Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu
Abstract
Four electoral cycles for the National Assembly of Serbia, with two different electoral models, simulating the real electoral results in variations of electoral census 3% and 5% and one electoral unit did not confirm expectations of political actors who were promoters of such electoral solutions. Proportional electoral models would produce three parties, in best case five party parliamentary structure and eliminate small parties and national minorities- parties from division of mandates. This electoral model would lead to smaller fragmentation, than models with larger numbers of smaller electoral units, which would make parties moderate in order to gain coalition partners. If that would not happen that model would often lead to extraordinary elections.
Četiri izborna ciklusa za Narodnu skupštinu Srbije, sa dva različita izborna modela, simulacijom realnih izbornih rezultata u varijantama izbornog cenzusa 3 % i 5 % i jedne izborne jedinice nisu potvrdi očekivanja političkih aktera koji su bili promoteri takvih izbornih rešenja. Proporcionalni izborni modeli sa jednom izbornom jedinicom proizveli bi trostranačku, u najboljem slučaju petostranačku parlamentarnu strukturu i eliminisali male stranke i stranke nacionalnih manjina iz raspodele mandata. Ovakav izborni model vodio bi manjoj fragmentaciji, nego modeli sa većim brojem manjih izbornih jedinica, što bi parlamentarne stranke primoravalo na umerenost radi pridobijanja koalicionih partnera. Ako bi to izostalo ovakav model vodio bi čestim prevremenim izborima.
Source:
Srpska politička misao, 2002, 1-4, 73-88Publisher:
- Institut za političke studije, Beograd
Collections
Institution/Community
FPNTY - JOUR AU - Jovanović, Milan N. PY - 2002 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/85 AB - Four electoral cycles for the National Assembly of Serbia, with two different electoral models, simulating the real electoral results in variations of electoral census 3% and 5% and one electoral unit did not confirm expectations of political actors who were promoters of such electoral solutions. Proportional electoral models would produce three parties, in best case five party parliamentary structure and eliminate small parties and national minorities- parties from division of mandates. This electoral model would lead to smaller fragmentation, than models with larger numbers of smaller electoral units, which would make parties moderate in order to gain coalition partners. If that would not happen that model would often lead to extraordinary elections. AB - Četiri izborna ciklusa za Narodnu skupštinu Srbije, sa dva različita izborna modela, simulacijom realnih izbornih rezultata u varijantama izbornog cenzusa 3 % i 5 % i jedne izborne jedinice nisu potvrdi očekivanja političkih aktera koji su bili promoteri takvih izbornih rešenja. Proporcionalni izborni modeli sa jednom izbornom jedinicom proizveli bi trostranačku, u najboljem slučaju petostranačku parlamentarnu strukturu i eliminisali male stranke i stranke nacionalnih manjina iz raspodele mandata. Ovakav izborni model vodio bi manjoj fragmentaciji, nego modeli sa većim brojem manjih izbornih jedinica, što bi parlamentarne stranke primoravalo na umerenost radi pridobijanja koalicionih partnera. Ako bi to izostalo ovakav model vodio bi čestim prevremenim izborima. PB - Institut za političke studije, Beograd T2 - Srpska politička misao T1 - Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu EP - 88 IS - 1-4 SP - 73 ER -
@article{ author = "Jovanović, Milan N.", year = "2002", abstract = "Four electoral cycles for the National Assembly of Serbia, with two different electoral models, simulating the real electoral results in variations of electoral census 3% and 5% and one electoral unit did not confirm expectations of political actors who were promoters of such electoral solutions. Proportional electoral models would produce three parties, in best case five party parliamentary structure and eliminate small parties and national minorities- parties from division of mandates. This electoral model would lead to smaller fragmentation, than models with larger numbers of smaller electoral units, which would make parties moderate in order to gain coalition partners. If that would not happen that model would often lead to extraordinary elections., Četiri izborna ciklusa za Narodnu skupštinu Srbije, sa dva različita izborna modela, simulacijom realnih izbornih rezultata u varijantama izbornog cenzusa 3 % i 5 % i jedne izborne jedinice nisu potvrdi očekivanja političkih aktera koji su bili promoteri takvih izbornih rešenja. Proporcionalni izborni modeli sa jednom izbornom jedinicom proizveli bi trostranačku, u najboljem slučaju petostranačku parlamentarnu strukturu i eliminisali male stranke i stranke nacionalnih manjina iz raspodele mandata. Ovakav izborni model vodio bi manjoj fragmentaciji, nego modeli sa većim brojem manjih izbornih jedinica, što bi parlamentarne stranke primoravalo na umerenost radi pridobijanja koalicionih partnera. Ako bi to izostalo ovakav model vodio bi čestim prevremenim izborima.", publisher = "Institut za političke studije, Beograd", journal = "Srpska politička misao", title = "Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu", pages = "88-73", number = "1-4" }
Jovanović, M. N.. (2002). Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu. in Srpska politička misao Institut za političke studije, Beograd.(1-4), 73-88.
Jovanović MN. Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu. in Srpska politička misao. 2002;(1-4):73-88..
Jovanović, Milan N., "Izborne jedinice i raspodela mandata u izbornom sistemu" in Srpska politička misao, no. 1-4 (2002):73-88.