Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988.
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U radu autor naglašava da za razumevanje etničkih i nacionalnih pokreta nije dovoljno osloniti se na rezultate proučavanja etničkih grupa, nacionalizma i nacionalnog identiteta, kao što se to obično čini u akademskoj literaturi. Analiza etničkih nezadovoljstava, pamćenja ranijih sukoba i prirode nacionalnih identiteta zaista doprinose objašnjenju intenziteta osećanja i podrške u narodu za kolektivno delovanje povodom nacionalnih ciljeva. Ipak, to nije dovoljno za objašnjenje trenutka izbijanja ove vrste kolektivnog delovanja, kao i njene dinamike i posledica. Autor naglašava da je u ovu svrhu neophodno koristiti rezultate savremenih istraživanja društvenih pokreta i politike suprotstavljanja (contentious politics). Kao i drugi društveni pokreti, nacionalni pokreti se javljaju kao odgovor na promene u političkom miljeu i njihov razvoj i ishodi u velikoj meri zavise od izbora strategije protesta i njihove pozicije u širim talasima mobilizacije, unutar kojih se obično pojavljuju. Empirijs...ki materijal iz primarnih izvora, uključujući tu lokalnu štampu i intervjue s neposrednim učesnicima, sugerišu da je mobilizacija Srba s Kosova „odozdo“ nastala znatno pre uspona Slobodana Miloševića. Uprkos uzajamnom uticaju, pa i saradnji s vlastima i beogradskim intelektualcima, ovaj pokret je ostao autonomni politički činilac i imao je disproporcionalan uticaj na politička dešavanja u Jugoslaviji između 1985. i 1988.
Keywords:
nationalism / social movements / popular protest / contentious politics / Kosovo / Serbs / SerbiaSource:
Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, 2003, 70/16, 83-107Publisher:
- Fabrika knjiga : Beograd
Collections
Institution/Community
FPNTY - JOUR AU - Vladisavljević, Nebojša PY - 2003 UR - http://rfpn.fpn.bg.ac.rs/handle/123456789/951 AB - U radu autor naglašava da za razumevanje etničkih i nacionalnih pokreta nije dovoljno osloniti se na rezultate proučavanja etničkih grupa, nacionalizma i nacionalnog identiteta, kao što se to obično čini u akademskoj literaturi. Analiza etničkih nezadovoljstava, pamćenja ranijih sukoba i prirode nacionalnih identiteta zaista doprinose objašnjenju intenziteta osećanja i podrške u narodu za kolektivno delovanje povodom nacionalnih ciljeva. Ipak, to nije dovoljno za objašnjenje trenutka izbijanja ove vrste kolektivnog delovanja, kao i njene dinamike i posledica. Autor naglašava da je u ovu svrhu neophodno koristiti rezultate savremenih istraživanja društvenih pokreta i politike suprotstavljanja (contentious politics). Kao i drugi društveni pokreti, nacionalni pokreti se javljaju kao odgovor na promene u političkom miljeu i njihov razvoj i ishodi u velikoj meri zavise od izbora strategije protesta i njihove pozicije u širim talasima mobilizacije, unutar kojih se obično pojavljuju. Empirijski materijal iz primarnih izvora, uključujući tu lokalnu štampu i intervjue s neposrednim učesnicima, sugerišu da je mobilizacija Srba s Kosova „odozdo“ nastala znatno pre uspona Slobodana Miloševića. Uprkos uzajamnom uticaju, pa i saradnji s vlastima i beogradskim intelektualcima, ovaj pokret je ostao autonomni politički činilac i imao je disproporcionalan uticaj na politička dešavanja u Jugoslaviji između 1985. i 1988. PB - Fabrika knjiga : Beograd T2 - Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja T1 - Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988. EP - 107 SP - 83 VL - 70/16 ER -
@article{ author = "Vladisavljević, Nebojša", year = "2003", abstract = "U radu autor naglašava da za razumevanje etničkih i nacionalnih pokreta nije dovoljno osloniti se na rezultate proučavanja etničkih grupa, nacionalizma i nacionalnog identiteta, kao što se to obično čini u akademskoj literaturi. Analiza etničkih nezadovoljstava, pamćenja ranijih sukoba i prirode nacionalnih identiteta zaista doprinose objašnjenju intenziteta osećanja i podrške u narodu za kolektivno delovanje povodom nacionalnih ciljeva. Ipak, to nije dovoljno za objašnjenje trenutka izbijanja ove vrste kolektivnog delovanja, kao i njene dinamike i posledica. Autor naglašava da je u ovu svrhu neophodno koristiti rezultate savremenih istraživanja društvenih pokreta i politike suprotstavljanja (contentious politics). Kao i drugi društveni pokreti, nacionalni pokreti se javljaju kao odgovor na promene u političkom miljeu i njihov razvoj i ishodi u velikoj meri zavise od izbora strategije protesta i njihove pozicije u širim talasima mobilizacije, unutar kojih se obično pojavljuju. Empirijski materijal iz primarnih izvora, uključujući tu lokalnu štampu i intervjue s neposrednim učesnicima, sugerišu da je mobilizacija Srba s Kosova „odozdo“ nastala znatno pre uspona Slobodana Miloševića. Uprkos uzajamnom uticaju, pa i saradnji s vlastima i beogradskim intelektualcima, ovaj pokret je ostao autonomni politički činilac i imao je disproporcionalan uticaj na politička dešavanja u Jugoslaviji između 1985. i 1988.", publisher = "Fabrika knjiga : Beograd", journal = "Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja", title = "Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988.", pages = "107-83", volume = "70/16" }
Vladisavljević, N.. (2003). Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988.. in Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja Fabrika knjiga : Beograd., 70/16, 83-107.
Vladisavljević N. Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988.. in Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja. 2003;70/16:83-107..
Vladisavljević, Nebojša, "Nacionalizam, teorija društvenih pokreta i pokret Srba s Kosova, 1985-1988." in Reč: časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja, 70/16 (2003):83-107.