Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država
Abstract
Izborni prag je veštačka - zakonska ili prirodna - prepreka koja se konstituiše u izbornim sistemima kao uslov za učešće u raspodeli mandata. Cilj izbornog praga je da spreči preteranu fragmentaciju parlamentarnog stranačkog sistema, omogući lakše konstituisanje parlamentarne većine i formiranje stabilne vlade. Visina zakonskog izbornog praga je važna za stranački sistem, ali i za stepen proporcionalnosti između glasova i mandata. O visini izbornog praga kao važnog elementa proporcionalnog izbornog sistema vodile su se i vode se debate koje se kreću u dijapazonu od njegovog potpunog ukidanja do njegovog stepenovanja za koalicije. Izborni sistemi postkomunističkih država obuhvaćenih ovim radom predmet su stalnih izbornih reformi. U tim izbornim sistemima izborni prag uglavnom iznosi 5% važećih glasova u pojedinim državama stepenovanje za stranačke koalicije, i kroz reforme uglavnom je povećavan.
Keywords:
izborni prag / izborna jedinica / prag inkluzivnosti / prag ekskluzivnosti / izborni sistemSource:
Politička revija, 2003, 2, 2, 63-70Publisher:
- Institut za političke studije, Beograd
Collections
Institution/Community
FPNTY - JOUR AU - Jovanović, Milan N. PY - 2003 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/90 AB - Izborni prag je veštačka - zakonska ili prirodna - prepreka koja se konstituiše u izbornim sistemima kao uslov za učešće u raspodeli mandata. Cilj izbornog praga je da spreči preteranu fragmentaciju parlamentarnog stranačkog sistema, omogući lakše konstituisanje parlamentarne većine i formiranje stabilne vlade. Visina zakonskog izbornog praga je važna za stranački sistem, ali i za stepen proporcionalnosti između glasova i mandata. O visini izbornog praga kao važnog elementa proporcionalnog izbornog sistema vodile su se i vode se debate koje se kreću u dijapazonu od njegovog potpunog ukidanja do njegovog stepenovanja za koalicije. Izborni sistemi postkomunističkih država obuhvaćenih ovim radom predmet su stalnih izbornih reformi. U tim izbornim sistemima izborni prag uglavnom iznosi 5% važećih glasova u pojedinim državama stepenovanje za stranačke koalicije, i kroz reforme uglavnom je povećavan. PB - Institut za političke studije, Beograd T2 - Politička revija T1 - Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država EP - 70 IS - 2 SP - 63 VL - 2 ER -
@article{ author = "Jovanović, Milan N.", year = "2003", abstract = "Izborni prag je veštačka - zakonska ili prirodna - prepreka koja se konstituiše u izbornim sistemima kao uslov za učešće u raspodeli mandata. Cilj izbornog praga je da spreči preteranu fragmentaciju parlamentarnog stranačkog sistema, omogući lakše konstituisanje parlamentarne većine i formiranje stabilne vlade. Visina zakonskog izbornog praga je važna za stranački sistem, ali i za stepen proporcionalnosti između glasova i mandata. O visini izbornog praga kao važnog elementa proporcionalnog izbornog sistema vodile su se i vode se debate koje se kreću u dijapazonu od njegovog potpunog ukidanja do njegovog stepenovanja za koalicije. Izborni sistemi postkomunističkih država obuhvaćenih ovim radom predmet su stalnih izbornih reformi. U tim izbornim sistemima izborni prag uglavnom iznosi 5% važećih glasova u pojedinim državama stepenovanje za stranačke koalicije, i kroz reforme uglavnom je povećavan.", publisher = "Institut za političke studije, Beograd", journal = "Politička revija", title = "Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država", pages = "70-63", number = "2", volume = "2" }
Jovanović, M. N.. (2003). Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država. in Politička revija Institut za političke studije, Beograd., 2(2), 63-70.
Jovanović MN. Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država. in Politička revija. 2003;2(2):63-70..
Jovanović, Milan N., "Izborni prag u izbornim sistemima postkomunističkih država" in Politička revija, 2, no. 2 (2003):63-70.