / obrazovanje / profesija / istorija ideja / modernost / privatnost / Čarls TejlorIzvor:
Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 2017, 11, 18, 9-24Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd
Finansiranje / projekti:
- Istorija srpske filozofije (RS-179064)
Kolekcije
Institucija/grupa
FPNTY - JOUR AU - Koprivica, Časlav PY - 2017 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/617 AB - In this paper we deal with the genesis of philosophy as a matter of education obrazovanie (Rus.), Bildung (Germ.) in the primordial sense. By that, we imply the fundamental fact that it is about a necessity for human, as being finite, to shape his own Being and his identity through education. That is why philosophy is considered to be a life form in which being, work and service are interwoven. Not only does on is getting closer to the truth in conversation with others, by being together with them, but he also has the obligation to share his knowledge with others. By the end of the Middle Ages, man's identity was defined by his profession, since essentially no separate public and private spheres were assumed. This situation changes with the modern age, so that participation in the field of work has primarily instrumental character, while private realm remains related to identity building. By contrast, philosophy, as the unity of thought, way of life and profession, is distinguished as a "case" transcending the mentioned epochal and structural divisions. AB - U ovom radu bavićemo se genezom filosofije kao stvari obrazovanja (obrazovanie; Bildung) u izvornom smislu. Pod time podrazumijevamo temeljnu činjenicu da je u njoj riječ o neophodnosti da čovjek, budući konačan, oblikuje svoje biće i svoj identitet putem obrazovanja. Zato se za filosofiju smatra da je ona životna forma u kojoj se prepliću biće, rad i služba. Ne samo što čovjek lakše dolazi do istine u razgovoru sa drugim, boraveći skupa s njima, nego on stoga ima i obavezu da svoja znanja podijeli sa drugima. Do kraja srednjeg vijeka čovjekov identitet bio je definisan njegovom profesijom, budući da suštinski nijesu bile odijeljene javna i privatna sfera. Ta situacija se mijenja s modernim dobom, tako da učešće u sferi rada ima prevashodno instrumentalni karakter, dok privatnost ostaje vezana za gradnju identiteta. Nasuprot tome, filosofija, kao jedinstvo mišljenja, načina življenja i profesije, izdvaja se kao "slučaj" koji nadilazi pomenute epohalne i strukturne podjele. PB - Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd T2 - Godišnjak Fakulteta političkih nauka T1 - Philosophy as education and/or profession T1 - Filosofija kao obrazovanje i/ili profesija EP - 24 IS - 18 SP - 9 VL - 11 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_617 ER -
@article{ author = "Koprivica, Časlav", year = "2017", abstract = "In this paper we deal with the genesis of philosophy as a matter of education obrazovanie (Rus.), Bildung (Germ.) in the primordial sense. By that, we imply the fundamental fact that it is about a necessity for human, as being finite, to shape his own Being and his identity through education. That is why philosophy is considered to be a life form in which being, work and service are interwoven. Not only does on is getting closer to the truth in conversation with others, by being together with them, but he also has the obligation to share his knowledge with others. By the end of the Middle Ages, man's identity was defined by his profession, since essentially no separate public and private spheres were assumed. This situation changes with the modern age, so that participation in the field of work has primarily instrumental character, while private realm remains related to identity building. By contrast, philosophy, as the unity of thought, way of life and profession, is distinguished as a "case" transcending the mentioned epochal and structural divisions., U ovom radu bavićemo se genezom filosofije kao stvari obrazovanja (obrazovanie; Bildung) u izvornom smislu. Pod time podrazumijevamo temeljnu činjenicu da je u njoj riječ o neophodnosti da čovjek, budući konačan, oblikuje svoje biće i svoj identitet putem obrazovanja. Zato se za filosofiju smatra da je ona životna forma u kojoj se prepliću biće, rad i služba. Ne samo što čovjek lakše dolazi do istine u razgovoru sa drugim, boraveći skupa s njima, nego on stoga ima i obavezu da svoja znanja podijeli sa drugima. Do kraja srednjeg vijeka čovjekov identitet bio je definisan njegovom profesijom, budući da suštinski nijesu bile odijeljene javna i privatna sfera. Ta situacija se mijenja s modernim dobom, tako da učešće u sferi rada ima prevashodno instrumentalni karakter, dok privatnost ostaje vezana za gradnju identiteta. Nasuprot tome, filosofija, kao jedinstvo mišljenja, načina življenja i profesije, izdvaja se kao "slučaj" koji nadilazi pomenute epohalne i strukturne podjele.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd", journal = "Godišnjak Fakulteta političkih nauka", title = "Philosophy as education and/or profession, Filosofija kao obrazovanje i/ili profesija", pages = "24-9", number = "18", volume = "11", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_617" }
Koprivica, Č.. (2017). Philosophy as education and/or profession. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka Univerzitet u Beogradu - Fakultet političkih nauka, Beograd., 11(18), 9-24. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_617
Koprivica Č. Philosophy as education and/or profession. in Godišnjak Fakulteta političkih nauka. 2017;11(18):9-24. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_617 .
Koprivica, Časlav, "Philosophy as education and/or profession" in Godišnjak Fakulteta političkih nauka, 11, no. 18 (2017):9-24, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfpn_617 .